U avgustu ove godine ambasador Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske Edvard Ferguson (Edward) završava svoj mandat u Bosni i Hercegovini.  

Već sada je neporeciva činjenica da je ostavio neizbrisiv trag svog prisustva u našoj državi. Prisutan na ozbiljnim sastancima, gdje se raspravlja o zamršenim političkim pitanjima, ali i za mikrofonom, pred kojim, u pratnji orkestra, pjeva pjesme Zdravka Čolića. I zvuči sasvim dobro, da mu ni popularni Čola ne bi mogao, a ni htio prigovoriti.

Divne uspomene

- Gdje god da odem, sa sobom ću ponijeti divne uspomene na BiH i uvijek ću biti zagovornik ove zemlje. Vi imate toliko potencijala u ljepoti svoje zemlje, u talentima i raznolikosti vaših ljudi.

Ponosan sam što sam imao priliku da pomognem da se dio tog potencijala ostvari, ali se nadam da ću vidjeti kako se u budućnosti krećete dalje i brže - ističe Ferguson u intervjuu za "Dnevni avaz".

Velika Britanija oštro je reagirala na najnoviji ruski napad na njenom tlu. Odnosi Londona i Moskve sve su zategnutiji. U BiH negativni ruski utjecaj postaje sve izraženiji i agresivniji. Kako se Zapad ovdje bori protiv njega? Izgleda da je BiH prepuštena ruskoj sferi utjecaja.

- Uopće se ne slažem da je BiH prepuštena ruskoj sferi utjecaja. Ovo je evropska zemlja, koja se prijavila za članstvo u Evropskoj uniji. I, prije samo nekoliko sedmica, predsjednik Žan-Klod Junker (Jean-Claude Juncker, predsjednik Evropske komisije op.a.) bio je u posjeti i potvrdio podršku EU budućem članstvu BiH, nakon što se ispune uvjeti.

Tako da je evropska budućnost ove zemlje jasna. I ne bismo trebali preuveličavati ulogu Rusije u BiH. Daleko smo od Moskve. I, iako Rusija ima legitiman interes u trgovinskoj i kulturološkoj razmjeni, primjetna je činjenica da 70 posto vašeg izvoza idu u EU, u poređenju sa samo jedan posto koji ide u Rusiju.

U isto vrijeme, uloga Rusije se mijenja, nagore. Rusija mora poštovati suverene odluke BiH - uključujući i vašu želju za evropskom budućnošću.

Dugi niz godina, oni su bili pozitivni partneri u Vijeću za implementaciju mira i podržavali su euroatlantske integracije BiH. Ali, od aneksiranja Krima, postali su izraženije jednostrani u svom angažmanu u BiH. Podržali su napore da se naruše ključne institucije i podržavali su one koji zanemaruju vladavinu prava.

Događaj u Salisburiju 4. marta je bio prvi slučaj napadačke upotrebe nervnog otrova u Evropi od Drugog svjetskog rata, i pokušaj ubistva civila na britanskom tlu. Ovo se uklapa u obrazac ponašanja Kremlja, koje je bezakonito i sve više agresivno. Od 2014. godine Rusija je aneksirala Krim, pojačala osjećaje neprijateljstva u istočnoj Ukrajini, te podržala pokušaj državnog udara u Crnoj Gori. Cijela međunarodna zajednica se sada mora ujediniti da podrži pravila od kojih zavisi sigurnost svake zemlje.

Izbori u BiH se približavaju, kampanja odavno traje, a odluka Ustavnog suda BiH o promjeni Izbornog zakona još nije provedena. Šta ako se do kraja maja rješenje ne nađe? Imaju li takvi izbori smisla?

- Još uvijek radimo na rješenju do kraja maja i bitno je da se ono pronađe. Međunarodna zajednica podržava i pomaže u pregovorima, ali vaši lideri moraju preuzeti više odgovornosti za postizanje prihvatljivog rješenja, koje će BiH približiti evropskim standardima, a ne udaljiti je.

Ako vaši lideri žele pokazati da su ozbiljni po pitanju ubrzanja evropskih integracija BiH, onda najmanje što možemo očekivati je da ste u stanju provesti izbore i implementirati rezultate.

Ako se izbori provedu bez provođenja odluke Ustavnog suda, koji su rizici? Hoće li biti legalni? Očekujete li blokadu nakon oktobra?

