OTKRIVAMO

SAD prave rampu za ruski utjecaj!

Predstavnički dom Kongresa već ga je usvojio, a ostalo je još da ga podrži i Senat, nakon čega slijedi potpis predsjednika SAD Donalda Trampa

Ranije osnovan fond vrijedan 250 miliona dolara

Piše: K. KEŠMER

30.3.2019

U proceduru Kongresa Sjedinjenih Američkih Država krajem februara stigao je dokument kojim se preciziraju interes i namjera te zemlje da finansiranjem infrastrukturnih i energetskih projekata u zemljama Evrope smanji utjecaj Rusije.

Predstavnički dom Kongresa već ga je usvojio, a ostalo je još da ga podrži i Senat, nakon čega slijedi potpis predsjednika SAD Donalda Trampa(Trump).

Četiri cilja 

Dokument, koji se okvirno naziva „Akt o evropskoj energetskoj sigurnosti i diversifikaciji 2019“, detaljno opisuje koji su to projekti i oblasti u zemljama Evrope koji mogu imati strateški interes SAD, a među ciljnim državama je i BiH.

U dokumentu su navedena četiri cilja. Prvi je da se državama pomogne da steknu energetsku neovisnost o zemljama koje takav status koriste za politički utjecaj, prije svega o Rusiji, i kako bi te države samostalno mogle donositi odluke bez utjecaja s ruske strane, odnosno da ne moraju voditi računa o ruskim interesima.

Kao drugi cilj koji bi američka vlada trebala imati navodi se da se promovira energetska sigurnost u Evropi tako što će se vlade različitih zemalja ohrabrivati da razvijaju pristupačna, transparentna energetska tržišta koja, također, tragaju za drugačijim izvorima i tipovima energije, ali i rutama. Treći je cilj da se ohrabre i privatni investitori iz SAD da ulažu novac u infrastrukturne projekte. A kao četvrti cilj ističe se da se olakša izvoz energenata, tehnologije i stručnosti SAD.


Zakon se već nalazi u proceduri

Dokumentom se zadužuje državni sekretar Majk Pompeo (Mike) da zajedno s američkim agencijama identificira energetske infrastrukturne projekte koji bi bili „prikladni za učešće SAD“. Daju se i smjernice kakvi projekti jesu interesantni za SAD – oni vezani uz transport prirodnog plina, prijenos električne energije, obnovljive izvore energije (vjetar, solarna energija...).

Mediji i NVO

Ovaj zakon naslanja se na dokument koji je ranije prošao procedure, a koji je zaveden pod nazivom „Koordinacija pomoći i asistencije širom Evrope i Euroazije“, i to za suzbijanje ruskog utjecaja. Tim je dokumentom osnovan i Fond za suzbijanje ruskog utjecaja, za koji je izdvojeno 250 miliona dolara.

Cilj tog fonda je da se, ne samo kroz infrastrukturne projekte nego i medije i nevladine organizacije (NVO), radi na suzbijanju propagande koja širi ruske interese u zemljama EU.

Zaduženje za predsjednika

Zakonom koji se predlaže obavezuje se i predsjednik SAD da najkasnije godinu nakon usvajanje dokumenta podnose svoj prvi izvještaj o projektima koji su izabrani. Kako se navodi, američki predsjednik dužan je jednom godišnje u narednih sedam godina podnijeti izvještaj Komitetu Senata i Kongresa za vanjske poslove o projektima koji su izabrani kao interesantni za SAD i koje će ta država pomagati na jedan od načina.

Reakcija Rusije: Otvoreni protekcionizam

Na zakon koji je već u proceduri reagirala je i predsjednica Savjeta Ruske Federacije Valentina Matvijenko. Ona je rekla novinarima u Moskvi da bi taj zakon trebalo nazvati "zakon o pripremanju terena za dodatnu isporuku nafte iz škriljaca i drugih plinova u Evropu".

- Ovo je otvoreni protekcionizam i svjesno kršenje međunarodnih pravila o trgovini, pravila Svjetske trgovinske organizacije. To je pokušaj da se ograniči ekonomski i energetski suverenitet Evrope - istakla je Matvijenko.

Ona smatra da je usvajanje zakona pokušaj Vašingtona da "utrapi" svoj skuplji plin Evropi i da ograniči konkurenciju na evropskom tržištu.

 - Američki Senat još nije usvojio prijedlog zakona niti ga je potpisao predsjednik SAD Donald Tramp, te i dalje postoji šansa, ali samo šansa, da će zdrav razum pobijediti - dodala je Matvijenko.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.