LJUBAV PREMA ŽIVOTINJAMA

Nestvarni prizori kod Tuzle: Oko 200 jelena sve ostavljaju bez daha

Narod nije upućen u to jer u BiH nema jelena u slobodnoj prirodi, radi se o srnećoj divljači tako da ljudi vide srndaća ili srnu i kažu da su vidjeli jelena, pojašnjava Mujo Muratović, vlasnik Porodičnog poljoprivrednog gazdinstva “Jelen“

N. Aj. / Anadolija

28.8.2021

Predivni jeleni - Avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
+1

U Porodičnom poljoprivrednom gazdinstvu “Jelen“ koje je smješteno u blizini Tuzle i prostire se na 30-ak hektara nalazi se oko 200 jelena koji posjetioce ovog jedinstvenog kompleksa u Bosni i Hercegovini ostavljaju bez daha.

- Prema pričama i dostupnoj dokumentaciji bilo je evropskih i jelena lopatara u Bosni i Hercegoivni do 1992. godine. Oni su poslije istrijebljeni i lovci, odnosno ljudi koji se razumiju u lov i životinje, nisu viđali jelene na našim prostorima. Često naš narod kaže: "Vidio sam jelena". Međutim, narod nije upućen u to jer u BiH nema jelena u slobodnoj prirodi, radi se o srnećoj divljači tako da ljudi vide srndaća ili srnu i kažu da su vidjeli jelena - pojašnjava Mujo Muratović, vlasnik Porodičnog poljoprivrednog gazdinstva “Jelen“.

Šta jedu

Kompleks se nalazi u nekadašnjoj vojnoj bazi koja je podijeljena u tri dijela, odnosno prostore za jelene lopatare, evropske jelene i srneću divljač. 

Nije preporučeno, veli Muratović, da evropski i jeleni lopatari budu zajedno u istom prostoru. Evropski jelen je mnogo snažnije konstitucije i može težiti i do 250 kilograma, dok lopatari dosežu 110 kilograma težine. Razlikuju se i po obliku rogova. Evropski jeleni imaju veće rogove i s pravom ih zovu kraljevima šume, smatra Muratović.

Samo u ovom kompleksu posjetioci mogu vidjeti evropske jelene jer ih u drugim sličnim kompleksima ili zoološkim vrtovima u BiH nema. Muratović objašnjava i na koji način hrani svoje jelene.

- Svakodnevno jeleni dobijaju ujutro i navečer kukuruz. Imamo automatske hranilice. Praktikujemo da se hrane pomoću tih hranilica, a ne da ih hrane ljudi. Imaju svježu travu koju im dovozimo tokom proljeća i ljeta, a u jesen i zimi dobijaju sijeno. Tokom proljeća i ljeta im svakodnevno dajemo pivski trop, sojinu sačmu, pšenicu i druge žitarice. Kao što vidite, kada je sezona, dovozimo im svježe jabuke i to im je isto poslastica, a tokom zime obavezan dio ishrane je silažni kukuruz - naglašava Muratović.

Šta će biti u budućnosti

Jelenima treba i sol za rogovlje, a najbolje se pokazala himalajska koju jeleni imaju na svojim sojilištima. Za sada su vrata ovog kompleksa otvorena vikendom i to tek od maja ove godine. Na taj način vlasnik kompleksa pokušava kroz posjete kompenzovati svakodnevni trošak za hranu i održavanje. Naime, u BiH nema nikakvih poticaja za uzgoj divljači iako je ova grana prije 15-ak godina bila obećavajuća.

Muratović ističe da je težak odgovor na pitanje šta će biti u budućnosti, ali ne misli odustati od svojih ambicioznih planova da Porodično poljoprivredno gazdinstvo “Jelen“ postane mamac za turiste iz BiH i okruženja.

- Prvobitno kada smo ušli u ovaj biznis to je bilo zamišljeno kao komercijalno lovište, kakva postoje u inostranstvu. Međutim, u BiH to nije uređeno zakonski, Zakon o lovstvu nije usvojen na nivou BiH i vrlo brzo smo odustali od te ideje. Nakon kraćeg perioda se rodila ogromna ljubav prema ovim životinjama tako da sad u svakom slučaju nema šanse da se lovi, odustali smo od toga - zaključio je Muratović.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.