PONOVO SE OGLASILI

Ambasada Rusije: Kristijan Šmit nema legitimitet

Optuženi smo da pokušavamo destabilizirati situaciju u BiH, navode iz Ambasade

Ruska ambasada u BiH. Avaz

Fu. M.

23.8.2021

Ambasade Rusije u Bosni i Hercegovini ponovo se oglasila o imenovanju Kristijana Šmita (Christian Schmidt), navodeći da on "nije legitiman visoki predstavnik".

Njihovo saopćenje prenosimo u cijelosti:

- Prije svega, željeli bismo naglasiti principijelni stav Narodne Republike Kine, zasnovan na međunarodnom pravu, čija je potporna struktura Organizacija ujedinjenih nacija.

U kritici našeg koraka vidimo da mnogim nedostaje razumijevanja specifičnosti aktivnosti Upravnog odbora, uključujući postupak imenovanja Visokog predstavnika.

Čitav niz dokumenata – Opšti okvirni sporazum za mir u BiH, rezolucije Savjeta bezbjednosti UN-a, dokumenti Savjeta za provođenje mira i njegovog Upravnog odbora i, na kraju krajeva, ustaljena praksa – predviđa sljedeću proceduru za izbor Visokog predstavnika.

Upravni odbor (ranije na nivou ministara vanjskih poslova, zatim na nivou političkih direktora, sada smatraju da je dovoljan nivo ambasadora u Sarajevu) vršio je – isključivo putem konsenzusa – izbor kandidata za Visokog predstavnika, koji je zatim bio potvrđen rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN-a.

Status ambasade. Printscreen

Upravo na toj proceduri su uvijek, to naglašavamo – uvijek – inzistirali naši zapadni partneri. I jasno je zašto. Svaki put su morali dobiti odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a kako bi Visoki predstavnik mogao koristiti cijeli arsenal svojih ovlaštenja.

Iskorišten presedan

Što se tiče konsenzusa, podsjećamo da je ova procedura bila ispoštovana čak i prema Pedi Ešdaunu, sa čijom se kandidaturom Moskva u početku nije slagala. No, kao rezultat mukotrpnog diplomatskog rada, bio je postignut sporazum. Pritom, retrospektivno, Pedi Ešdaun, blago rečeno, za nas nije bio idealan.

Što se tiče odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a, upravo naši zapadni kolege su se „probudili“ kada su vidjeli da Kristijan Švarc-Šiling nema odgovarajuću rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a. Onda je bio smišljen oblik razmjene pisama između generalnog sekretara UN-a i predsjednika Savjeta bezbjednosti UN-a kao „placebo“ kako bi barem na taj način osigurali njegovu legitimnost. Sada je ovaj presedan izvrnut i iskorišten kao navodni dokaz da nema potrebe za rezolucijom za Kristijana Šmita.

Cijenimo njegovu političku težin

Razumijemo ovu „specijalnu operaciju“. Svaki put dosljedno ističemo da su se Visoki predstavnik i njegova kancelarija odvojili od Dejtonske agende, da se Dejtonski instrumentarij koristi kao „paravan“ za provedbu sebične geopolitičke agende koja ne odražava težnje čitavog bosanskohercegovačkog društva. Zato se OHR pretvorio u „robota“ koji je odavno izgubio dejtonsku ulogu strpljivog posrednika u procesu stabilizacije.

Optuženi smo da pokušavamo destabilizirati situaciju u BiH. Ali upravo najnoviji primjer svojevoljne izmjene u krivičnom zakonodavstvu jasno pokazuje ko destabilizira situaciju, pritom ne samo u BiH, već i daleko izvan njenih granica.

Zapravo, destabilizacijom se bavi taj ko grubo krši međunarodno pravo i Dejtonski sporazum – direktno ili posredno.

Mi nismo protiv gospodina Kristijana Šmita. Cijenimo njegovu političku težinu, uzimamo u obzir znanje i iskustvo poslovanja „na balkanskom smjeru“. Ali prema Kristijanu Šmitu nije ispoštovan princip konsenzusa pri predlaganju njegove kandidature, niti je dobijeno odobrenje Savjeta bezbjednosti UN-a. Stoga je za nas nelegitiman kao Visoki predstavnik - naveli su iz Ambasade Rusije.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.