ZELENA AGENDA

Na putu BiH ka dekarbonizaciji: BiH ima potencijal u oblasti sunca i vjetra tri puta veći od potrošnje, taj dragocjeni resurs ne smije završiti u rukama privatnika

Elektroprivrede moraju biti nosioci gradnje vjetro i solarnih elektrana, kaže Podić

Vjetropark "Podveležje": Prva vjetroelektrana EPBiH - Avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
+1
Meliha Smajkic

16.8.2023

Na putu Bosne i Hercegovine ka dekarbonizaciji je posebno važan dokument iz novembra 2020. godine, odnosno, potpisana Sofijska deklaracije o zelenoj agendi za Zapadni Balkan u novembru 2020. godine. BiH je tada iskazala snažno opredjeljenje za usklađivanje s ciljevima Evropske unije vezanim za energetsku tranziciju i karbonsku neutralnost do 2050. godine, ali i konkretan plan energetske tranzicije do 2030. godine.

BiH, kao potpisnica Ugovora o uspostavi Energetske zajednice, ima obavezu transponirati odgovarajuću EU legislativu u svoje zakonodavstvo, a što, između ostalog, uključuje izradu nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP). Ovo je posebno važno iz perspektive toga da je naša zemlja dobila status kandidata u decembru prošle godine.

Nacrt dokumenta

Prema nacrtu tog dokumenta koji je nedavno predstavljen na „Energetskom samitu 2023“ u Neumu, ciljani udio energije iz obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji energije koji u 2030. godini treba da je na nivou od 43,6 posto. U definiciji tog cilja uzeti su u obzir potencijali obnovljivih izvora kojima BiH kao zemlja raspolaže, te intenzitet izgradnje takvih postrojenja.

Stoga, u narednim godinama bit će prvenstveno neophodno ugasiti zastarjele i neefikasne termoblokove i nadomjestiti tu nedostajuću energiju proizvodnjom iz postrojenja na obnovljive resurse. Uz postepeno gašenje zastarjelih termoagregata, do 2030. godine bit će potrebno izgraditi značajne količine kapaciteta baziranih na obnovljivim izvorima energije. Planirano je da se do tada u sistem integrira preko 2.000 MW novoizgrađenih proizvodnih jedinica.

Najveće povećanje kapaciteta predviđeno je u tehnologijama fotonaponskih elektrana od skoro 1.500 MW, a slijede ih vjetroelektrane i nekoliko hidroelektrana.

Prema procjenama ugledne Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA) BiH ima potencijal u oblasti sunca i vjetra koji je tri puta veći od potrošnje.

- Mi, zaista, imamo velike mogućnosti na tom polju, međutim, ono što se dešava jeste stihijska rasprodaja tih resursa - upozorava Anes Podić, predsjednik Udruženja "Eko Akcija".

Podić: Neophodan iskorak. Avaz

Naglašava da je neophodno dugoročno rješenje koje se odnosi na to da naša elektroprivredna preduzeća moraju biti nosioci gradnje vjetroelektrana, ali i solarnih elektrana.

Dragocjeni resurs

- Može se lako desiti da taj resurs kojeg imamo bude rasprodan i da mi od toga nikakve koristi ne budemo imali, osim zaista simboličnih koncesionih naknada. Ne smijemo dopustiti da privatnicima bude rasprodan taj dragocjeni resurs, a to je upravo ono što se sad dešava i u jednom i u drugom entitetu-ukazuje Podić.

Podsjeća da je međunarodni kontekst takav da ćemo biti primorani da napravimo tranziciju na obnovljive izvore energije.

Stoga je jako bitno da ljudi ove zemlje imaju korist do toga, a ne privatni interes kao što je sada slučaj. Državne elektroprivrede su, nažalost, jako trome u tome. Njihovi dugoročni planovi su takvi da bi oni najradije nastavili s radom termoelektrana koliko god mogu, međutim to im neće dozvoliti Evropska unija, koja, uskoro, uvodi mehanizam taksi na električnu energiju koja je proizvedena iz uglja. Ukoliko naše elektroprivrede ne naprave značajan iskorak prema obnovljivim izvorima energije, onda se dugoročno može desiti da građanima BiH struja drastično poskupi - kaže Podić.

Oblast vjetroenergetike, kao jedna od trenutno vrlo značajnih oblasti iz domena obnovljivih energetskih izvora, naročito je značajna zbog svoje izuzetne uloge u zaštiti okoliša.

U istraživanju koje je početkom godine provedeno u devet evropskih zemalja o tome kakav je odnos građana prema obnovljivim izvorima energije, čak, 85 posto ispitanih je načelno saglasno sa izgradnjom vjetroelektrana na svom području.

Nova zakonska rješenja

U susjednoj Hrvatskoj je uvođenjem novih zakonskih rješenja omogućeno udruživanje građana u energetske zajednice za gradnju solarnih i malih vjetroeletrana. Podić smatra da će proći dosta vremena dok se to ne prevede u praksu.

- I, onda kada to bude moguće, opet će to raditi bogata domaćinstva - navodi on.

Generalno, i u BiH, kaže, važna je podrška države, ali i međunarodnih instanci.

- Dugoročno, sva pomoć za tu namjenu bi se trebala usmjeriti ka građanima, pogotovo, siromašnom dijelu stanovništva. Njima treba pomoći - ističe Podić.

Inače, prva vjetrolektrana u BiH koja je 2018. godine puštena u rad bila je Mesihovina, investitora „Elektroprivrede Herceg-Bosne“.

S 22 vjetroagregata njena ukupna instalirana snaga je 50,6 MW, a predviđena je godišnja proizvodnja od 165,17 Gwh. Iste godine, također, na području Tomislavgrada s radom je počela VE Jelovača, firme F.L.Wind ukupne instalirane snage 36 MW i predviđene godišnja proizvodnja od 110 GWh.

Gradnja vjetroparkova

„Elektroprivreda BiH“ je u proizvodnju električne energije dobivenu vjetrom krenula u martu 2021. godine kada je s radom počela VE Podveležje iznad Mostara. Njena instalirana snaga je 48 MW sa godišnjom proizvodnjom 130 GWh električne energije.

Prema podacima Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK) te tri vjetroelektrane su u 2022. godini proizvele 390 GWh, što je za 2,2 posto više nego prethodne godine. Pri tome je proizvodnja u vjetroelektranama Podveležje i Jelovača bila nešto veća, a u vjetroelektrani Mesihovina za 5,1 posto manja nego 2021. godine.

U Elektroprivredi BiH rade na pripremi izgradnje VE Bitovnja na području Konjica, a privatne firme su najavile gradnju vjetroparkova na području Kantona Sarajevo, na području lokaliteta Ivan-Sedlo i Hadžića, kao i Tomislavgrada i Livna. U RS je na području Nevesinja počela izgradnja VE Grebak koja bi trebala proizvoditi 180 GWh godišnje.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.