NA DANAŠNJI DAN

Hamid Dizdar: 117. godišnjica rođenja bh. pisca i urednika

Danas je četvrtak, 22. februar/veljača 2024. godine, do kraja godine preostalo je još 313 dana

Hamid Dizdar. arhivsa.ba

I.P.

22.2.2024

Na današnji dan 1907. godine, u Stocu je rođen Hamid Dizdar, bh. pisac i urednik, stariji brat poznatijeg bh. književnika Mehmedalije Maka Dizdara.

Hamid je bio urednik sarajevskih listova "Slobodna riječ", "Jugoslavenska pošta", "Pravda", "Gajret", a nakon Drugog svjetskog rata direktor Arhiva grada Sarajeva. Uređivao je i časopise "Odjek", "Vidik" i "Život".

Poeziju je počeo pisati kao socijalni pisac, a javio se u "Knjizi drugova" 1929. godine.

Prvu pjesmu objavio je u "Zagrebačkom ilustrovanom listu" 1925. Kao zasebna djela objavio je i "Narodne pripovijetke iz BiH", "Ljubavne narodne pjesme iz BiH", "Šaljive narodne pjesme", "Muslimani i kršćani pod turskom vlašću u BiH", "Bilješke o razvitku štampe u BiH", "Obasjane staze", "Proljeće u Hercegovini"... Za svoj književni rad dobio je više priznanja. 

Amerigo Vespuči. wikipedia.org

Umro italijanski moreplovac Amerigo Vespuči, po kojem je nazvana Amerika

1512. - Umro italijanski moreplovac Amerigo Vespuči (Vespucci), prema čijoj je latinskoj verziji imena (Amerikus) njemački kartograf Martin Valdzemiler (Waldseemüller) nazvao Ameriku. To je prihvaćeno uprkos činjenici da je novi kontinent 1492. otkrio Vespučijev zemljak Kristofor Kolumbo. Vespuči je u Novi svijet putovao 1499. kao član španske ekspedicije, a 1501. i 1502. predvodio je portugalijsku ekspediciju.

1788. - Rođen njemački filozof Artur Šopenhauer (Arthur Schopenhauer), čija je filozofija duboko pesimistična: individualna egzistencija je beskrajna patnja, ovaj svijet je najgori mogući svijet, a osnovno moralno osjećanje jeste sažaljenje. Djela: "O četverostrukom korijenu principa dovoljnog razloga", "Svijet kao volja i predstava", "Parerga i paralipomena".

1797. - Umro Karl Fridrih Hijeronim fon Minhauzen (Carl Friedrich Hieronymus von Munchhausen), njemački baron, za kojeg se vezuje priča da je bio najveći lažov ikada, pa se u žargonu kaže da neko laže k'o Minhauzen. Baron Minhauzen je s nepunih dvadeset godina pristupio ruskoj vojsci u borbi protiv Osmanlija. Po povratku u rodnu Njemačku izmišljao je i pričao nevjerovatne avanture tokom svog boravka u Rusiji, o letenju na Mjesec i svom velikom junaštvu. U medicini postoji psihološki poremećaj koji se naziva Minhauzenov sindrom. 

Hajnrih Rudolf Herc. wikipedia.org

Rođen njemački fizičar Hajnrih Rudolf Herc

1857. - Rođen Hajnrih Rudolf Herc (Heinrich Hertz), njemački fizičar. Doktorirao je 1880. godine, na Univerzitetu u Berlinu, potom radio na Univerzitetu u Kilu (od 1883. do 1885.), bio profesor fizike na Univerzitetu u Karlsruheu (od 1885. do 1889.) te direktor Fizikalnog instituta u Bonu (od 1889. do 1994.). Prvi je pokusima dokazao postojanje elektromagnetskih talasa pomoću takozvanog Hercovog oscilatora (dipola). Njegova otkrića dovela su do razvoja bežične telegrafije radiotalasima, koja je nadomjestila telegrafiju električnom energijom. Po njemu su nazvani mjerna jedinica za frekvenciju herc i krater na Mjesecu.

1875. - Umro francuski slikar Žan Batist Kamij Koro (Jean-Baptiste Camille Corot), jedan od tvoraca modernog lirskog intimnog pejzaža. Njegove ženske figure, obično u interijeru, odlikuju se rijetkom delikatnošću strukture. Autor je približno 2.000 slika, 300 crteža i desetak grafika.

1900. - Rođen španski filmski režiser Luis Bunjuel (Buñuel), jedan od najvećih u svjetskoj kinematografiji. Snimio je 32 filma, a "Andalužanski pas" iz 1928. i "Zlatno doba" iz 1930. obrazac su nadrealističkog poetskog filma. Napisao je autobiografiju "Moj posljednji uzdah". Ostali filmovi: "Zemlja bez hljeba", "Los olvidados", "Uspon u nebo", "Zločinački život Arčibalda Krusa", "Robinson Kruso", "To se zove zora", "Nazaren", "Viridijana", "Taj mračni predmet želja", "Anđeo smrti", "Zvjezdani put", "Tristana", "Ljepotica dana", "Diskretni šarm buržoazije".

