JOZO PAVKOVIĆ

Kroz vizure "Pečata" i filma „Drugo lice jedne zemlje“ je vidljiva čitava mala historija BiH

I baš noć uoči odluke Evropske komisije o otpočinjanju pregovora o pristupanju EU, BHRT emitira ovaj film

Arhiv

E. M.

12.3.2024

Svjetska TV premijera dokumentarnog filma novinara Dževdeta Tuzlića "Drugo lice jedne zemlje" bit će emitirana 20. marta na BHRT-u.

Jozo Pavković, dugogodišnji direktor i glavni urednik „Večernjeg lista“, izdanje za BiH, dao je svoj osvrt koji prenosimo u cijelosti.

- Bosna i Hercegovina u trećem milenijumu. Nakon Dejtonskog sporazuma koji je donio mir, ali je život bio rastrzan i kaotičan.

Politička scena nedefinirana, medijski prostor podijeljen i navijački.

Uspješni ljudi

Život je bio negdje drugdje.

Domaći i međunarodni čelnici, zarobljeni u prošlost, nikako da pronađu put koji vodi u europsku budućnost.

Ali je trebalo tragati za svjetlom na kraju tunela.

Pa je "rođena" ideja o pokretanju "Večernjakova pečata", manifestacije koja bi veličala uspješnost i pokazala "drugo lice jedne zemlje", u kojoj i nije sve tako crno.

Svjetla reflektora usmjerena su na uspješne ljude, na mnoge koji bi bez takve manifestacije ostali na margini, a njihovi rezultati u gospodarstvu, sportu, kulturi, znanosti, medicini... ostali bi u zapećku. Nije ih bilo na stupcima novina, udarnim minutama dnevnika na radiju i televiziji, na portalima, jer su ta mjesta, mahom, zauzimale ličnosti iz političkog ili tajkunskog miljea, novopečeni bogataši koji su novcem mogli kupiti sve pa i slavu koju ne zaslužuju.

Uspijevao je da okupi, predstavi i nagradi uspješne Bošnjake, Hrvate, Srbe i ostale, kao i predstavnike međunarodne zajednice. Prometnulo se to u više od dvije decenije trajanja.

Kroz suštinu te manifestacije ogledala se životna priča jedne zemlje na brdovitom Balkanu.

Tragom ideje o stasavanju Bosne i Hercegovine kroz sve mijene, teškoće i probleme u vremenima koja su geopolitički izuzetno kompleksna, u dokumentarnom filmu "Drugo lice jedne zemlje" teče i priča o BiH na evropskom putu.

Političke elite

I baš noć uoči odluke Evropske komisije u Briselu o otpočinjanju pregovora o pristupanju EU, BHRT emitira ovaj film kroz koji promiču misli i ideje ljudi sa svih kontinenata, onih rođenih u BiH i onih koji su se skrasili diljem svijeta, promiču uspješni Bosanci i Hercegovci, ali i najistaknutije ličnosti međunarodne scene. Poput bivšeg američkog predsjednika Bila Klintona (Bill Clintona) i visokih diplomata SAD, pa predsjednika Hrvatske, Slovačke, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, holivudskih zvijezda Angeline Jolie i Armanda Asantea (Assante), evropskih zvaničnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt), Miroslava Lajčaka, Lars-Gunar Videmarka (Lars-Gunnar Wigemark), Johana satlera (Johann Satller), Johanesa Hana (Johannes Hahn), Ursule fon der Lajen (von der Leyen)...

Pa političke elite BiH koju personificiraju, između ostalih, Denis Zvizdić, Dragan Čović, Milorad Dodik, Bakir Izetbegović, Mladen Ivanić, Fahrudin Radončić, Nebojša Radmanović, Adnan Terzić...

Vjerskih velikodostojnika, poput pape Franje, kardinala Vinka Puljića, reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića, šefa diplomacije i državnog tajnika Vatikana, starješine manastira Žitomislić Danila Pavlovića, fra Zdravka Dadića, provincijala Bosne Srebrene, Jakoba Fincija, predsjednika Židovske zajednice BiH, ef. Damira Peštalića, imama iz Srebrenice...

Promiču sportaši Edin Džeko, Zlatan Ibrahimović, Luka Modrić, Bojan Bogdanović, Amina Kajtaz, Marin Čilić, Ivan Dodig, Novak Đoković, Ivan Ljubičić, Tijana Bošković... Pa kulturne vertikale poput Safeta Zeca, Enisa Bešlagića i Josipa Muselimovića, estradne poput Zdravka Čolića, Dine Merlina, Halida Bešlića, Željka Bebeka i Nedžada Salkovića...

Krećući se u trouglu ljepote, između tri grada, Mostara, Neuma i Sarajeva, s mišlju da u razbarušenoj stvarnosti beznađa ulovi tračak optimizma, stasavao je „Večernjakov pečat“.

A u dokumentarcu kroz iskaze više od 150 pojedinaca pokušava se stvoriti platforma i prostor harmonije, koji će razlike smanjiti, a poratnu zbilju pretvoriti u poligon nadmetanja u uspješnosti, na putu prema boljoj budućnosti.

Laureati su uspješni, ali često samozatajni ljudi koji ne rade na svojoj samopromociji, nego svojim zanjima i vještinama doprinose u raznim djelatnostima. Postaju simboli mnogih drugih uspješnih koji se nisu našli na spisku 100 kandidata godišnje, a koji su se dokazali u svojoj sredini, u BiH, ili u svijetu, gdje su pokazali i hrabrost i znanje. Svi oni koji su ponos BiH.

