Foto: Vigemark: Reforma pravosuđa u BiH je prvi prioritet

Šef Delegacije Evropske unije u BiH

Lars-Gunar Vigemark za Avaz.ba: BiH će dobiti dodatnu finansijsku i tehničku pomoć

Autor: S. NUMANOVIĆ
12.02.2018 10:24
A
A
A

Strategija Evropske komisije za zapadni Balkan, usvojena u utorak, 6. februara, u Strazburu, i za Bosnu i Hercegovinu je revolucionarna.

Kako najavljuje šef Delegacije Evropske unije u BiH Lars-Gunar Vigemark (Lars-Gunnar Wigemark), ona će donijeti dodatnu finansijsku pomoć, te nove eksperte koji će našoj zemlji pomagati u provođenju reformi.

Regionalni okvir

- Strategija se odnosi na cijeli region. Jedan od važnih segmenata tiče se dobrosusjedskih odnosa u regionu, ne samo ovih šest zapadnobalkanskih partnera već i neposredno susjedstvo koje uključuje i naše članice.

Prvi put imamo stav da EU govori da je Balkan istinski prioritet. A na vama je da ostvarite konkretne rezultrate. Siguran sam da ćemo mi povećati iznos sredstava za Balkan. Koliko je to, ne znam. To još nije riješeno, Evropska komisija tek treba početi postupak o tome. Ali, kada ste prioritet, lakše vam je.

Navest ću primjer programa Erasmus plus. Još ne znamo koliko novca je tačno u pitanju, ali će taj fond biti uduplan. Šta to znači za BiH? U dvije godine, preko tog programa, 25.000 mladih ljudi, učenika, studenata, ali i profesora, posjetilo je obrazovne institucije, studiralo i radilo tamo. I svi su se oni vratili u BiH. Dakle, za očekivati je da će se taj broj udvostručiti.

Kontakti između ljudi su najbolji, uvijek možemo pričati o strategiji, principima.,.. ali ono što je važno je da se poveća, intenzivira i dinamizira kontakt na ličnom nivou.

To znači da će ovdje dolaziti više naših eksperata i raditi preglede u brojnim oblastima, to su standardi koje već primjenjujemo u nekim oblastima i sada ćemo to širiti – kaže Vigemark.

On dalje navodi da Strategija „jasno ističe potrebe rješavanja svih bilateralnih sporova, prije nego bilo koja od zemalja postane članica. Prije svega, misli se na granične sporove.

- Tu je i pitanje pomirenja, koje je bitno. Ona jeste posljednja od šest inicijativa, ali ne i najmanje bitna. Čak bih je stavio na prvo mjesto. Teško je očekivati da će bilo koja od šest zemalja zapadnog Balkana napredovati bez unapređenja međusobne saradnje. Dijalog postoji, lideri regiona se sastaju, ali potrebni su i rezultati.

Vladavina prava uključuje i jačanje pravosuđa. Ako pogledate BiH, to je prioritet broj jedan. Bez transparentnog pravnog sistema, ako nemate pravnu sigurnost, odgovornost, ako ima ikakve sumnje da svi nisu jednaki pred zakonom, sumnjate da je korupcija prisutna u pravosuđu, a ona je sveprisutna, ne samo u BiH već i regionu, to šteti svima i uzrokuje neučinkovitost. Ni mi u EU nismo imuni na korupciju, ali je ona ovdje, ne samo neprihvatljiva već i zaista sveprisutna – kaže Vigemark u razgovoru za „Avaz“.

Naredni koraci

On naglašava da je Evropska komisija  tek usvojila Strategiju.

Naredni korak je da se ona analizira u svih 28 država-članica EU, te će se nakon toga imati jasna slika o narednim koracima.

No, jasno je da je u Strategiji sublimirano sve ono što je od strateške važnosti i za ovaj region, ali i cijelu EU. Osim sigurnosti i pitanja migracija, Unija želi da šest balkanskih zemalja bude funkcionalno, da javna uprava radi u skladu sa zakonima, da je pravosuđe potpuno nezavisno od utjecaja politike, biznisa i kriminalaca, da je obrazovni sistem reformiran i moderan i da ljudi žive bolje.



- Jedan od problema koji vidim u BiH je, naprimjer, da su troškovi rada, cijena rada, mali. No, poslodavci su opretećeni jako visokim nametima, posebno u Federaciji. To se mora promijeniti i mislim da će promjene biti tretirane uskoro u Federalnom parlamentu – kaže prvi čovjek Delegacije EU u BiH.

