Vrhunski arhitekta Karlo Paržik djelovao je u Sarajevu gotovo 60 godina te je ostavio iza sebe neizbrisiv trag zahvaljujući svojim projektima i građevinama koje su zauvijek izmijenile sliku glavnog grada. Njegov potpis nosi 160 arhitektonskih projekata u BiH, a svoj najveći pečat i doprinos ostavio je upravo u Sarajevu.
Karlo Paržik je gotovo čitavu karijeru posvetio glavnom gradu Bosne i Hercegovine pa je tako projektirao neke od danas najznačajnijih građevina u glavnom gradu: Šerijatsku sudačku školu, zgradu Fakulteta islamskih nauka, Zemaljski muzej, Crkvu sv. Josipa na Marindvoru, Narodno pozorište, palaču „Marijin dvor“, Evangelističku crkvu (današnja Akademija likovnih umjetnosti), Bijelu vladu (današnja zgrada Kantona Sarajevo), Olimpijski muzej i druge.
Zemaljski muzej
Paržik je rođen 1857. godine u Češkoj, a u Sarajevo je došao sa 26 godina. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti, a potom je završio arhitekturu i građevinarstvo.
Karlo Paržik je dao svoj lični pečat i veliki doprinos urbanizaciji i izgradnji Sarajeva za vrijeme austrougarske vladavine. Njegovo najpoznatije djelo je zgrada Zemaljskog muzeja, koja je izgrađena s četiri terase koje su međusobno povezane, a u sredini se nalazi botanička bašta.
Projektirao je i palaču „Marijin dvor“, kojoj je dao ime po svojoj supruzi Mariji, gradnja je trajala skoro 13 godina, a danas je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
O tome koliki je značaj ovaj arhitekta ostavio na Sarajevo govori i trg na Marindvoru koji nosi ime po njemu.
Moderni hotel
Bio je najplodniji graditelj i arhitekta svog vremena. Jedna od njegovih brojnih monumentalnih građevina od kojih turistima zastaje dah jeste objekt Evangelističke crkve, u kojem je danas smještena Akademija likovnih umjetnosti. Evangelistička crkva naručena je Karlu, a za izgradnju je izabrana jedna od najljepših parcela pored rijeke Miljacke.
Karlo Paržik je projektirao i prvi moderni hotel – "Europu“.
Paržik je preminuo 16. juna 1942. godine, a njegove građevine i danas čuvaju spomen na njegovo ime, a rijetki su oni koji su nakon njegove smrti uspjeli da nadmaše njegova djela.
Oduzeta imovina
U godinama poslije Drugog svjetskog rata donesen je niz zakona o agrarnoj reformi, nacionalizaciji i eksproprijaciji. Cilj agrarne reforme bio je da se ograniči i postepeno ukloni eksploatacija tuđeg rada na privatnoj zemlji pa je tako nakon smrti Karla Paržika njegovoj porodici oduzet veliki dio imovine.
Paržik je sahranjen na groblju Svetog Mihovila na Koševu. Marijan, Paržikov sin jedinac, umro je dvije decenije nakon oca i sahranjen je na očevom grobnom mjestu. Naslijeđe porodice Paržik danas čuva Silvija, Karlova praunuka koja živi u Beču.
Trebao je raditi na gradnji sarajevske Vijećnice, ali se tadašnjem ministru Benjaminu Kalaju nije svidio njegov projekt, pa se danas Vijećnica veže za nesuđeni projekt poznatog arhitekte.
