Aktivisti i aktivistkinje iz Hrvatske i Srbije, okupljeni u Koaliciju za REKOM, posjetili su u subotu Ahmiće, gdje su polaganjem cvijeća na spomen-obilježje žrtvama stradalim 16. aprila 1993. godine odali počast i uputili poruke mira i zajedništva.
Posjetu mjestu stradanja 116 ubijenih Bošnjaka mještana Ahmića inicirali su Udruženje "Documenta - centar za suočavanje s prošlošću" i Antifašistička liga Hrvatske, čiji član Drago Pilsel, hrvatski novinar i jedan od istaknutijih antifašista u Hrvatskoj danas, u razgovoru za Vijesti.ba sumira utiske posjete ovom bh. stratištu, ali i govori o odnosu zvaničnog Zagreba prema BiH.
Kako ističe, aktivisti su u Ahmiće planirali doći neposredno nakon haške presude u slučaju "Prlić i ostali", ali su odlučili da to urade u okviru boravka u Sarajevu gdje su prisustvovali jedanaestom Forumu za tranzicijsku pravdu u postjugoslavenskim zemljama.
Po povratku u Zagreb, planiraju obići i selo Trusina kod Konjica, mjesto stratišta 22 Hrvata.
"Ahmići su na mene lično ostavili vrlo dubok utisak, posebno zbog toga što mi je ostala, neću reći gorčina, ali nelagoda kada sam vidio kako je to nedavno uradila predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović. Podsjećam na snimak na kojem je jedna gospođa iz Ahmića zabilježila dolazak hrvatske predsjednice. Na snimci se može čuti da se ta gospođa čudi dugim cijevima, policajcima i specijalcima koji su pratili Grabar-Kitarović. Na snimci se čuje kako ta gospođa kaže svom djetetu: 'Vidi, sine, kao da nam je Tramp došao'... Kada se uporedi ovo što je Grabar-Kitarović uradila, ovaj desant, sa onim što je svojevremeno učinio Ivo Josipović, koji je to napravio na odgovarajući način i prema dostojanstvu institucije šefa države, kako se to protokolarno radi. Josipović je u Ahmiće došao u pratnji bivšeg reisa Mustafe Cerića i kardinala Vinka Puljića, te sa nizom drugih ljudi", prisjeća se Pilsel.
Bilo je, kaže, ružno vidjeti demonstraciju sile u Ahmićima prilikom posjete hrvatske predsjednice. Stoga joj postavlja pitanje - šta je zapravo htjela dolaskom u Ahmiće?
"Namjera joj nije bila iskrena (što je nažalost konstantna u njenom ponašanju) jer da je imala malo više pameti i malo više empatije prema žrtvama, razgovarala bi s mještanima, popila barem kafu sa njima u školi kako smo učinili mi ove subote, ušla bi malo dublje u Ahmiće, samo 50-ak metara od škole i vidjela desetak hrvatskih kuća iznad kojih se vijore zastave Herceg-Bosne. To je šokantno, odbijajuće i neprihvatljivo. Zamislite da je situacija obrnuta! Zamislite da u jednom selu u Hercegovini, u kojem su nad Hrvatima učinjeni takvi zločini, Bošnjaci postave svoje zastave, bilo kakve... Kako bi Hrvati reagovali? Te kuće bi odmah odletjele u vazduh", naglašava Pilsel, te poručuje:
"Meni je izazivala nelagodu i sramotu blagost kojom Bošnjaci iz Ahmića žive uz ovakve provokacije domicilnih Hrvata, što po meni graniči s mržnjom. Pogotovo što se iz nekih njihovih kuća 1993. pucalo na komšije Bošnjake!".
Mišljenja je da se predsjednica Grabar-Kitarović htjela dodvoriti Bošnjacima, nakon što je u Ankari doživjela debakl kada je u razgovoru sa turskim predsjednikom pokušala da utiče na politiku u BiH.
"Imala je potrebu dokazati Bošnjacima kako je ona ok sa njima... Pomirila se sa majkama Srebrenice, one su joj obnovile titulu 'kraljice Balkana' i bila je pod utiskom da je izgladila odnose sa Bošnjacima. Međutim, sve je to poza", smatram on.
Da je, kako kaže, predsjednica Hrvatske iskrena i da zaista želi "zaorati" u odnosima sa BiH, te nastaviti put pomirenja o kojem povremeno govori, onda bi oduzela odlikovanja Dariju Kordiću i šestorci.
"No, ona to ne želi učiniti. Na kraju pjesme, šta ostaje? Ostaje podrška onoj viziji BiH Gojka Šuška i Franje Tuđmana – etnički podijeljenoj, nefunkcionalnoj, fluidnoj, gdje stvari nisu do kraja izrečene", kategoričan je Pilsel.
Politika zvaničnog Zagreba prema BiH, ocjenjuje, konfuzna je, nedorečena i diletantska.
"Grabar-Kitarović podržava HDZ BiH, a to je protivrječna stranka. HDZ BiH bi htio princip 'jedan čovjek - jedan glas' u Mostaru, a onda paritet u ostalim dijelovima Federacije BiH", naglašava on, te tvrdi - nisu ni dosljedni ni konzistentni.
Insistiranje HDZ-a BiH na promjeni izbornog zakonodavstva smatra nekorektnošću i diletantizmom, pojašnjavajući da se Izborni zakon mijenja nakon izbora, kada imate stabilnu političku situaciju, izborni legitimitet i vrijeme pred sobom.
"Non-stop na hrvatskoj televiziji i drugim mjestima slušam 'kako neće nama Bošnjaci birati kandidata u Predsjedništvo BiH, kao što su nam izabrali Komšića'. Hajde da brojimo glasove: Borjana Krišto i Božo Ljubić su zajedno dobili 16.000 glasova više nego Komšić. Zašto se HDZ BiH nije dogovorio? Imali bi oni svog kandidata. S druge strane, ako govorimo u glavnim crtama, bošnjački korpus uopšte nije zadovoljan onim što se događa oko SDA i Bakira Izetbegovića. Strahoviti su međusobni obračuni u bošnjačkom korpusu, koji oslabljuju moć bošnjačke politike. HDZ BiH se ponaša kao da se to ne događa, nego drži trgovačko-političku stranu sa Dodikom. Ako 'nećemo dozvoliti' da nam Bošnjaci biraju kandidata, zašto 'dozvoljavamo' da Dodik bira kandidate Hrvatima i Bošnjacima u RS-u? To je veliko licemjerje", zaključuje Pilsel u razgovoru za Vijesti.ba.