"Pečat" više od dvije decenije spaja ljude i prostranstva. On je kao knjiga na čijim stranicama prepoznajemo pozitivnu stranu Bosne i Hercegovine.

Prepoznajemo ključne istine o njenoj zaboravljenoj prošlosti.

Film je svojevrsni „sabirni centar“ u kojem, kao na dlanu, iščitavamo i dobre i loše zbiljske odlike vremena, a riječi izgovorene na manifestaciji, a onda i u filmu, zvone u vremenu, njihov odjek postaje smjernica u dobrom pravcu.


Dževdet Tuzlić. Facebook

Obiluje veoma dirljivim momentima kada su Pečatom posthumno ovjenčani „junaci našeg doba“, sestra Lukrecija Mamić koja je život skončala u Africi u humanoj misiji. Ili Prijedorčanka Jelena Trikić, „majka hrabrost“, koja je vlastiti život žrtvovala za rođenje svoga djeteta, Mario Bilić i Vehid Đulan koji su skončali vlastiti život spasavajući djevojčicu Sajru Poljo, Ana Marija Gagro, nakon tragične pogibije roditelja u prometnoj nesreći, samo nekoliko sati nakon nesreće donirala je organe svoje majke, kojima su spašena tri života...

Pozornica „Večernjakova pečata“ bila je prostorom promocije nekih od ključnih historijskih činjenica koje se vežu za dalju i bližu povijest Bosne i Hercegovine. Povijest nerijetko zaboravljenu ili nedovoljno isticanu, pa čak i skrivanu od očiju šire javnosti.

Dominantne teme

Svjedočila je dolasku ovjerene kopije rodnog lista Bosne i Hercegovine, više od 800 godina stare Povelje Kulina bana, čiji se original i kopija čuvaju u Rusiji, te isto toliko godina prisustva franjevaca u BiH, službenom prijevodu Dejtonskog mirovnog sporazuma na bosanski, hrvatski i srpski jezik, uz 100-godišnjicu Prvog svjetskog rata simboličkom činu pomirbe Milone von Habsburg i Gavrila Principa... Film svjedoči i o svim koracima na putu BiH ka Evropi, od ulaska u Vijeće Evrope 2002. godine, preko Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Aplikacije za prijem u članstvo Evropske unije, do predaje odgovora na gotovo 4.000 pitanja Evropske komisije.

"Večernjakov pečat" bio je i ogledalo političke zbilje i promjena u bosanskohercegovačkom društvu, odnosa prema državi i njenoj budućnosti.

Dominantne teme bile su ustavna rješenja, izborni zakon, jednakopravnost naroda...

Nije „Pečat“ zatvarao oči pred tamnom stranom svekolike zbilje, niti blještavilom i ljepotom svečarskog ambijenta zamagljivao stvarnost.

Razbijao je i stereotipe o tome da organizatori manifestacije, iz etnički predominatnog prostora nastanjenog Hrvatima, neće kritički zboriti i o „vrućim temama“ i društvenim pojavama čiji su vinovnici nacionalni Hrvati, bilo da je riječ o sudskim procesima ili političkim razmimoilaženjima.


Montažer Mihael Crepulja i Dževdet Tuzlić završili montažu dokumentarca. Facebook

Negiranje genocida, ratni zločini, terorizam, korupcija, divljanje na stadionima, kontroverze... također su zauzimali svoje mjesto i nailazili na osudu u svečarskom ambijentu manifestacije.

A kada je svijet postao svojevrsni “okovani Prometej”, te proglašena pandemija koronavirusa, kada su prestali bliski susreti publike i potencijalnih laureata, kamere BHRT-a i HRT-a su na brojnim lokacijama u Zagrebu, Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru i Beogradu. Videolinkovima uključivali su se Thedros Adhanom Gebreyesus, generalni tajnik WHO-a, pa ključni epidemiolozi u Srbiji, Hrvatskoj i BiH, a svi rođeni u BiH, Darija Kisić Tepavčević, Alemka Markotić i Alen Šeranić.

Fimskim minutama svjedoče i voditelji tokom svih godina trajanja, poput Vlatke Pokos, Mirka Fodora, Ane Vilenice, Olivera Mlakara, Duška Ćurlića, Marija Sedmaka, Maje Miralem, Nede Tadić, Ivana Crnogorac, Segmedine Srne...

Promiču i rješenja nagrada koje su dodjeljivane, a čiji su autori poznati skulptori i dizajneri poput kipara Stjepana Skoke, Senada Smakovića i Gorana Sudara...

Imati svijet na dlanu, približiti ga iz raznih vizura, potražiti uspješne Bosance i Hercegovce diljem svijeta, na znamenitim svjetskim destinacijama... osigurati javljanja i Državne ukrajinske televizije u vrijeme najtežih borbi i stradanja nedužnih ljudi, dodjeljivati Maslinovu grančicu kao simbol mira, biti svjetionik u nevremenu, otvorena knjiga na čije stranice se upisuju slova i utiskuju fotografije pojedinaca, koji bez manifestacije ovakvog koncepta nezasluženo ostanu na margini.

I zato je 3. milenijum kroz "Pečatovu" vizuru i vizuru filma „Drugo lice jedne zemlje“, čitava mala historija Bosne i Hercegovine i platforma na kojoj je moguće sagledavati sve njene mijene, uspone i padove - napisao je Pavković.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.