INTERVJU

Kormak: Naš odnos prema Dodiku neće se promijeniti dok se ne promijeni Dodikov odnos prema BiH

Frontal.ba

24.3.2018

Portal Frontal napravio je ekskluzivni intervju s ambasadoricom Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Morin Kormak (Maureen Cormack). Razgovarali su o trenutnoj situaciji u bh. društvu, zašto se ne sastaje s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, radu pravosuđa i korupciji, o ulasku BiH u NATO i mnogim drugim temama.

Gospođo Kormak, već tri godine ste u Bosni i Hercegovini. Kako biste Vi ukratko opisali stanje u BiH? Može li se to uopće opisati nekom izjavom?

- Ja bih to izrazila jednom riječju, a to je da je situacija ovdje vrlo frustrirajuća. Frustrirajuća je zato što je Bosna i Hercegovina za mene zemlja ogromnih potencijala, imate talentirane građane, imate predivnu prirodu, dobru geografsku lokaciju. Ovdje svi ti potencijali nisu iskorišteni. Ne radi se o tome da građani to ne žele da iskoriste, nego im lideri to jednostavno ne omogućavaju i koriste korupciju i nacionalističku retoriku da skrenu pažnju sa stvarnih problema. Politički lideri bi trebalo da se fokusiraju na projekte kojima se razvija i poboljšava ekonomska situacija, da grade školski sistem tako da mladi ljudi dobiju obrazovanje koje zaslužuju, da se bore protiv korupcije, da poboljšaju zdravstvenu zaštitu. Sve su to stvari koje poboljšavaju situaciju. To bih voljela da vidim, bolju situaciju na koju će se oni koncentrirati da bi se sve to omogućilo građanima. Frustrirana sam što se, zbog kratkovidnosti političkih lidera, građanima Bosne i Hercegovine, koji su divni i koji zaista žele živjeti u boljoj budućnosti, ove stvari jednostavno uskraćuju.

Je li potrebno jačanje komunikacije i razumijevanja SAD sa svim narodima podjednako u BiH, a ne samo s Bošnjacima? Takav utisak, barem povremeno, postoji u Republici Srpskoj.

- Shvatam da je takva percepcija i da je to možda utisak u Republici Srpskoj. Međutim, da budemo jasni, to je apsolutno pogrešno i nije tačno. Ja posjećujem Republiku Srpsku često, kao i drugi naši timovi iz Ambasade SAD. Skoro pola projekata provodimo u Republici Srpskoj. A mi radimo sa svim nivoima vlasti, radimo s civilnim društvom, s medijima, s kulturnim partnerima i institucijama, a imamo i saradnju s policijskim snagama. Naravno, mi razumijemo da treba da se bavimo tom percepcijom, ali bih željela da se zna, naprimjer, da SAD i USAID rade na poljoprivrednom području ovdje, na području poduzetništva s malim i srednjim preduzećima, na osnivanju preduzeća, to su vrlo tehnički projekti koji se bave fiskalnim nametima i onim o čemu građani možda ne žele da slušaju, ali je bitno za poslovni svijet da bi se uspostavio finansijski sistem. Također, radimo u obrazovnom sistemu u raznim područjima i to radimo s mnogim kulturnim institucijama na brojnim projektima u Banjoj Luci i drugim mjestima u Republici Srpskoj. Dakle, čitav je niz područja u kojima radimo. Naš posao je da učinimo još više da građani ovdje to razumiju, iako su određeni mediji kontrolirani i ne prenose te poruke. 

Međunarodna zajednica ima utjecaja na politička dešavanja u Bosni i Hercegovini. Jeste li Vi lično zadovoljni ili ste možda, kao i mi, frustrirani trenutnim stanjem u zemlji koja još živi u devedesetima, gdje vrlo malo političara priča o budućnosti?

- Političari koriste prošlost da bi izbjegli da se bave stvarno prisutnim problemima koji su bitni za građane. Puno je lakše da održavate duge velike govore s nacionalističkom retorikom nego da sjednete i napravite ekonomski privredni plan, da imate viziju kako da provedete taj ekonomski plan i da zaista naporno radite da biste uspostavili industrijske zone, poboljšali porezne politike, prilike za ljude da osnivaju svoje firme, da izvoze svoje proizvode. Nadam se da će građani sve više i više pronalaziti hrabrosti da prozovu svoje političare, da ih smatraju odgovornima, da prestanu govoriti o prošlosti i da se fokusiraju na budućnost. Gdje god da odem u BiH, ljudi mi govore da ih nije briga za to ko je koje etničke pripadnosti, ne zanimaju ih podjele, nego ih zanima otvaranje novih radnih mjesta i da njihova djeca iskoriste te šanse. 

