Centri civilnih inicijativa su danas na pres-konferenciji u Sarajevu ocijenili da su 2017. godinu, u radu vlasti na državnom nivou, obilježili ozbiljan zastoj na evropskom putu BiH, sporost u realizaciji mjera iz Akcionog plana Reformske agende, loša zakonodavna aktivnost u odnosu na vlastite planove i programe rada Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH, kontinuirana nestabilnost, a potom i gubitak, parlamentarne većine u Predstavničkom domu PSBiH i prerano započeta predizbora kampanja za opće izbore u BiH.

Montoring konsultant CCI-a Ivica Ćavar je, prezentirajući rezultate monitoringa rada Parlamentarne skupštine BiH u 2017. godini, kazao da su se politički sukobi između i unutar stranaka vladajuće koalicije, loše reflektirali na rezultate rada državnih institucija vlasti, prije svega državnog Parlamenta.

Prema njegovim riječima, u prošloj godini u PSBiH usvojeno je svega 11 zakona, što je najlošiji rezultat u posljednjih 11 godina, koliko CCI vrši monitoring institucija vlasti u BiH.

- Od 49 planiranih zakona, programima rada oba doma PSBiH za 2017., usvojeno je samo osam zakona, što znači da je realizacija planiranog u prošloj godini bila svega 16,3 posto. Tako je PSBiH kraj 2017. dočekala sa 84 posto nerealiziranih zakonodavnih obaveza, koje je trebala izvršiti u toj godini – naveo je Ćavar.

Dodao je da je zbog izuzetno malog broja usvojenih zakona, u posmatranom periodu, posebno do izražaja došao problem nepovoljnog odnosa usvojenih i odbijenih zakona. U 2017. „oboren” je identičan broj zakona, koliko ih je i usvojeno, dakle 11 zakona.

Ćavar je ukazao i na to da još uvijek nije donesen ''Program integriranja BiH u EU“, te da BiH ni do kraja 2017. nije ispunila obaveze iz Ugovora o Energetskoj zajednici, koje se odnose na usvajanje zakona na državnom nivou o regulatoru električne energije i plina, prijenosu i tržištu električne energije, te uspostavljanju regulatornog tijela na nivou BiH za tržište plina.

Potcrtao je da su ukupna primanja poslanika i delegata u državnom Parlamentu i dalje u nesrazmjeru sa socio-ekonomskom situacijom u našoj zemlji, kao i ostvarenim rezultatima ove institucije. Naveo je da tokom 2017. nije bilo promjena kada su u pitanju plaće i ukupna primanja članova oba doma PSBiH, što znači da se njihova ukupna primanja kreću između 4.800 do 6.500 KM.

- CCI smatra da, uprkos činjenici da su umanjene ili ukinute određene dosadašnje beneficije, koje su imali bh. parlamentarci, još uvijek postoji prostor za dodatne promjene, što bi značilo, prije svega, usklađivanje njihovih plaća s tzv. ''evropskim standardom'', to jest da iznose tri do tri i po prosječne mjesečne plaće zaposlenih u BiH - kazao je Ćavar.

Prema njegovim riječima, kontinuirano je najpozitivniji segmenat rada Parlamenta BiH njegova transparentnost. Posljednjih nekoliko godina, Parlamentarna skupština BiH je dostigla vrlo respektabilan nivo kada je transparentnost njenog rada u pitanju koja je, između ostalog, dodatno poboljšana redizajniranjem zvanične internet-stranice ove institucije.

Konsultant za monitoring u CCI-u Mersad Avdić kazao je da su loša funkcionalnost bh. vlasti, na različitim nivoima, koncepcijska razilaženja i sporost prilikom usaglašavanja odluka kroz tzv. ''mehanizam koordinacije'', posebno došli do izražaja prilikom kreiranja odgovora na pitanja iz Upitnika Evropske komisije, koji, i pored datih obećanja i više puta prolongiranih rokova, nisu kompletirani i predati u 2017. godini.

Dodao je da su se očekivanja Evropske komisije da im odgovori na dostavljena pitanja budu dostavljeni u roku od šest mjeseci, pokazala previše optimističnim.

- Pritom, taj evidentan neuspjeh, s obzirom na vrijeme koje je bilo potrebno za kreiranje nečega što predstavlja tek elementarnu informaciju o stanju u zemlji i ništa više, pokušava se predstaviti kao izuzetan rezultat aktuelnih vlasti i iskoristiti za predizbornu promociju – smatra Avdić.

Predstavnici CCI-a prezentirali su danas i rezultate monitoringa rada Vijeća ministara BiH za 2017. godinu, navodeći da je ta institucija u prošloj godini imala najniži intenzitet rada u aktuelnom mandatu.

Ivica Ćavar je kazao da je najveći problem u radu Vijeća ministara u 2017. upravo u niskoj realizaciji najznačajnijih mjera i aktivnosti, s jedne strane, te njihovoj slaboj „prohodnosti“ u Parlamentu BiH s druge strane.

Iznio je podatak da je u prošloj godini utvrđeno svega 27 zakona, a pritom se trećina od tog broja odnosi na set zakona o akcizama.

- Ionako skromni rezultati Vijeća ministara dodatno su obesmišljeni odnosom državnog parlamenta. Od 27 zakona utvrđenih na Vijeću ministara u 2017. godini, u Parlamentu je usvojeno svega pet. Isto toliko je odbijeno i povučeno iz procedure – po pet zakona, jedan zakon je vraćen na doradu, a pet ih je kraj godine dočekalo u parlamentarnoj proceduri, dok šest zakona utvrđenih na Vijeću ministara u 2017., do kraja prošle godine nisu bili uopće evidentirani kao „zakoni u parlamentarnoj proceduri“ – kazao je Ćavar.

Dodao je da je i broj utvrđenih strategija najniži u aktuelnom mandatu te da su u 2017. utvrđene tek četiri strategije.

Ćavar je napomenuo da je Vijeće ministara značajno popravilo svoj odnos prema poslovničkoj obavezi odgovaranja na poslanička pitanja te je u 2017. odgovorilo na 351 od 442 ukupno postavljena poslanička pitanja (85 posto), uz još 56 odgovora na poslanička pitanja postavljena prethodnih godina aktualnog mandata PSBiH.

- Ovo je najbolji godišnji rezultat u pogledu dostavljanja odgovora na postavljena poslanička pitanja u Predstavničkom domu PSBiH u posljednjih 11 godina, koliko CCI obnaša monitoring rada PSBiH. A slična situacija je i sa Domom naroda, gdje je procenat odgovorenih pitanja 86 posto – kazao je Ćavar.

Na kraju današnjeg obraćanja, medijima konsultant za monitoring u CCI-u Mersad Avdić je kazao da CCI insistiraju da je promjenu izbornog zakona, osim u pravcu zadovoljavanja presude Evropskog suda za ljudska prava i presude Ustavnog suda BiH, potrebno voditi u pravcu stvaranja mehanizama za otklanjanje blokada sistema i normalno funkcioniranje političkog života, u skladu sa standardima razvijenih demokratskih društava.

- To podrazumijeva, prije svega, uvođenje mogućnosti raspisivanja vanrednih izbora. Naprosto je nedopustivo da institucije države budu zarobljene stranačkim sukobima, a građani taoci i žrtve svega toga, bez mogućnosti razrješenja te situacije na normalan, demokratski, legalan način – kazao je Avdić.