VIJEĆE MINISTARA

Šta podrazumijeva prijedlog izmjena Izbornog zakona: Glasački listići bi se brojali i ručno i elektronski

Mijenja se izbor hrvatskog člana Predsjedništva. Moguće da budete ministar, a, ako vas smijene, možete se vratiti u Parlament

U Izborni zakon se uvodi i termin izbornih tehnologija. Facebook

24.3.2024

Ministar pravde BiH Davor Bunoza (HDZ BiH) dostavit će Vijeću ministara BiH prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH. No, prijedlog je procurio u javnost.

Ovim prijedlog se ne bi implementirale presude međunarodnih sudova u predmetu „Sejdić – Finci“ i drugima u kojima je utvrđena diskriminacija, nego bi se provela samo izmjena izbora članova Predsjedništva BiH te uvele neke tehničke promjene.

Članovi CIK-a

Novost u vezi s ovim izmjenama bi bila to da bi se mandat u zakonodavnoj vlasti mogao staviti u „mirovanje“ radi učešća u izvršnoj vlasti. Pojednostavljeno rečeno, ministri ili premijeri bi se, nakon ostavke ili smjene neke od vlada, mogli ponovo vratiti u zakonodavnu vlast, odnosno parlamente ili skupštine, s tim da bi tu mogućnost mogli iskoristiti samo jednom u toku mandata.

Izmjene bi se uvele i u Komisiji za izbor i imenovanje članova CIK-a. Umjesto dosadašnjih sedam članova ovog disfunkcionalnog tijela, koje nikada nije održalo ni konstituirajuću sjednicu, a koje čine tri državna parlamentarca i po dva člana VSTV-a i CIK-a, prema ovom nacrtu, bilo bi šest parlamentaraca, odnosno članova kolegija oba doma. Novost je i to da Predstavnički dom više ne bi mogao birati članove CIK-a ukoliko Komisija njima ne dostavi listu na odlučivanje.

U Izborni zakon se uvodi i termin izbornih tehnologija, a glasački listići bi se brojali i ručno i elektronski. Što se tiče članova biračkih odbora, 80 posto bi bilo dodijeljeno onim strankama koje već imaju izabrane nosioce mandata na tom nivou, a preostalih 20 posto za druge. Na taj način bi se mogao smanjiti utjecaj fiktivnih stranaka.

Birački spiskovi

S ciljem sprečavanja izbornog inženjeringa i fiktivne promjene mjesta prebivališta, prema ovom prijedlogu bi se dva puta u neizbornoj godini javno objavljivali birački spiskovi. Ovim prijedlogom bi se uskratila i mogućnost da se unutar liste jedne stranke glasa za neograničen broj kandidata te bi se preferencije ograničile na ukupno tri kandidata.

Uvela bi se i izmjena u izboru člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda na način da bi, osim najvećeg broja glasova, kandidat trebao imati i najveću podršku u najmanje tri od narednih pet kantona: HNK, SBK, ZHK, Livanjski i Posavski kanton. Ukoliko nema takvog kandidata, onda bi se kriterij smanjio na dva kantona, pa onda na jedan. Ukoliko se nijedan od tih uvjeta ne ispuni, uzima se sljedeći kandidat po broju glasova i tako do kraja liste, dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedene uvjete.

Izborne tehnologije

Primjena izbornih tehnologija bi u početnoj fazi bila u ograničenom obimu, u formi pilot-projekta, na način da se realizira na pojedinim biračkim mjestima po cijeloj BiH, na području oba entiteta. Tako bi se nakon lokalnih izbora stekli uvjeti da se do općih izbora 2026. izborne tehnologije u potpunosti primjenjuju.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.