On snažno naglašava poruku da Brisel očekuje nastavak, pa i ubrzanje evropskih reformi.

Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Lars-Gunar Vigemark u dugom razgovoru za „Dnevni avaz“, između ostalog, istaknuo je i da EU neće nametati rješenja BiH.

- Mi ne možemo, niti ćemo nametati „EU Dejton“. To je jasno rekao i sam predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker (Jan-Claude Juncker). Mi ćemo govoriti o standardima, potrebnim procedurama koje mi koristimo, o pravilima... dovest ćemo eksperte koji će to pojašnjavati. Na vama je, posebno u javnoj upravi, da uradite domaću zadaću. A da bi ste bili uspješni, morate razumjeti EU.

Putovanja u EU

I to je jedan od razloga zašto vaši službenici trebaju posjećivati EU, ići u Hrvatsku, da učite na iskustvima. Hrvatska je, kako mi je rečeno, stvorila oko 2.000 ljudi koji su postali pravi eksperti za EU. U BiH možda imate nekoliko stotina, svako u svojoj oblasti, koji možda razumiju mehaniku Unije.

Nije to ništa strašno. I u mojoj Švedskoj, kada smo trebali postati dio EU, jako je malo ljudi u javnoj upravi razumjelo šta se zapravo dešava.

U javnoj upravi u BiH je previše uposlenih, preskupa je i neefikasna. Ali ona mora biti i više orijentirana prema EU i imati više ljudi koji razumiju mehanizme Unije. Ne govorim o hiljadama ljudi. Govorim o barem onima koji su na čelnim pozicijama koji moraju imati to znanje – kaže Vigemark.

On je potvrdio da krajem mjeseca Junker dolazi u Sarajevo.

Najavio je i da će najviši organ EU, Evropsko vijeće, već u martu konstatirati da je usvojena Strategija za Balkan. Nakon toga, dokument ide na razmatranje i analizu u 28 država-članica.

- U junu opčekujemo da će se one usaglasiti o generalnim zaključcima Strategije i dati naredne korake. Koji će to biti, sada ne mogu govoriti. Zemlje–članice su te koje će reći šta se treba tačno raditi u Strategiji, te kako.

Ministar Crnadak i kolege će morati još više putovati, razgovarati, kako u regionu tako i s državama-članicama. Mi smo svi prilično uzbuđeni jer će ovaj dokument donijeti promjene. Dokument dolazi u pravo vrijeme. Prvi put imamo sveobuhvatni pristup. I dolazi u važnom momentu. A tajming je jako bitan. Prije nekih 10 godina, kada su bili u toku pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), BiH je imala priliku. Iz nekih razloga, došlo je do zastoja.

Mi smo, možda, bili preokupirani svojim nekim obavezama i nismo vam dali poticaj... Ova strategija sada je poticaj. Svi će biti tretirani isto. Niko u BiH neće doći i reći da mi ne mislimo da vi nešto možete uraditi. Utrka je krenula danas, neki su možda imali bolje startne pozicije jer su dalje odmakli u procesu integracija, ali su oni trenutno na čelu utrke. Naglašavam, trenutno. Dakle, može se promijeniti.

Ističem da ne postoje nikakvi rokovi, osim ovog o 2025. godini, ali je i to vrlo okvirno. BiH možda ima više posla pred sobom u odnosu na neke druge. Ali, prije 10 godina BiH je bila na čelu. Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija je od 2005. godine kandidat i bila spremna da otvori pregovore. A onda se pojavilo pitanje imena prvenstveno.

Ono što je ključno za BiH je da ne dođe do zastoja ni po kojem pitanju – upozorava ambasador Vigemark.

On navodi i da je jasno da će biti još kriza u regionu. No, Brisel Strategijom želi reći šta treba uraditi. EU će, kaže naš sagovornik, pomoći i finansijski i tehnički i u svakom mogućem pogledu.

No, rezultati u provođenju reformi isključivo su u rukama šest zemalja Balkana.