SAD ne žele ukinuti RS


Žele li SAD ukidanje Republike Srpske? Povremeno iz Sarajeva dolaze takve poruke i dobro je čuti mišljenje SAD po tom pitanju.

- SAD ne žele ukinuti Republiku Srpsku. Želim to vrlo jasno naglasiti. Mi podržavamo Dejtonski mirovni sporazum po kojem postoje tri konstitutivna naroda, dva entiteta i Bosnu i Hercegovinu sa svojim suverenitetom i teritorijalnim integritetom i mi nismo protiv Republike Srpske. Rekla sam već koliko mi podržavamo građane u Republici Srpskoj na vrlo praktičan način, investiramo jako puno da pomognemo svim građanima u Bosni i Hercegovini i u tome ne pravimo nikakvu razliku između građana Federacije BiH i građana Republike Srpske.

Zašto se ne sastajete s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom? Zar ne mislite da je vrijeme za zvanične razgovore, uprkos teškim riječima i neugodnostima iz prethodne godine? Mislim tu prije svega na komemoraciju u Donjoj Gradini. Zar ne mislite da građani Srpske gube tom diplomatskom tišinom? 

- Prije svega želim reći da mi imamo sjajne odnose s građanima, Vladom i institucijama širom Republike Srpske. Dakle, ja zaista ne vjerujem da ni na koji način štetimo Republici Srpskoj. Imamo puno projekata širom Republike Srpske. Jedini je problem s političarima koji rade protiv ciljeva koje su identificirali građani BiH za ovu zemlju, a to su poboljšanje ekonomske situacije, otvaranje novih radnih mjesta, euroatlantska budućnost... Gospodin Dodik nije potvrdio da dijeli ove ciljeve. Ne sastajem se s njim zato što mi, kao neko ko brani Dejtonski mirovni sporazum, ozbiljno shvatamo naše ciljeve. Dok on ne bude spreman da podržava Dejtonski mirovni sporazum, da podržava vladavinu zakona, da podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH, stav vlade SAD se neće promijeniti. Spomenuli ste Donju Gradinu, ja ne idem tamo da bih se rukovala ili da se ne bih rukovala. Idem tamo jedino zbog toga da pokažem poštovanje prema žrtvama, članovima porodica i preživjelima strašnih zločina koji su se tamo dogodili. To je jedini razlog zbog kojeg idem tamo.

SAD ne podržavaju stvaranje trećeg entiteta

Može li BiH ići naprijed dok se ne riješi položaj Hrvata u Federaciji BiH? Oni su stalno nezadovoljni odnosima u Federaciji i svake godine pokreću pitanje trećeg entiteta? Ima li tome kraja?

- Prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, svi su konstitutivni narodi u BiH, svi imaju potpuna prava prema tom Ustavu. Ja se sastajem sa Hrvatima, sa Bošnjacima, kao i sa Srbima širom Bosne i Hercegovine. Ja razumijem sve u ovoj zemlji uključujući i Hrvate. Oni, također, zaslužuju ne samo svoja prava, nego da osjete da je ovo zaista njihova zemlja i da su oni zaista građani BiH. Ali građani se meni kada razgovaram s njima ne žale na etnička pitanja nego se svi žale na ista pitanja a to su korupcija u njihovim gradovima, ekonomski problemi, obrazovni problemi, problemi da njihova djeca dođu do zaposlenja. SAD ni u prošlosti, a ni nisu podržavale treći entitet jer mi ne smatramo da je rješenje bilo kojeg od ovih problema daljnja podjela BiH. Jasno je da je za rješenje potrebno da političari i građani BiH zajedno rade na zajedničkim rješenjima. Ovo je prilično mala zemlja i svi treba zajedno da rade da bi se izgradila budućnost kakvu građani žele.

