Bivši predsjednik Evropskog parlamenta i SPD-a Martin Šulc (Schulz) ekskluzivno je govorio za "Dnevni avaz" 28. aprila 2014. godine.
Šulc je u razgovoru za naš list imao jednu poruku za Bosnu i Hercegovinu.
- Borite se protiv korupcije - glasila je poruka Šulca.
U nastavku vam donosimo tekst objavljen u "Dnevnom avazu" 28. aprila 2014. godine.
- Aktuelni predsjednik Evropskog parlamenta, Nijemac Martin Šulc (Schulz), kandidat je grupacije evropskih socijalista i socijaldemokrata (PES) za novog predsjednika Evropske komisije.
Istraživanja javnog mnijenja daju blagu prednost ovoj grupaciji u odnosu na Evropsku narodnu stranku (EPP), tako da je Šulc najizvjesniji budući predsjednik Evropske komisije za mandat 2014. - 2018. godine.
Bolan sukob
Njegov protivkandidat je Žan-Klod Junker (Jean-Claude Juncker), bivši premijer Luksemburga i blizak prijatelj njemačke kancelarke Angele Merkel. Junkera je kao kandidata istakao EPP.
Kakvom vidite situaciju na zapadnom Balkanu, posebno u vrijeme ukrajinske krize?
- Kriza u Ukrajini samo pokazuje da mi u EU moramo posvetiti više, a ne manje pažnje zapadnom Balkanu i našim susjedima. Protesti u Ukrajini buknuli su jer su ljudi zahtijevali da se demokratske vrijednosti više poštuju. No, oni su izbili i zbog spoznaje da je država pred bankrotom, što bi se odrazilo na svakodnevni život običnih ljudi. Mi, evropski socijalisti i socijaldemokrati, želimo izvći ljude iz bijede, otvoriti nova radna mjesta, omogućiti privredi rast i bolju budućnost za sve.
Naša odgovornost ne prestaje na granicama EU. Aktuelna situacija potvrđuje da, ako postoji nestabilnost u susjedstvu, to poga|a i nas. EU nije izolirana od ostatka svijeta. Ako naši susjedi imaju ekonomiju koja funkcionira, vlast koja poštuje osnovne principe demokratije i vladavine zakona, to se dobro odražava na stabilnost i ekonomski prosperitet EU.
Kada pogledam zapadni Balkan, vidim da je ogroman napredak napravljen. No, i dalje je to region koji se još oporavlja od dugog i bolnog sukoba. Ponekad mi zaboravimo šta se dešavalo prije samo 15 godina, kada je okončan rat na Kosovu. Saradnja između Srbije i Kosova tokom lokalnih izbora na Kosovu prošle godine bila je historijska.
No, veoma me brine rastuća nestabilnost Bosne i Hercegovine. Ipak, jedna stvar dostojna divljenja u svemu tome je da protesti koji su buknuli u februaru nisu doveli do podjela po etničkoj liniji. Ljudi demonstriraju jer nisu zadovoljni radom vlasti i jer žele posao. A upravo je to nešto gdje EU može igrati važnu ulogu.
Junker se zalaže za zaustavljanje procesa daljnjeg širenja EU. Šta Vi mislite?
- Perspektiva članstva u EU uvijek je bila dobar motiv za reforme, promjene i privredni i svaki drugi rast i napredak. Ta perspektiva treba ostati!
Proširenje je jedan od najvažnijih instrumenata vanjske politike EU i daje nam izuzetan značaj i važnost u regionu. Preferiram diskusije i pregovore s našim partnerima te da se to koristi u trasiranju pravca reformi umjesto da ih ostavljamo negdje tamo u divljini. To ne znači da trebamo požurivati stvari i nasilu praviti reforme. Postoje određena pravila koja određuju hoće li neka država biti primljena u EU. A da bi se pravila ispunila, potrebne su reforme koje ponekad znače i da za njih treba vremena da se provedu.
Kao mogući novi predsjednik Evropske komisije, koji je Vaš plan za zapadni Balkan?
- Mi trebamo očuvati odnose s državama zapadnog Balkana i nastaviti sa stabilnom podrškom i saradnjom s njima. Ona se i dalje treba temeljiti na uzajamnom poštovanju i vrijednostima koje dijelimo.
Vjerujem da smo već ostvarili dobar napredak tokom proteklih pet godina.
Komesar za proširenje EU Štefan File (Fule) ostvario je značajne uspjehe u pregovorima s Kosovom, Makedonijom, Srbijom, Albanijom i Crnom Gorom. Srbija je postala država kandidat. Albanija, također, ide u tom smjeru. Crna Gora vjerovatno će biti prva država koja je počela razgovore o reformi pravosuđa, ljudskih prava i sigurnosti.
Situacija u BiH treba biti relaksiranija, ali da bi se to desilo, potrebni su napori lidera te države.
Nedavni porast ekstremizma, ksenofobije i etničkih tenzija nešto je na šta moramo obratiti posebnu pažnju.
To je trend koji brine i fenomen koji je u usponu čak i unutar EU. Moramo riješiti izvore tog problema, pozabaviti se samom suštinom stvari te povećati svijest o važnosti evropskog projekta koji je sinonim za mir, toleranciju i poštivanje ljudskih prava.
Spomenuli ste situaciju u BiH. Ona je izvor posebne brige unutar EU. Šta Unija može uraditi kako bi se situacija ovdje promijenila?
- U ovom momentu bitno je da vlast sluša glas i zahtjeve demonstranata kako bi ostvarila realne mjere kojima će se promijeniti ekonomska i socijalna situacija u BiH.
Morate smanjiti nezaposlenost, povećati odgovornost za potrošnju javnog novca, a vlade se moraju tješnje povezati s civilnim društvom.
Nezakonita aneksija Krima ne može biti korištena da se u BiH potpaljuju separatističke ambicije. BiH je suverena i jedinstvena država i njen teritorijalni integritet mora se poštivati.
Provesti reforme
Upravo je to prvi stav nedavnih zaključaka Vijeća za vanjske poslove EU. Šefovi diplomatija Unije zabrinuti su zbog secesionizma, o čemu mi ovdje sada slušamo svaki dan. Kako tu ispraznu priču preusmjeriti u rad na rješavanju istinskih problema građana?
- Protesti o kojima sam govorio istakli su probleme običnih ljudi s kojima se susreću svaki dan. Previše je njih danas nezaposleno ili živi od mizernih plaća ili penzija. Snažno političko vodstvo potrebno je kako bi se provele neophodne reforme koje će poboljšati život običnog čovjeka, njegovo ekonomsko i socijalno stanje.
Oni koji zagovaraju separatizam ugrožavaju ionako krhku stabilnost i jedinstvo države. Priče o raspadu BiH samo štete putu vaše zemlje u EU.
Mi, stoga, trebamo uzeti u obzir zahtjeve i potrebe običnih ljudi i raditi zajedno s njima kako bi BiH ostala jedinstvena država, napredna i multietnička. Potrebni su sasvim konkretni napori kako bi se stvorila nova radna mjesta, funkcionalni pravosudni sistem, poštivala ljudska prava, osigurala vladavina zakona i vodila se odlučna borba protiv korupcije.
Institucije vlasti u BiH, uključujući i čelnike Republike Srpske, moraju prestati s etničkim podjelama i insistiranjima na razlikama i svoju pažnju usmjeriti prema odbrani interesa običnih ljudi.
