Na današnji dan 1967. godine, u Ratkovićima, mjestašcu između Tuzle i Brčkog, rođena je Razija Mujanović, najbolja bosanskohercegovačka košarkašica svih vremena i jedna od najboljih košarkašica svih vremena u svijetu. Italijanski časopis „La Gazzetta dello Sport“ tri puta ju je izabrao za najbolju košarkašicu Evrope, 1991., 1994. i 1995. Godine 2017., Razija Mujanović je uz Šakila O'Nila (Shaquill O'Neal), Dinu Rađu, Mikija Berkovića (Mickey Berkowitz), Valdisa Valtersa i Dušana Ivkovića ušla u FIBA-inu Kuću slavnih.

- Iako mnogi misle da jesu, za uspjeh nisu dovoljni talent i visina. Put do sportskih visina popločan je trudom i višegodišnjim odricanjem. Ulazak u Kuću slavnih posljedica je svega onoga što čovjek može da izbori svojim radom - kazala je jedna od rijetkih žena čije je ime uvršteno u Kuću slavnih.

Nastupala u najboljoj ženskoj ligi na svijetu

Mujanović je košarkašku karijeru započela u Jedinstvu iz Tuzle, ekipi s kojom je postala i evropski klupski prvak 1989. godine. Nakon Jedinstva okušala se i u brojnim klubovima u Italiji, Španiji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Brazilu i Americi.

Nastupala je Razija i u najboljoj ženskoj ligi na svijetu, WNBA, 1998. godine, u dresu Detroit Shocka, a uspjehe je nizala i u reprezentativnom dresu, prvobitno onom SFR Jugoslavije, a potom i u dresu BiH, od kojeg se oprostila 2007. godine.

Rođen italijanski slikar Leonardo da Vinči, najistaknutiji um renesanse

1452. - Rođen Leonardo da Vinči (Leonardo di ser Piero da Vinci), italijanski slikar, vajar i graditelj. Leonardo je bio najistaknutiji um renesanse koji je spojio srednjovjekovno enciklopedijsko znanje s egzaktnom modernom metodom opažanja. Slikarstvo je učio kod Verokija, naslikavši na njegovom "Krštenju Hristovom" anđela koji kleči. Slijedile su zatim: nedovršene kompozicije "Poklonjenje kraljeva" i "Sveti Jeronim", slike "Bogorodica u pećini" i zidna slika "Posljednja večera", prvo monumentalno djelo visoke renesanse, u kome su savršeno povezani likovi u pokretu, s izrazom dramatskog uzbuđenja. Leonardovom firentinskom razdoblju pripada čuveni portret "Mona Lize Đokonde", njegovo najpoznatije djelo, danas izloženo u pariskom muzeju „Luvr“ iza neprobojnog stakla. U drugom, milanskom periodu, nastale su slike "Sveta Ana s Bogorodicom i Isusom" i "Sveti Jovan Krstitelj". Od Leonardovih vajarskih radova nije sačuvan nijedan, pa se o njihovom izgledu može suditi samo prema crtežima i studijama. Područje njegovih naučnih istraživanja obuhvata još i matematiku, fiziku, mehaniku i anatomiju, a u nauci o umjetnosti glavno djelo mu je "Traktat o slikarstvu", koje sadrži njegova zapažanja, zaključke i pouke o slikanju. Do danas je sačuvano sedamdeset njegovih slika. Misli i ideje o slikama, arhitekturi, mehanici i ljudskoj anatomiji Leonardo je zapisivao na specifičan način, u zbijenim linijama napisanim kao odraz u ogledalu, kako niko ne bi mogao da pročita. Te sveske su sadržavale mnoge inovativne ideje, uključujući planove za leteću mašinu, bicikl i crtež fetusa u materici, kao i crtež ljudskog skeleta.

1489. - Rođen Koca Mimar Sinan, najveći osmanski graditelj i glavni arhitekt u službi trojice sultana: Selima I, Sulejmana Veličanstvenog i Murata III. Njegova najpoznatija remek-djela su džamije Selimija u Edirneu i Sulejmanija u Istanbulu. Izgradio je ukupno 334 objekta, od čega su 84 džamije, a uporedo je i obučavao mnoge asistente, među kojima su Sedefkar Mehmed aga koji je izgradio Džamiju sultana Ahmeda, poznatiju kao Plava džamija, i Mimar Hajrudin koji je izgradio Stari most u Mostaru.

1764. - Umrla Žana Antoaneta Poason, poznata kao Madam Pompadur, izuzetno utjecajna ljubavnica francuskog kralja Luja XV. Od 1754. je snažno utjecala na državnu politiku i navela je kralja da uđe u sedmogodišnji rat u kojem je Francuska izgubila kolonijalno carstvo, ali je doprinijela usponu francuske kulture, pomažući enciklopediste, filozofe i umjetnike. Prije nego što je umrla utjecala je na kralja da u Francuskoj ukine rimokatolički jezuitski red.