Čak i Srbija ide svojim putem i ove godine će biti domaćin NATO vježbe

Dajte mi barem tri argumenta kojima bi građane Republike Srpske trebalo uvjeriti da bi za BiH bilo dobro da uđe u NATO. 

- Ovo je važno pitanje. Prvo, mislim da je jasno da NATO donosi sigurnost za građane ove zemlje i mislim da je to naročito bitno za građane koji su toliko propatili devedesetih godina prošlog vijeka. Ljudi svuda to žele, žele znati da njihova djeca mogu odrastati u sigurnom okruženju, u sredinama u kojima su rođeni. Drugi razlog je ekonomija. Zemlje koje su se pridružile NATO-u stekla se sigurnost zbog toga što je nastala takva sigurnija situacija došli su strani investitori i došlo je do ekonomskog razvoja. Sljedeća stvar je da se sve zemlje u regionu kreću prema NATO-u, pa čak i Srbija, koja ide svojim putem i ove godine će biti domaćin NATO vježbe. Moj osjećaj je da građani Srpske treba da budu dio tih razgovora, da učestvuju u tome, kako bi BiH išla euroatlantskim putem, odnosno putem ka NATO-u.

Izvještaji svjetskih sigurnosnih agencija ukazuju da postoji dugogodišnja veza pojedinaca i organizacija iz BiH s El-Kaidom i ISIL-om. Sjetimo se odreda El-Mudžahedin za vrijeme rata ili ćelija iz BiH koje su i danas u Siriji. Jesu li veća prijetnja za regionalnu sigurnost pripadnici tih organizacija ili „Srbska čast“ i „Noćni vukovi“? 

- Ovo su pitanja koja nisu jedinstvena za BiH, to su globalna, regionalna pitanja. BiH je u koaliciji za borbu protiv ISIL-a. Mi sarađujemo u borbi protiv terorizma. Ova zemlja, koliko ja znam, ima nekoliko stotina stranih boraca koji su se vratili s tih ratišta. Radimo s različitim nivoima vlasti da njima pomognemo da na pravi način vode taj proces. To je vrlo fokusirana prijetnja i sa njom se tako treba i baviti. Postoji rastući fokus na organizacije kao što su ''Srbska čast'', ''Noćni vukovi'', kao i na ruski utjecaj u BiH. U vezi sa svim ovim slučajevima, želimo da vidimo koliko je važno da sigurnosne službe rade zajedno i bore se protiv ovakvih slučajeva i da građani ovdje čvrsto odluče da žele euroatlantsku budućnost. Treba donijeti i neke mudre odluke kako se kretati u tom pravcu uz podršku partnera kao što su SAD, Evropska unija, koji zaista žele da oni u tome uspiju.

Političari iz RS, ali i građani vole da pričaju o bratskim odnosima s Rusijom. Međutim, vrijeme je uvijek nekako pokazivalo da smo uvijek bili neka vrsta monete za potkusurivanje. Je li prevelik utjecaj Rusije u BIH, posebno ako uzmemo u obzir da ni na koji način nisu bili uključeni u oporavak i obnovu zemlje?

- Prije svega, širom svijeta SAD sarađuju s Rusijom u područjima gdje dijelimo zajedničke ciljeve i interese, ali, također, vrlo čvrsto branimo naše vlastite državne interese kada su suprotni njihovima. Želimo i da se naši partneri, kao što je BiH, kreću ka ostvarenju svojih ciljeva nezavisno od vanjskih utjecaja koji su protiv tih ciljeva. Mislim da građani ovdje zaista treba da odluče i da izaberu svoje partnere. Mi smatramo da su SAD i Evropa ključni partneri za BiH i da građani BiH, kad je riječ o pomoći, treba njima da se okrenu.

Nezavisni mediji su kamen temeljac demokratije


Republika Srpska ima problem sa javnim mnijenjem, mediji su uglavnom u službi jedne od političkih opcija, rijetko se može čuti drugačije mišljenje. Znate li Vi uopće ko su intelektualci u Republici Srpskoj. U svakom društvu to su veoma važni ljudi, ali nisam siguran da je i kod nas tako.  

