Društvene mreže odavno nisu fenomen, ali mnogo toga što se u tom virtuelnom svijetu objavljuje može se i danas nazvati fenomenom. Svi koji barem jednom dnevno samo nakratko posjete i dalje najpopularniji Facebook mogu se uvjeriti u to kroz razne grupe u kojima se vode rasprave o svemu i svačemu.

Prepušteni lijenosti

Mnogo je aspekata s kojih se može sagledavati ova pojava, a definitivno zabrinjavajuće obrise poprimaju masovne forme virtuelnih druženja. Dok brojne takve društvene grupe s jedne strane predstavljaju nepresušan izvor različitih informacija, s druge pokazuju i na kojem smo stepenu obrazovanja i promišljanja o našim životima, društvu, državi...Iako smo u BiH navikli odavno da nas ništa ne može iznenadili, ipak je teško pojmiti na kakva sve pitanja tražimo odgovore na internetu, a također je poražavajuće saznanje o ogromnom broju onih kojima je, sudeći prema njihovoj komunikaciji, Facebook jedini prijatelj ili čak i majka i otac i suprug i sestra i brat. Jer, kako inače protumačiti činjenicu da je sve više pitanja čak i onih koja se tiču zdravstvenih problema koja, umjesto da se rješavaju u porodičnim domovima i nadležnim institucijama, završavaju na društvenim mrežama. 

U kojem dobu živimo kada mislimo da nam potpuni neznanci u nekoliko rečenica mogu uspostaviti dijagnozu i preporučiti terapiju i u šta smo se pretvorili kad nam za sve treba savjet s Facebooka?U razgovoru za „Avaz“ Nina Grebo, jedna od administratorki veoma popularne Facebook grupe „Pretty Women Forum“, koji broji više od 50.000 članica, gdje dame pitaju i razmjenjuju iskustva o raznoraznim temama, ističe da je primarni cilj ove grupe umrežavanje žena radi međusobne pomoći pri razvoju malih biznisa. Vremenom je ovaj forum, što je svakako za pohvalu, poprimio i humanitarni karakter.

- Imali smo mnogobrojne akcije, od kupovine lijekova koji nisu na esencijalnoj listi za bolesnu djecu i skupljanja pomoći za liječenje djece s tumorima, do skupljanja novca da platimo stanarinu za samohrane majke, pa čak i hranu – kaže Grebo.

Još jedna dobra strana medalje je i sve češća praksa da se članice ove grupe počinju družiti u stvarnom životu. Iz tog druženja prošle sedmice „rodio“ se i prvi humanitarni prodajni bazar održan u Sarajevu, na kojem je prikupljeno tačno 388,50 KM. Kao i ranije prikupljenih 770,50 KM donacija, i ovaj novac otišao je u humanitarne svrhe. Grebo napominje da se sve akcije provode transparentno uz spiskove i uplatnice.

No, Grebo, koja je diplomirana ekonomistica, kao i njene dvije kolegice administratorice koje su diplomirane socijalne radnice, uočavaju da među onima koji traže savjete, pomoć ili informacije ima različitih profila osoba.

- Pokušavamo članice uputiti na prave adrese gdje mogu naći rješenja, od problema nasilja u porodici do toga gdje dobiti besplatnu pravnu pomoć ili se obratiti ljekaru. Brojna su pitanja, a naročito ona o zdravlju, nasilju u porodici ili nekim drugim intimnim problemima koje mi kao administratorice dobijemo uz molbu da ih objavimo anonimno - kaže Grebo.

Potvrđuje kako je evidentno da još nemamo kulturu dijaloga i da mnogi i lične frustracije pokušavaju liječiti „online“. No, jedan od fenomena koji nam je razotkrio Facebook je i taj da se sve više prepuštamo lijenosti i „sve bismo na gotovo“. Mnogima je tako lakše objaviti sliku nekog proizvoda i pola dana skupljati odgovore na pitanje gdje nešto kupiti, a često to zna biti neki proizvod poput običnog deterdženta za suđe, nego naprosto otići u najbližu prodavnicu.

Stravične ispovijesti

Lavina preporuka i savjeta uslijedi posebno kada krenu pitanja poput zašto vi, drage ženice, koristite ovu kremu, s priloženom fotografijom, primjerice, bademove masti, za koju se decenijama u gotovo svakoj bh. kući koja je imala bebu zna zašto se koristi, a i ako ne zna - piše na poleđini kutije. No, pogotovo zabrinjavajuće su stravične ispovijesti o silovanjima, nerijetko i incestualnima, koje se ispisuju na društvenim mrežama, a iz kojih tek dolazimo do poražavajuće slike o našem društvu. Koliko samo neko očajan mora da na Facebooku traži pomoć u takvim situacijama umjesto u policiji? Psiholog Čedomir Novaković za „Avaz“ kaže kako je sve ovo pokazatelj da postajemo irealno društvo.