- Ne želim o tome špekulirati. Kao što sam rekao, još uvijek očekujemo da vaši lideri postignu pozitivan ishod. Postoje prihvatljiva rješenja koja se mogu brzo usvojiti, čim stranke odustanu od svojih maksimalističkih zahtjeva i počnu raditi zajedno ka razboritom rješenju.

Vladavina prava

Evropska komisija objavila je Strategiju za zapadni Balkan. Koliko je ona realna? Šta biste ocijenili kao dobre, a šta kao loše stvari tog dokumenta?

- Mislim da je to dobra i realna strategija. Potvrđuje da je budućnost zapadnog Balkana u Evropskoj uniji. Ali, i jasno kaže da je prvo potrebno puno napornog rada i predanosti.

Lično, posebno mi je  drago zbog jakog naglaska na vladavini prava, poštivanju sudskih odluka i borbi protiv kriminala i korupcije. Vladavina prava je temelj svakog uspješnog društva i mislim da je ovo glavni prioritet za građane u cijeloj BiH.

Nažalost, u zadnjih nekoliko dana, potpuno neodgovorne političke igre u vezi Zakona o kaznenom postupku BiH pokazale su koliko je vladavina prava pod prijetnjom. Ovo je vrlo štetno za reputaciju BiH kao ozbiljnog partnera na polju sigurnosti i pravde.

Dok se Zapad (površno) bavi BiH i regionom, u BiH se raspiruju stare strasti. Opet je na stolu ideja o formiranju trećeg entiteta. Šta mislite o tome?

- Iskreno, mislim da se previše govori o otcjepljenju, stvaranju novih entiteta, ili o ukidanju postojećih. Ništa od toga se neće desiti. Mi čvrsto stojimo iza osnovne formule Dejtonskog mirovnog sporazuma - da je BiH jedinstvena, suverena država koju čine dva entiteta, i u kojoj se ključne odluke mogu donijeti samo uz konsenzus tri konstitutivna naroda. Politički lideri trebaju prestati trošiti vrijeme i energiju na rasprave o stvarima koje ne mogu uraditi, i usmjeriti se na ono što mogu, poput investiranja u radna mjesta i infrastrukturu, poboljšanje zdravstva i obrazovanja za dobrobit svih građana BiH.

Ima li potrebe za sazivanje nove međunarodne konferencije o BiH, s obzirom na to da se problemi prošlosti nikako ne prevladavaju? Ako nema potrebe za time, bi li trebali Zapad - SAD i EU - odrediti specijalnog izaslanika za Balkan?

- Da budem iskren, oklijevao bih da se vratimo u vremena međunarodnih intervencija u BiH. Ako se BiH želi pridružiti NATO-u i EU, onda mora pokazati svijetu da je stabilna i funkcionalna. Tako da bi tip konferencije koju vi pominjete bio ozbiljan retrogradan korak. Ako građani u BiH žele promijeniti stvari, imaju mogućnost da to urade putem glasačke kutije. Vidjeli smo promjene u Makedoniji. To se može desiti i u BiH. A Ujedinjeno Kraljevstvo će uvijek biti spremno da podrži one koji rade ka pozitivnoj budućnosti, a ne ka prošlosti punoj podjela.

Nekoliko nevladinih organizacija, posebno iz SAD, predlažu povećanje broja vojnika EUFOR-a i njihov angažman u BiH. U okviru toga, predlaže se da u Brčkom bude izgrađena vojna baza SAD, a u Tuzli raspoređivanje bataljona iz Velike Britanije. Šta mislite o tome?

- Čuo sam za prijedloge i ne želim o tome špekulirati. Mi već imamo mirovnu misiju u BiH - EUFOR, kome je Vijeće sigurnosti UN-a dalo mandat da koristi sve neophodne mjere kako bi osigurali sigurno okružje u BiH. A EUFOR ima pristup rezervnim snagama, uključujući i britanski bataljon iz padobranske regimente, koji ostaje na raspolaganju da se rasporedi ako bude potrebno.

Ali, iskreno se nadam, da se taj dan neće nikada desiti.

Regionalna saradnja

Na ljeto će u Londonu biti održan finalni samit EU - zapadni Balkan u okvirima Berlinskog procesa. Šta možemo očekivati?

- Veoma smo uzbuđeni što ćemo biti domaćini Samita o zapadnom Balkanu u julu. Puno smo govorili o problemima s kojima se BiH suočava, ali Samit, koji je dio tzv. Berlinskog procesa, je podsjetnik da se dešavaju i neke vrlo pozitivne stvari. Naprimjer, prošle sedmice je britanski ministar za Evropu boravio u BiH i učestvovao na sastanku ministara vanjskih poslova šest zemalja zapadnog Balkana u Sarajevu. Sama činjenica da se ti sastanci sada redovno održavaju je zaista važan korak naprijed.

