ČUVANJE TRADICIJE

Živjeli bismo zdravije kad bi se više nas okrenulo zemlji

Ima i ovdje hljeba, ne mora se nigdje ići, kaže Dreca. Za pekmez, ajvar i druge domaće proizvode Kurtović utrošila sate rada

Dvadesetak poljoprivrednih proizvođača na sajmu. Al. Bajramović

Piše: Al. Bajramović

27.9.2021

Dvadesetak poljoprivrednih proizvođača iz Ustikoline i okoline okupilo se na ovogodišnjoj, 17. manifestaciji „Zdrava hrana iz Ustikoline“ kako bi sačuvali tradiciju i izložili proizvedeno u sezoni u kojoj je suša uzela svoj danak. Jedan od najmlađih bio je 25-godišnji Emir Dreca, koji se s porodicom već godinama bavi poljoprivredom.


Sezonsko povrće

- Imamo oko 2.000 kvadrata pod plastenicima i uglavnom proizvodimo crvenu papriku, koju narod zove „ajvarka“, ali i ostalo sezonsko povrće. Godina je bila teška zbog suše, pa su i cijene dvostruko više. Ovo radim zato što volim BiH. Imao sam šansu da odem u inozemstvo, ali nisam, ostao sam ovdje s roditeljima da nastavimo i proširimo porodični biznis. Ima i ovdje hljeba, ne mora se nigdje ići - optimističan je Dreca.


Kurtović: Velika procedura. Al. Bajramović

Sve što vidite su proizvodi iz naših bašta, kaže Senija Kurtović iz sela Gojačice, koja je za slatka, džem, pekmez, ajvar i druge domaće proizvode utrošila sate rada. Uz njih je izložila i prirodni mehlem za reumu i kostobolju, koji sama priprema.

- Velika je to procedura. Za džem od šipurka svaku bobicu treba očistiti, skuhati pa je propasirati na pet gaza, a onda ukuhavati. I pored sajmova, teško je prodati sve ovo, jer dosta svijeta ne cijeni ono što mi radimo. Za jedan kazan vam treba nekoliko dana - kaže Kurtović.

Suša nije donijela štete samo zemljoradnicima već i pčelarima. Said Begić je broj košnica smanjio sa 180 na 130.

- Mislio sam da je prethodna bila najgora, ali ova godina ispostavila se kao još gora. Opstajemo zahvaljujući proizvodnji polena, propolisa, matične mliječi i matica. Ne daj Bože da se ponovi ovakva sezona - ističe vlasnik „Pčelarstva Begić“.


Bolje i zdravije

Džemidžić: Obrađuje zemlju. Al. Bajramović

- Kad bi se veći broj ljudi okrenuo zemlji, živjeli bismo bolje i zdravije, a smanjio bi se odliv miliona za uvoz hrane sumnjivog kvaliteta - smatra Avdo Džemidžić, poljoprivrednik s Cvilina koji, osim šest plastenika, obrađuje i deset dunuma zemlje na otvorenom.

- Sijem papriku, kupus, sve povrće, ali i pšenicu. Kada bismo iskoristili potencijale koje imamo, samo Cvilin bi mogao hraniti Sarajevo. Nekad se sve radilo - govori Džemidžić.


Sejo Brajlović nagrađivao

Prema riječima načelnika Ustikoline Muje Sofradžije, prvi put su, zahvaljujući poznatom ugostitelju Seji Brajloviću, za najuspješnije izlagače na sajmu osigurane i novčane nagrade.

- Ustikolina nema ni pijace, pa je ovo jedini način promocije naših proizvoda. Okrenuti smo uvozu, nismo ulagali u domaću proizvodnju i to ćemo platiti poskupljenjima. Zima još nije ni došla, a već imamo enormna poskupljenja - kaže Sofradžija.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.