- Provjerena istina ili notorna činjenica jeste da je uvijek u ljudskom umu postojao realni i irealni svijet. Taj svijet mašte se odnosi na virtuelne aktivnosti ili zamisli, to je tzv. mentalna fantazija - šta bi bilo kad bi bilo. Karakteristično je da je taj svijet uvijek u povećanoj praksi pojedinca prisutan onda kad u realnom svijetu ne uspijeva da pronađe adekvatne ciljeve za ono što nekoj ličnosti treba u tom momentu - pojašnjava Novaković.

Upozorava na opasnost gubljenja smisla za realnost i orijentaciju čovjeka.

- E sad, koliko društvo može da stvori takve uslove da svaka osoba može da razmišlja i ponaša se u realnom svijetu je veliko pitanje. Nijedan normalan čovjek ne može tvrditi da je želio imati 25 godina ekonomsko-političke traume, bez obzira na uzrast, spol i nacionalnu pripadnost. Nužno je da ljudi vrate povjerenje jedni u druge, vrate se životu „face to face“, kao i realnosti. Jer bježanje od problema i „lakši put“ pronalaska rješenja samo nas mogu dovesti u veće probleme. Zamislite šta se može desiti s osobom koja se, nakon više godina zavaravanja u samu sebe, vrati u stvarnost - konstatira Novaković. 

 Posao za policiju

Koliko su se ljudi okrenuli određenom vidu samoorganiziranja potvrđuje primjer s Facebook grupe „Neodgovorni kupci i prodavci - original“. Tek tu „zaboli glava“ od saznanja o brojnim načinima prevara i prevarenih Bosanaca i Hercegovaca.

I opet su tu dvije strane medalje. Dok je s jedne za pohvalu ideja osnivača grupe koji su dali jasno uputstvo o načinu iznošenja problema, evidentno je da bi policija imala itekako posla da ispita i prijavljene prevarante i njihove prijavitelje. Na toj stranici, naime, objavljena je čitava „crna lista“ onih koji se, navodno, bave internetskom prodajom različitih proizvoda, uglavnom odjeće i obuće, a varaju kupce, ali i onih koji su na razne načine  prevarili prodavce.

U masi komentara nije rijedak slučaj i otvorenih prijetnji po život koje se upućuju navodnim prevarantima, a često se objavljuje i njihov puni identitet. No, među komentarima ove vrste nema podatka da je iko ijednu od tih prevara ili prijetnji prijavio policiji.

Kako „riješiti” probleme sa svekrvom

Samo jedan među hiljadama primjera „za promišljanje” koji se može pročitati u ovakvim virtuelnim „mahalama” je anonimni upit jedne od „forumašica” koja je tražila savjet za sljedeći problem: „Žena s mužem i djecom živi u istoj kući kao i svekrva koja non-stop unosi razdor”.

Jedna od članica ju je „posavjetovala“ ovako: „Uhvatiti je za kosu, otrest' dobro i ništa drugo”.

 Depresivno društvo

- Nažalost, te nove tehnologije i stil življenja pogotovo mladih generacija vode sve više u zablude. Ako se realno življenje, realna orijentacija i realno objektivno planiranje zamijene subjektivizmom, fantazijom i maštom, onda je to devijacija koja može da završava potpuno u nerealnom svijetu i gubitku orijentacije u reklamnom prostoru i vremenu. Čovjek se brani da ne upadne u stanje depresije, a kada vidimo u kojoj mjeri je to prisutno, onda nam to govori da smo mi depresivno društvo koje na taj način traži spas – kaže Novaković.

 Humana strana pravilnog korištenja interneta

- Primjerice, lijek „sabril“, koji košta 290 KM, redovno od prikupljenih sredstava već godinu kupujemo jednoj samohranoj majci. Bilo je i slučajeva da članice grupe samohranoj majci kupe veš-mašinu ili šporet. Jedna gospođa je jednog prvačića odvela i kupila mu za 500 KM odjeće za početak škole i puno je još sličnih primjera - kaže Grebo.

Osim toga, na forumu se raspravlja i o problemima zapošljavanja kao i brojnim drugim poteškoćama s kojima se naši građani svakodnevno susreću.

- Ipak, meni je, nekako, najveće zadovoljstvo kad ženama pomognemo da uspiju razviti svoje male neformalne biznise, kao što je prodaja slatkiša koje same prave ili nekih rukotvorina. Kažu da se od Facebooka ne živi, ali brojni su primjeri da uz pravilno korištenje mogućnosti koje nam pruža Forum kao zaista razgranata mreža mnoge žene uspijevaju prehraniti porodice - naglašava Grebo.