Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) jučer je revidirala svoje prognoze o stopama rasta BDP-a država u razvoju. Za BiH je EBRD povećao prognozu za ovu godinu s tri na 3,3 posto, a predviđa i rast od 3,5 posto u sljedećoj godini. U svom izvještaju analitičari EBRD-a naveli su da je bh. ekonomija u prošloj godini porasla za tri posto, što je u skladu sa stopama rasta u prethodne dvije godine.  

Usporavanje reformi  

- Ekonomija u BiH ponovno se pokazala otpornom na usporavanje reformi i političku neizvjesnost. Uslužni privredni sektor i trgovina su glavni pokretači rasta. Industrija je u prošloj godini zabilježila solidne rezultate, iako je sektor poljoprivrede imao lagani pad, što je utjecalo na rast ekonomije. Međutim, došlo je do znatnog smanjenja investicija, dijelom zbog znatnih kašnjenja u provedbi reformi potrebnih za pokretanje velikih infrastrukturnih projekata – naglašeno je u izvještaju.

Dodaje se da povećanje cestarina predstavlja veliki korak naprijed, jer je omogućen nastavak finansiranja infrastrukture u cestovnom sektoru, uključujući i za Koridor 5C.

 - Očekujemo da će i ove investicije imati ulogu koja će podupirati rast u narednom periodu. Očekujemo i daljnje povećanje izvoza zbog povoljnijeg vanjskog okruženja. Ipak, nesigurnost povezana s općim izborima i mogućom paralizom reformi ostaje važan faktor rizika za ekonomiju BiH – naglašeno je.

Akademik Muris Čičić, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, za „Avaz“ je kazao da se slaže s analizom EBRD-a te da gradnja cestovne infrastrukture jeste ključna za nastavak razvoja bh. ekonomije.

Razne opstrukcije  

 - Kada bismo u obzir uzimali samo ekonomske parametre ove priče, rast od 3,3 ili 3,5 posto čak je i skromna procjena. Problem je što je u ovakve prognoze nužno ukalkulisati i političke rizike. EBRD razmišlja na način da su u BiH akumulirana značajna sredstva koja čekaju da budu uložena u infrastrukturu. Međutim, ne računaju na to da neki pododbor u nekom parlamentu može zaustaviti cijeli proces. I to kroz razne vrste opstrukcija i politička prepucavanja, kako bi neko sebi prigrabio privilegiju i zaslugu da je on taj koji je zaslužan za izgradnju autoputa – smatra Čičić.  

Dodao je da je upravo iz tih razloga i skeptičan, ali da to ne umanjuje značaj gradnje cesta i drugih infrastrukturnih projekata koji su danas na čekanju. 

 - Kada pogledamo raspoloživa sredstva, sve upućuje na to da ova godina, ali i naredna, ima potencijal da bude godina velikih ulaganja. To bi dovelo do zapošljavanja i povećanja standarda – naglasio je Čičić.

Politički sistem koči bh. ekonomiju  

 - Problem je što imamo 14 država u jednoj državi i svaki nivo vlasti može blokirati cestogradnju i izgradnju druge infrastrukture. A uvijek ima razloga za blokadu, jer su kod nas ove političke koalicije vrlo nestabilne i neprincipijelne. Nisu napravljene na bazi političkih ili ekonomskih programa. Već se baziraju na interesima pojedinaca i kompromisu. Dakle, politički sistem koči, a ekonomija bi da ide naprijed – smatra Čičić.