Očekujemo odgovore na Upitnik

- Očekujemo do kraja ovog mjeseca odgovore na Upitnik. Rečeno mi je da se radi o nekih  16.000 stranica. Mi, ovdje u Sarajevu, kao i Evropska komisija, pregledat ćemo odgovore, dati možda neke preliminarne komentare. A onda će institucije Evropske komisije pregledati sve i obično bude dodatnih pitanja. To niko nije izbjegao, pa ne očekujem da i kod vas bude drugačije. Moguće je da ti odgovori stignu brže nego ovaj prvi set.


Sve do ljeta prošle godine nije se ozbiljno radilo na odgovorima na Upitnik. Nije bilo Mehanizma koordinacije. Kada je on postao operativan, u junu i julu prošle godine, tada su se počeli razvijati i usklađivati odgovori.

Ako računamo da se 35 radnih grupa počelo sastajati od jula, odgovori su urađeni za nekih nešto jače od šest mjeseci. Uključivši i nedavna politička usaglašavanja premijera.

Dakle, kada ljudi dobiju format za rad, onda rad i uslijedi – kaže Vigemark.

Relevantni su podaci Agencije za statistiku BiH  

- Za nas su relevantni podaci koje je objavila Agencija za statistiku BiH, u skladu s metodologijom Eurostata. Oni su jedini prihvatljivi. Vidio sam te medijske navode o slanju neustavnih podataka o broju stanovnika. Ne mislim da se kroz Upitnik može riješiti i jedno ustavno pitanje. On je, jednostavno, ogledalo stanja u različitim oblastima u državi. Od transporta, okoliša, preko statističkih podataka....

Od početka smo istaknuli da nama nije nešto posebno bitno koliko kojih konstitutivnih naroda živi u BiH. A ovdje je to bilo najkontraverznije pitanje – stav je ambasadora Vigemarka.

Izborni zakon ne treba biti izgovor za nerad  

Osvrćući će na debatu o promjenama Izbornog zakona BiH, u skladu s presudom Ustavnog suda BiH u predmetu „Ljubić“, šef Delegacije EU u BiH ističe da se radi o pitanju koje moraju riješiti politički lideri i stranke u Parlamentu BiH. EU i cijela međunarodna zajednica će nastaviti pomagati, ali neće nametati rješenja.

- Sve i da hoćemo, a nećemo, mi ne možemo nametati rješenja. Mislim da bi bio korak unazad ako bi to OHR uradio. Ovo je suverena država. Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker je predsjedavajućem Predsjedništva BiH Draganu Čoviću vrlo jasno rekao da je BiH suverena država! To je bila prva rečenica, to je naš prvi stav u zaključcima EU koji se tiču BiH. Ona je suverena država i to cijeli demokratski svijet prepoznaje.

Ako je tako, ne možemo i ne smijemo nametati tako važne odluke. One moraju biti domaći produkt koji se temelji na konsenzusu i kompromisu. Ne može biti maksimalističkih zahtjeva. Politika je vještina kompromisa, a ne maksimalizma – ističe Vigemark.

Upitan da li bh. lideri žele pronaći rješenje ili i na ovom pitanju traže izgovor za kreiranje nove krize i nerad, on odgovara da vidi da se o ovom pitanju razgovara, ali ne vidi dovoljno želje da se dogovor postigne.

On upozorava i da niti jedno pitanje, uključujući i reformu Izbornog zakona, ne smije biti razlog ili izgovor za zaustavljanje ili blokiranje evropskih reformi BiH.

Ubrzati ekonomski rast  

- U Strategiji se riječ ekonomija najviše pominje. To je poruka da morate ubrzati ekonomski rast. Jedan od razloga što previše mladih ljudi ide ili razmišlja da zauvijek ode je u tome što ne vide ekonomsku perspektivu u BiH. To je pitanje sada, ali i prije četiri godine. Mi smo tada promijenili svoj pristup prema BiH i trebamo nastaviti na ovom putu i ova generalna strategija koja će ići u raspravu među zemljama–članicama, podrazumijeva da će se reforme nastaviti. Ne samo u ekonomiji već i vladavini prava.

Ako investitor misli da nema dovoljno pravne zaštite, da nema provedbe ugovora, previše parafiskalnih nameta a neke bih opisao i kao mito, investitori će otići drugdje. Ne samo ovi evropski, već i iz Rusije, Turske, arapskih zemalja, SAD... Svaki poslovni čovjek prati iste poslovne kriterije. Mit je da će neko ulagati zbog „bratskih“ odnosa. Ne znam da to više iko radi – poručuje Vigemark u razgovoru za „Avaz“.