BIH

{EKSKLUZIVNO:} BiH će pregovore o članstvu početi tek 2023. godine

Strazburg: Kolegij Evropske komisije sutra odlučuje o finalnoj verziji Strategije

S. NUMANOVIĆ

5.2.2018

Bosna i Hercegovina mogla bi tek pred kraj naredne godine biti u poziciji da dobije odgovor na pitanje da li je naša država spremna za pregovore o članstvu.  

Obzirom da bi pregovori o ulasku BiH u EU mogli početi tek 2023. godine, kako sada stvari stoje, za očekivati je još jako puno problema na relaciji Sarajevo - Brisel.

Jer, neuobičajeno je da jedna država dobije 2019. odgovor na zahtjev za članstvo, a da pregovori o tome počinju čak četiri godine kasnije. Očito je stav Brisela da u BiH ne postoji istinska politička volja za uključenje u EU, te da se na njoj mora temeljito i postojano raditi.

"Dnevni avaz" dobio je na uvid materijal koji su direkcije Evropske komisije pripremile za sutrašnji sastanak svih komesara Evropske komisije u Strazburu.

BiH na repu procesa

Na tom će se susretu staviti "pečat" na Strategiju EU o ulasku šest balkanskih država.

BiH je na samom repu tog procesa, zajedno s Kosovom kojem neke države EU čak žele onemogućiti pregovore o ulasku u Uniju, jer ga ne smatraju nezavisnom državom.

Španija je nedavno, zajedno s još pet država EU, uputila pismo Evropskoj komisiji u kojoj traži da Kosovo ne bude tretirano u procesu proširenja, već da se za njih izgradi drugačiji mehanizam, koji ne bi podrazumijevao priključenje EU. O tom pismu institucije EU tek trebaju odlučivati.

Evropska komisija za sada, Kosovo i BiH smatra "potencijalnim kandidatskim državama".

Albanija i Makedonija imaju kandidatski status, ali pregovori s ove dvije države još nisu počeli. Očekuje se da se to desi tokom ove godine.

Granice poseban izazov

Crna Gora je otvorila pregovore po svih 35 poglavlja, te provizorno zatvorila barem njih sedam, dok je Srbija otvorila nešto više od 20 poglavlja i nije zatvorila niti jedno. Ipak, ove se dvije države smatraju "vodećima" u procesu daljeg širenja EU i plan je da do 2025. one budu članice EU.

Za napredak prema EU bit će nužno ostvariti duboke i sasvim konkretne iskorake i reforme.

Niti jedna balkanska država neće ući u EU ako nisu riješena pitanja granica. To je poseban izazov za Srbiju koja smatra Kosovo sastavnim dijelom svoje teritorije. Prije 2025. godine, dakle, morat će se naći rješenje ovog problema.

Srbija će morati igrati i stratešku ulogu u stabilnosti u regionu. To joj je još jedan od preduslova za ulazak u EU.

Niti jedna balkanska država neće moći u EU ako se u njoj veličaju ratni zločinci, negira genocid i presude Tribunala u Hagu, te glorificira fašizam i nacizam.

Depolitizirati pravosuđe

Također, sve države zapadnog Balkana morat će u potpunosti depolitizirati pravosuđe i državnu službu, osigurati medijske slobode i poštivanje ljudskih prava u cjelosti. Korupcija, te političko pokroviteljstvo nad pravosuđem i agencijama za provošenje zakona u Nacrtu strategije posebno se ističu kao elementi na kojima će se redovno, najmanje jednom godišnje, ocjenjivati svaka od šest balkanskih država.

Obrazovni sistem morat će se u cjelosti reformirati, a mladima dati šansa koju sve više traže u državama EU. Oni se smatraju budućim državljanima EU te svoju budućnost moraju graditi u Albaniji, BiH, na Kosovu, Crnoj Gori, Makedoniji i Srbiji, a ne u Austriji, Njemačkoj, zemljama Skandinavije…

EUROPOL će izgraditi duboke i čvrste veze s svim agencijama za provođenje zakona u regionu i biti prisutan u vakoj od balkanskih država, budno prateći proces depolitizacije.

Deradikalizacija društva i borba protiv terorizma visoko su na listi prioriteta Strategije.

U nacrtu ovog dokumenta ide se toliko daleko i duboko da će se sukcesivno, države koje žele u EU, uključivati u sve više institucija EU. Tako je predviđeno, na primjer, da Srbija već najkasnije naredne godine bude u sistemu kontrole tendera i javnih nabavki EU.

U Nacrtu strategije najavljuje se i sve veće učešće čelnika regionalnih država u forumima EU. Planirano je da vremenom oni prisustvuju čak i sastancima najvećeg tijela EU - Evropskog vijeća koje čine predsjednici i premijeri država-članica Unije. Balkanski predsjednici ili premijeri trebali bi na tom forumu biti barem jednom godišnje, bez prava odlučivanja, ali s pravom diskusije i predlaganja rješenja.

Međusobno povezivanje

Od balkanskih država zahtijeva se i sve dublje međusobno povezivanje u oblasti energetike, transporta, tržišta, te ukidanje rominga, kako unutar zapadnog Balkana, tako i s EU.

Evropska unija osigurat će i veoma izdašnu finansijsku pomoć državama koje napreduju prema članstvu. Novac će se definirati za svaku godinu i svaku državu, u skladu s kvalitetom reformi koje se budu poduzimale u državama aspirantima.

Ističe se i da je članstvo u EU dobrovoljno i da, ko neće, ne mora ulaziti u Uniju, mada je Unija već okružila svojim državama članicama područje Balkana.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.