- Vrlo je jasno da su slobodni, nezavisni mediji kamen temeljac demokratije. I širom BiH mediji su često izloženi prijetnjama, a to bi trebalo da zabrinjava sve građane BiH. Mi zaista vidimo da neke medijske figure igraju ključnu ulogu u formiranju javnog mnijenja. Znamo i za platforme, (portale i blogove) koje pokazuju nezavisno mišljenje. Imate primjer Dragana Bursaća, koji je dobio evropsku novinarsku nagradu, što se nije dogodilo 14 godina nekome sa ovog područja. Mnogi mediji igraju važnu ulogu. Ono što je meni jako bitno jeste obrazovanje na svim nivoima u BiH i zaista mislim da bi se poboljšanjem obrazovanja učenika i studenata povećao broj intelektualaca koji će zaista govoriti nezavisno u korist ove zemlje.

Bosna i Hercegovina je u vrhu liste zemalja Evrope kada je riječ o korupciji, a nije u ništa boljoj poziciji ni kada je kriminal u pitanju. Koji su to koraci u borbi protiv kriminala i korupcije koje treba poduzeti? Mnogo novca je u to uloženo, a pomaka nema. Ima li nade po tom pitanju?  

- Korupcija zaista postoji u cijeloj BiH i to je ogroman problem. Radili smo mnogo tokom godina da bi se izgradile pravosudne institucije, postoji čitav niz dobrih zakona, ali njih treba provoditi. Mi provodimo puno programa na ovom polju kako bismo dali dodatnu podršku. Prije mjesec i više OSCE je poslao novi izvještaj u vezi sa praćenjem slučajeva korupcije na sudovima. Naš cilj je da taj proces koji je do sada bio sakriven bude transparentan i da građani imaju pristup tim dokumentima, da znaju šta se dešava kako bi bili informirani. Ja vjerujem to da ljudi žele prozivati svoje političare i smatrati ih odgovornim, i želim da se ukine politički utjecaj u pravosudno sektoru. Apeliram na građane da se fokusiraju na to. Teško će jedna osoba to promijeniti, ali ako ljudi kolektivno rade na tome onda imaju moć građanskog društva koje ih podržava, koje je iza njih kao u drugim zemljama, na primjer, kao u Rumuniji ili Albaniji, koje se bore protiv tog problema. Potrebno je da postoji liderstvo da se jednostavno čuje taj glas javnosti i da se bori protiv toga.

SAD su u podršku i oporavak BIH investirale oko dvije milijarde američkih dolara u posljednje 23 godine  

Znamo da je teško izračunati, ali prijateljstva se često mjere po tome ko je i koliko spreman da vam pomogne kada vam je najteže. Možete li nam otprilike reći koliko su SAD uputile pomoći u BIH u poslijeratnom periodu, za ove 23 godine i šta smatrate najvećim uspjehom?  

- Mi zaista smatramo BiH našim prijateljem. Mi smo investirali oko dvije milijarde američkih dolara u ovu zemlju u posljednje 23 godine. Kada sam išla kroz proces potvrđivanja kao ambasador u Vašingtonu, skoro svako s kim sam razgovarala bio je u BiH. Znači, ne radi se o apstraktnim pitanjima politike koja se odnose na BiH, nego je BiH zemlja koja u Vašingtonu i američkim vlastima ima puno prijatelja. Postoji istinska veza između ove dvije zemlje. Šta je postignuto? U svim ovim godinama prvo smo se fokusirali na uspostavu sigurnosti, zatim izgradnju institucija, rekonstrukciju kuća, a kada je to postignuto onda smo radili na zakonima. Kada se u BiH danas vrate neki prijatelji koji ovdje nisu bili 22 godine oni budu zadivljeni jer je ovo danas predivna zemlja. Imate male, ali i velike gradove u kojima ljudi rade i žive mirno. 

Znam da ima puno još toga što se treba uraditi, ali ekonomija se razvija nabolje, napredujete, poljoprivrednici izvoze svoje proizvode u Evropu, kompanije također izvoze svoje proizvode. Dakle, postoji vrlo jasan dokaz da BiH može postati vrlo uspješna zemlja kada vidite sve te ljude koji su već ostvarili taj uspjeh. Jednostavno, mislim da samo treba nastaviti raditi zajedno jer ne možete se oporaviti od rata za jedan dan ili godinu, to je dugoročni proces, dugoročni projekat. Ako stanete sa strane i pogledate BiH kakva je bila tada i sada nakon 23 godine, zaista ste puno postigli i samo se treba nastaviti kretati ka tome.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.