DANAS SJEDNICA

Šta podrazumijevaju HDZ-ove izmjene Izbornog zakona

Ranije pravilo da se iz svakog kantona bira minimalno jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda u Dom naroda FBiH ukoliko je on izabran više ne bi važilo

HDZ uputio prijedlog izmjene Izbornog zakona. Avaz

Piše: S. Spahić

26.4.2022

Hitna sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH na kojoj se raspravlja o HDZ-ovom prijedlogu izmjena Izbornog zakona BiH se održava danas.

Nakon neuspjeha pregovora o izmjenama Izbornog zakona, koji su se održavali uz posredstvo međunarodne zajednice, HDZ uz podršku organizacije HNS-a je odlučio da samoincijativno predloži izmjene Izbornog zakona.


Član Predsjedništva iz reda Hrvata

Ove izmjene nisu sveobuhvatne, niti se njima uklanja diskriminacija brojnih kategorija koje utvrdio Sud u Strazburu, pa ukoliko dođe do eventualnog usvajanja nacionalne manjine ni dalje neće moći obnašati funkciju člana Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda BiH. Također, Bošnjaci i Hrvati iz RS-a, jednako kao nacionalne manjine, neće moći obnašati te funkcije. Ista situacija je sa Srbima iz Federacije.

Jedina promjena u izboru člana Predsjedništva BiH tiče se člana iz reda Hrvata. Umjesto dosadašnjeg izbora, koji je podrazumijevao izbor Hrvata iz Federacije BiH koji je ostvario najveći broj glasova, dodaje se i nova stavka da on treba imati i najviše glasova u minimalno tri od sljedećih pet kantona: Hercegovačko-neretvanski, Livanjski, Zapadnohercegovački, Srednjobosanski i Posavski.

Ukoliko niko ne bude ispunjavao uslove novi hrvatski član Predsjedništva biće onaj ko je uzeo najviše glasova u ovih pet kantona.


Dom naroda FBiH

Interesantno je da se niti u jednoj stavci izmjena ne pominje Dom naroda BiH, ali je detaljno razrađen plan izbora Federalnog Doma naroda. Broj delegata u Domu naroda FBiH i dalje bi ostao isti, odnosno po 17 predstavnika konstitutivnih naroda i sedam predstavnika Ostalih, ali raspodjela prema kantonima bi bila drugačija. Ranije pravilo da se iz svakog kantona bira minimalno jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda ukoliko je on izabran više ne bi važilo.

Struktura prema kantonima bi bila sljedeća:

Bošnjaci: Tuzlanski 4, Sarajevski 4, Zeničko-dobojski 3, Unsko-sanski 2, Srednjobosanski 1, Hercegovačko-neretvanski 1, Bosansko-podrinjski 1, dok bi se iz Posavskog , Livanjskog i Zapadnohercegovačkog birao ukupno jedan delegat.

Hrvati: Hercegovačko-neretvanski 4, Srednjobosanski 3, Zapadnohercegovački 3, Livanjski 2, Zeničko-dobojski 2, Posavski 2, a iz Tuzlanskog, Sarajevskog, Unsko-sanskog i Bosanskopodrinjskog bi se birao ukupno jedan delegat.

Srbi: Sarajevski 4, Livanjski 3, Unsko-sanski 2, Tuzlanski 2, Hercegovačko-neretvanski 2, Zeničko-dobojski 2 i Srednjobosanki 1. Iz preostalih kantona bi se birao ukupno jedan delegat.

Ostali: Sarajevski 2, Tuzlanski 2, Zeničko-dobojski 1, Unsko-sanski 1 i Srednjobosanski 1. Od sedam predstavnika ostalih minimalno četiri bi morala biti predstavnici neke od priznatih nacionalnih manjina, a u koje se, primjera radi, ne ubraju ljudi koji se izjašnjavaju kao Bosanci ili Bosanci i Hercegovci.

Također, ovim izmjena bi bilo onemogućeno predstavnicima Ostalih iz pojedinih kantona da budu izabrani.


CIK i "tehničke izmjene"

Izmjene Izbornog zakona se tiču i Centralne izborne komisije (CIK). Ukoliko se u roku od 30 dana od isteka mandata člana CIK-a ne predlože novi članovi, o njihovom izboru će odlučivati oba doma Parlamentarne skupštine, umjesto dosadašnje procedure kada je to radio isključivo Predstavnički dom.

HDZ-ov prijedlog podrazumijeva i takozvane "tehničke izmjene", koje podrazumijevaju uvođenje elektronsko brojanje glasačkih listića i elektronsku identifikaciju birača, a primjena bi stupila na snagu nakon ispunjavanja tehničkih uslova.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.