Rođen američki pisac Henri Džejms

1765. - Preminuo ruski naučnik Mihail Vasiljevič Lomonosov, enciklopedista svjetskog glasa i tvorac epohalnih otkrića u prirodnim naukama. Pokrenuo je naučnu oblast fizičke hemije, stvorio teoriju o stalnosti sastava hemijskih jedinjenja i teoriju svjetlosti i sagorijevanja, koja je bila ispred nauke njegovog vremena. Objasnio je prirodu polarne svjetlosti i plovećih ledenih bregova.

1843. - Rođen američki pisac Henri Džejms (Henry James), tanan i prodoran psiholog, koji je u realističkom maniru precizno analizirao običaje, postupke i navike američkog i evropskog društva, uvijek u potrazi za moralnim vrijednostima. Pred kraj života, 1915. godine, postao je britanski državljanin. Djela: romani "Roderik Hadson", "Amerikanac", "Dejdži Miler", "Portret jedne lejdi", "Tragična muza", "Bostonci", "Golubija krila", "Ambasadori", "Zlatna djela".

1888. Umro engleski pisac i književni kritičar Metju Arnold (Matthew), značajan estetičar, profesor poezije u Oksfordu, koji je s gledišta klasične književnosti žestoko osporavao barbarstvo, filistarstvo i provincijalizam engleske literature 19. vijeka. Djela: zbirke "Pjesme", "Nove pjesme", eseji "Kultura i anarhija", "Književnost i dogma", "Kritički eseji".

Potonuo “Titanik”

1912. - Na prvom putovanju iz Velike Britanije u SAD u ledeni brijeg u sjevernom Atlantiku je velikom brzinom naletio tada najveći i najluksuzniji putnički brod "Titanik". "Nepotopivi brod", kakvim je smatran, potonuo je za samo dva sata i 20 minuta. Život su izgubila 1.523 od 2.224 putnika, a s njima i Edvard Džon Smit (Edward John Smith), kapetan "Titanica", kao i Tomas Endrjus (Thomas Andrews), irski poslovni čovjek i brodograditelj, glavni projektant „Titanica“.

1923. - Inzulin, koji je otkrio kanadski ljekar Frederik Grant Banting (Frederick), postao dostupan pacijentima oboljelim od dotad neizlječive šećerne bolesti.

1938. - Rođena Klaudija Kardinale (Claudia Cardinale), italijanska glumica koju je producent Franko Krisaldi (Franco Cristaldi) odabrao kao zamjenu Sofiji Loren (Sophia) i Đini Lolobriđidi (Gina Lollobrigida), koje su se obje preselile u Holivud. Postala je zvijezda u Italiji, ali i van nje, početkom 1960-ih, prvenstveno zahvaljujući ulogama u filmovima „8½“ (1963.) i „Bilo jednom na Divljem zapadu“ (1968). Ipak, Kardinale nije nikad doživjela istu popularnost kao Loren i Lolobriđida.

1949. - Umro američki filmski glumac Volas Biri (Wallace Beery), koji se proslavio ulogama priprostih ljudi, pijanica, kauboja, kopača zlata, boksera… Igrao je u gotovo 250 filmova. Filmovi: "Grand hotel", "Viva Vilja", "Večera u osam", "Šampion" (nagrada Oskar), "Čovjek iz Dakote", "Zlato iz Singapura".

Umro francuski filozof i pisac Žan Pol Sartr

1980. - Umro francuski filozof i pisac Žan Pol Sartr (Jean-Paul Sartre), jedan od tvoraca filozofije egzistencijalizma, koji je 1964. odbio Nobelovu nagradu za književnost. Tematizovao je ideju individualne slobode, izbora i egzistencijalnog projekta, stanovište o neizbježnosti angažovanja i odgovornosti pisca i čovjeka, egzistencijalnu psihoanalizu. Nastojao je da stvori sintezu egzistencijalizma i marksizma, a u književnosti koncept "angažirane literature". Djela: filozofski spisi "Bitak i ništa", "Imaginarno", "Egzistencijalizam je humanizam", "Kritika dijalektičnog uma", romani "Mučnina", "Putevi slobode", drame "Prljave ruke", "Nesahranjeni mrtvaci", "Đavo i gospod bog", "Iza zatvorenih vrata", "Bludnica dostojna poštovanja", "Zatočenici iz Altone", eseji "O Bodleru", "Šta je književnost", autobiografija "Riječi“.

1990. - Preminula švedska glumica Greta Garbo, najpopularnija zvijezda svjetskog filma. Spontana i veoma inteligentna, bila je simbol ženstvenosti i igrala je od 1921. do 1941., kada se povukla. Filmovi: "Poljubac", "Mata Hari", "Ana Kristi", "Kraljica Kristina", "Ana Karenjina", "Dama s kamelijama", "Marija Valevska".

2016. - Umro Ćazim Čolaković, bosanskohercegovački i jugoslavenski pjevač narodnih pjesama. Bio je jedan od najboljih interpretatora sandžačke izvorne pjesme. Za njega su muzički kritičari govorili da je jedan od rijetkih pjevača koji u svom glasu i načinu pjevanja ima specifičnu i prepoznatljivu ornamentiku. Najviše je ostao upamćen po pjesmi “Zašto me ostavljaš ti” koju je snimio poslije susreta s Omerom Pobrićem, s kojim je sarađivao duže od 25 godina. Posljednje godine života proveo je u Njemačkoj.