Na Samitu u Londonu, želimo da, na praktičan način, dalje razvijamo ovu pozitivnu regionalnu saradnju. Tako da ćemo se fokusirati na tri ključna polja. Prvo, želimo podržati ekonomski razvoj zapadnog Balkana, putem investicija u infrastrukturu i podrškom mladim poduzetnicima, posebno u digitalnom sektoru. Drugo, želimo ojačati regionalnu saradnju na polju sigurnosti, posebno u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije. I, treće, želimo iskoristiti naš samit da se postigne napredak u rješavanju nekih od bilateralnih sporova između zemalja regiona koji su otvoreni već dugo vremena, kao i za rad na nekim od teških pitanja ostavštine devedesetih, kao što je intenziviranje traganja za nestalim osobama.

Tako da je naš sveobuhvatni cilj da pomognemo da se osigura da se svi građani u ovom regionu, posebno mladi ljudi, osjećaju sigurno, da imaju priliku naći dobar posao, da imaju otvorene različite mogućnosti, tako da mogu ostati ovdje i doprinijeti razvoju svojih zemalja, umjesto da se iseljavaju, što je slučaj s velikim brojem mladih danas.

Postoji li, nakon britansko-njemačke inicijative za BiH neki novi plan za BiH kojim će i Velika Britanija, s obzirom na Brexit, ostati snažno involvirana u našoj zemlji?

- Nastavit ćemo s našim starim planom, koji je da ostajemo jedan od najbližih prijatelja i partnera BiH. Činjenica da napuštamo EU ne znači da nam je ova zemlja ili ovaj region, manje bitan. Ne napuštamo Evropu.

Historija nas uči da kad je ovaj region stabilan i siguran, onda smo i mi stabilniji i sigurniji. Tako da su naši interesi usko povezani i takvi će i ostati. A mi ćemo nastaviti podržavati BiH da dostigne standarde koji su potrebni za pridruživanje EU i, ako vi tako odlučite, NATO-u.

Mi već trošimo 15 miliona KM godišnje u BiH, a mislim da će se ovaj iznos povećati. Podržavamo i obučavamo vaše oružane snage, vaše pravosudne institucije i vaše agencije za provedbu zakona, da im pomognemo da budu bolji u borbi protiv modernih sigurnosnih prijetnji, od terorizma i ekstremizma, do organiziranog kriminala i korupcije. Mi ulažemo u vašu ekonomiju, pomažemo da BiH bude bolje mjesto za poslovanje, tako da više domaćih i stranih investitora može uspješno poslovati u ovoj zemlji. A putem naših Chevening stipendija i Fellowship programa, kao i putem rada britanskog Savjeta, ulažemo u mlade talente. Možete očekivati više, a ne manje, britanskog prisustva.

BiH već mjesecima nema parlamentarnog nadzora nad Obavještajnom službom. Već godinama nema UO FTV. Zašto EU šuti? U regionu predstavnici Unije burno i bučno reagiraju i za sitnije propuste, kako u obavještajnom sektoru tako i u PBS-u.

- Tužna je činjenica da postoji veliki broj pitanja po kojima BiH nije ispunila svoje pravne obaveze, ili nije dostigla evropske ili međunarodne vrijednosti i standarde. Naravno, razumijemo da je proces ispunjavanja zahtjevnih uvjeta dug, i da nije lak ni za jednu zemlju, a kamoli za kompliciranu zemlju poput BiH. Ali, moram reći da sam veoma zabrinut po pitanju stanja javnih emitera u BiH.

Porezni obaveznici koji finansiraju rad emitera zaslužuju javnog emitera kome mogu vjerovati i koji je politički nezavisan, te nudi svojim gledaocima program visokog kvaliteta. Nažalost, to nije uvijek ono što oni dobivaju. Problem je posebno izražen u Republici Srpskoj, gdje je Evropska komisija potvrdila da javni emiter ostaje pod čvrstom političkom kontrolom vladajuće stranke. To je ozbiljno pitanje koje zaslužuje više pažnje nego što dobiva. Važeći izborni zakon regulira nepristrasno izvještavanje mjesec dana pred izbore, ali mnogo više se može uraditi kako bi se osigurao izjednačen pristup medijima, posebno kada izborna kampanja u BiH počne veoma rano.