1903. - Umro austrijski kompozitor i muzički pisac Hugo Filip Jakob Volf (Philipp Jacob Wolf), poznat po knjigama pjesama, posebno po "Knjizi španskih pjesama" i "Knjizi Geteovih pjesama". Komponovao je solo pjesme na stihove Hajnea (Heine), Getea (Goethe), te španskih i italijanskih pjesnika.

Ferdinand de Sosir. wikipedia.org

Preminuo Ferdinand de Sosir, utemeljitelj moderne lingvistike

1913. - Preminuo Ferdinand de Sosir (Saussure), švajcarski lingvist, koji je svojim postavkama utemeljio modernu lingvistiku i dao osnove evropskom strukturalizmu, lingvističkom pravcu koji se razvio dvadesetih i tridesetih godina 20. vijeka.

1935. - Rođen srbijanski pisac Danilo Kiš, izuzetan stilista širokog obrazovanja, u čijim je djelima sažeta sva gorčina surovog 20. vijeka - "zver-veka". Bio je dramaturg pozorišta "Atelje 212" u Beogradu i lektor u Strazburu, Bordou i Lilu. Djela: romani "Psalam 44", "Mansarda", "Bašta, pepeo", "Peščanik", "Grobnica za Borisa Davidoviča", pripovijetke "Rani jadi", "Enciklopedija mrtvih", drama "Elektra 70", polemički spis "Čas anatomije".

1942. - Austrijski pisac Štefan Cvajg (Stefan Zweig), koji je pred nacistima 1938. emigrirao u SAD, u Brazilu je izvršio samoubistvo, zahvaćen unutrašnjom krizom i slomljen nacističkim barvarstvom. Djela: pripovijetke "Pometenost osjećanja", "Amok", "Prvi doživljaj", romansirane biografije "Žozef Fuše", "Marija Antoaneta", "Trijumf i tragika Erazma Roterdamskog", "Marija Stjuart", studije "Tri majstora" (Balzak, Dikens, Dostojevski), "Borba s demonom" (Helderlin, Klajst, Niče), "Tri pjesnika svoga života" (Kazanova, Stendal, Tolstoj)...

1949. - Rođen Andreas Nikolas Niki Lauda, austrijski vozač Formule 1, pilot i poduzetnik. Bio je trostruki svjetski prvak Formule 1, u sezonama 1975., 1977. i 1984.

Lauda se ozbiljno povrijedio prilikom sudara u utrci Formule 1 voženoj za VN Njemačke na stazi u Nurburgringu, 1976. godine. Njegov Ferrari je planuo, a Niki je bio blizu smrti zbog udisanja dimnih plinova i posljedica teških opekotina. Pretrpio je velike povrede koje su mu ostavile vidljive ožiljke na glavi, izgubivši većinu svog desnog uha, kao i kosu na desnoj strani glave, obrve i kapke. Lauda je propustio samo dvije utrke, pojavivši se na konferenciji za novinare u Monci šest sedmica nakon nesreće. U prvoj utrci poslije nesreće, na VN Italije osvojio je treće mjesto. Prvu pobjedu u novoj sezoni ostvario je u trećoj utrci za VN Južnoafričke Republike. Preminuo je 20. maja 2019. godine.

Dru Barimor. imdb.com

Dru Barimor, američka glumica, slavi 49. rođendan

1975. - Dru Barimor (Drew Barrymore), američka glumica, producentica, voditeljica tok šoua i autorica, slavi 49. rođendan. Potječe iz glumačke porodice Barimor. Dobila je nekoliko nagrada i nominacija, uključujući Zlatni globus i nagradu Udruženja filmskih glumaca.

1980. - Umro austrijski slikar i pisac Oskar Kokoška, jedan od najistaknutijih predstavnika ekspresionističkog slikarstva. Godine 1962., u muzeju Tate Gallery u Londonu organizirana je retrospektivna izložba njegovih djela.

1987. - Preminuo američki slikar, novinar, filmski reditelj i producent Endi Vorhol (Andy Warhol), jedan od najznačajnijih predstavnika pop-art slikarstva. Filmovi: "Empajer", "San", "Djevojke iz Čelzija", "Usamljeni kauboji", "Meso", "Đubre", "Seks", "Pobunjene žene", "Meso za Frankeštajna", "Krv za Drakulu".

1998. - Umro vajar Jovan Kratohvil, profesor Univerziteta umjetnosti u Beogradu, rektor od 1971. do 1973. Autor je niza spomenika, uključujući spomenike palim borcima na Majevici i u Zemunu, spomen-kosturnicu u Sansepolkru u Italiji… U mladosti je bio vrhunski sportista - prije Drugog svjetskog rata prvak Jugoslavije u plivanju, a poslije rata šampion države u streljaštvu i osvajač drugog mjesta na Svjetskom streljačkom prvenstvu.

2005. - Preminuo Mladen Delić, sportski novinar i komentator RTV Zagreb. Bio je novinar koji je prvi u historiji hrvatske i jugoslavenske radiotelevizije direktno izvještavao s utakmice, a to je bilo 12. maja 1957. godine iz Zagreba. Njegov čuveni usklik "Ljudi moji, pa je li to moguće!" na kvalifikacijskoj fudbalskoj utakmici između reprezentacija Jugoslavije i Bugarske, 22. decembra 1983. godine u Splitu, ubrzo je postao dio kolektivne memorije i svakodnevnog govora, a nerijetko ga koriste i današnji novinari.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.