BIH

Azerbejdžan se prisjeća masovnog stradanja civila u gradu Hodžali

Fena

13.2.2018

Zbog stradanja nedužnih stanovnika grada Hodžali u noći između 25. i 26. februara 1992. godine Azerbejdžan je 26. februar proglasio za datum od velikog značaja za zemlju te će i ove godine biti prigodno obilježen.

Prvi sekretar Ambasade Azerbejdžana u BiH, Samir Malikli kaže da je narod Azerbejdžana doživio mnogo patnji i stradanja kako u dalekoj, tako i bližoj prošlosti u borbi za sticanje i očuvanje nezavisnosti svoje države.

-Razlozi su dobro poznati – Azerbejdžan je jedna od najbogatijih država južnog Kavkaza, odnosno strateški pripada veoma važnom regionu – ističe Malikli.

Podsjeća da je ovo područje u prošlosti bilo pod vlašću velikih imperija koje su se smjenjivale, da bi u 19. vijeku prostor današnjeg Azerbejdžana preuzela carska Rusija. Želju za svojom državom narod Azerbejdžana je ostvario 1918. godine kada je osnovana Demokratska Republika Azerbejdžan i to je bila prva demokratska i sekularna država u islamskom svijetu. To, dodaje, mnogim državama u okruženju i šire nije odgovaralo, tako da je samostalnost Azerbejdžana kratko trajala, nepune dvije godine.

Već 1920. godine, ne slobodno izraženom voljom naroda Azerbejdžana, nego odlukama moćnika vođenih sopstvenim interesima i ciljevima, Azerbejdžan je inkorporiran u sastav nove svjetske velesile, ovaj put SSSR-a. Nakon 71 godine bitisanja u okviru SSSR–a 1991. godine Azerbejdžan je obnovio svoju samostalnost ali se ubrzo, ističe Malikli, suočio sa ugrožavanjem teritorijalnog integriteta. U azerskoj pokrajini Nagorno-Karabah došlo je do rata pa je armenska većina jednostrano proglasila otcjepljenje od Azerbejdžana koje nije međunarodno priznato.

- Međutim, ono što je najtragičnije u sukobima vođenim oko Nagorno-Karabaha, teritorije Azerbejdžana, između Azerbejdžana i Armenije, već uopće u međunarodnim okvirima i historijama ratova i ratovanja, masovni je genocid koji su učinile armenske oružane snage i to mahom nad djecom, ženama, starijim osobama. Ovaj genocid dogodio se 25. i 26. februara 1992. godine u azerbejdžanskom gradu Hodžali koji se nalazi u regiji Nagorno Karabaha. Zato narod Azerbejdžana 26. februar obilježava kao Dan genocida Hodžali i nacionalne žalosti, jer je nad azerbejdžanskim narodom učinjen jedan od najsurovijih zločina – navodi Malikli.

Tada je, ističe, ubijeno 613 ljudi, među kojima 63 djece, 106 žena, 70 starijih ljudi.

-Stravičnost zločina ogleda se i u tome da je 8 porodica ubijeno u potpunosti, 25 djece izgubilo je oba roditelja, 130 djece izgubilo je jednog roditelja, ranjeno je 487 lica među kojima 76 djece, 1.275 osoba postali su taoci, dok je bez traga nestalo 150 osoba o čijoj se sudbini i danas ništa ne zna. Tijela ubijene djece, staraca i žena bila su unakažena, a tek dva dana nakon tragedije bilo je moguće doći na mjesto zločina. Ovaj genocidni čin učinjen je ne samo protiv nedužnih stanovnika grada Hodžali, već i uopće protiv čovječnosti, čitave civilizacije i međunarodnog mira. Osim toga, on je po mnogim ocjenama imao za cilj i pokazivanje moći nekih zemalja koje podržavaju Armeniju u sukobima oko pokrajine Nagorno-Karabah, prema Azerbejdžanu, koji je tek obnovio svoju nezavisnost – ističe prvi sekretar Ambasade Azerbejdžana u BiH Samir Malikli.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.