Na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova utvrđen je Prijedlog sporazuma između Vijeća ministara BiH i Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda (UNFPA).
Na ovaj način preuzima se primjena Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) od 7. decembra 1995. godine, a potrebne izmjene odnosit će se i na aktivnosti i osoblje UNFPA-a u Bosni i Hercegovini glede reguliranja njihovog statusa.
Populacijski fond Ujedinjenih naroda, kao samostalna jedinica - agencija u sistem funkcioniranja UN-a, aktivno sarađuje s Vijećem ministara BiH, u skladu s mandatom koji uključuje promoviranje zaštite ljudskih prava, osnaživanje marginaliziranih grupa, s naglaskom na žene, adolescente i mlade, posebno djevojčice, te unapređenje seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u vezi s tim.
Prijedlog sporazuma s Osnovama za njegovo zaključivanje bit će dostavljen Predsjedništvu BiH, uz prijedlog da se privremeno primjenjuje od dana potpisivanja, a za bh. potpisnika je predložen ministar vanjskih poslova BiH.
Izmjena u Koordinacijskom tijelu za Trgovsku goru
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, donijelo je Odluku o izmjeni Odluke o imenovanju članova Koordinacijskog tijela Bosne i Hercegovine za problematiku odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovske gore.
Riječ je o funkcionalnoj izmjeni Odluke kojom je za člana ovog koordinacijskog tijela imenovan aktualni direktor Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost Ivan Lasić umjesto ranijeg direktora Marinka Zeljke.
Podsjećamo, članovi Koordinacijskog tijela BiH za problematiku odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovske gore su ministri nadležni za područje okoliša te direktora u resoru radijacijske i nuklearne sigurnosti.
Savjetodavno Vijeće za implementaciju Proširenog parcijalnog sporazuma VE
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, donijelo je Odluku o formiranju Savjetodavnog vijeća za implementaciju Proširenog parcijalnog sporazuma Vijeća Evrope o uspostavi kulturnih ruta za Bosnu i Hercegovinu, uz korekciju na sjednici.
U Savjetodavno vijeće imenovani su predstavnici nadležnih institucija za područje kulture na razini BiH, entiteta, Brčko distrikta BiH i 10 kantona.
Zadatak Savjetodavnog vijeća je implementacija Proširenog parcijalnog sporazuma te razmatranje inicijativa za pristupanje postojećim kulturnim rutama i eventualnom kandidiranju novih ruta.
Bosna i Hercegovina je 2016. godine pristupila ovom sporazumu, koji nastoji oblikovati zajednički kulturni prostor razvitkom kulturnih ruta, s ciljem podizanja svijesti o naslijeđu, obrazovanju, umrežavanju, kvalitetnom i održivom prekograničnom turizmu i drugim srodnim djelatnostima.
Ispuniti preporuke sa sastanka pododbora u vezi s kantonalnim listama lijekova
Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa o poduzetim koracima za rješavanje diskriminacije stranih farmaceutskih kompanija u vezi s esencijalnim listama lijekova na kantonalnom nivou, i to u Kantonu Sarajevo, Unsko-sanskom, Hercegovačko-neretvanskom i Kantonu 10.
Vijeće ministara BiH naglašava važnost poduzimanja mjera za ispunjenje preporuka sa sastanaka Pododbora za unutrašnje tržište i konkurenciju, uključujući zaštitu zdravlja i potrošača i Pododbora za trgovinu i industriju, carine i oporezivanje, održanih krajem februara i marta prošle godine, kao i pisama dužnosnika Evropske komisije u kojima se traži ukidanje diskriminatornih praksi kantonalnih institucija u vezi s esencijalnim listama lijekova. Ispunjavanjem preporuka želi se osigurati dosljedno provođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i izbjeći negativne posljedice najavljene iz Evropske komisije i u zaključnim razmatranjima na ovim sastancima.
Vijeće ministara BiH zadužilo je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa da u što kraćem roku koordinira aktivnosti s donositeljima spornih propisa na kantonalnom nivou, kako bi se odgovor mogao dostaviti Evropskoj komisiji.
Projekat digitalizacija javnih RTV servisa u BiH u završnoj fazi
Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva komunikacija i prometa o statusu Projekta digitalizacije javnih radiotelevizijskih servisa u Bosni i Hercegovini koji je, potpisivanjem ugovora o nabavci opreme za digitalni prijenos i emitiranje, dobio novi zamah u realizaciji, a nakon dužeg zastoja u provedbi druge i treće faze.
Potpisivanjem Ugovora o nabavci opreme za digitalni prijenos i emitiranje za realizaciju Projekta digitalizacije Javnih RTV servisa u Bosni i Hercegovini 3. 1. 2024. godine počeo je teći rok od 510 dana za puštanje cjelokupnog sistema u rad. Ugovor su potpisali ministar komunikacija i prometa Edin Forto i predstavnici grupa ponuđača Srrius 2010 Banja Luka i Odašiljači i veze Zagreb.
Završetkom druge faze ovog projekta krajem ove godine bit će omogućeno praćenje zemaljske televizije putem novog digitalnog signala u većem dijelu BiH.
Realizacijom i treće faza na području cijele Bosne i Hercegovini bit će omogućen prijem programa javnih RTV servisa u BiH putem DVB-T2 platforme digitalne zemaljske televizije.
Za praćenje realizacije ovog ugovora Ministarstvo komunikacija i prometa je formiralo stručnu komisiju sastavljenu od stručnjaka ovog ministarstva i sva tri javna RTV servisa u Bosni i Hercegovini.
Nakon okončanja postupka prijema, montaže, testiranja i puštanja u rad nabavljene opreme Ministarstvo komunikacija i prometa će izvijestiti Vijeće ministara BiH.
Analiza vanjskotrgovinske razmjene za 2023.
Vijeće ministara BiH usvojilo je Analizu vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine za 2023. godinu te zadužilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa da ove analize dostavlja na kvartalnom nivou.
Ukupna robna razmjena Bosne i Hercegovine za 2023. godinu iznosila je 44,47 milijardi KM. Vrijednost izvezene robe bila je 16,70 milijardi KM, a vrijednost uvezene robe 27,77 milijardi KM, što je dovelo do vanjskotrgovinskog deficita od 11,07 milijardi KM.
U 2023. godini Bosna i Hercegovina je najviše izvozila električnu energiju, u vrijednosti od 1,06 milijardi KM, a najviše uvozila naftna ulja, osim sirovih, u vrijednosti od 2,40 milijardi KM.
Najviše robe Bosna i Hercegovina je izvozila u Njemačku (2,68 milijardi KM), Hrvatsku (2,55 milijardi KM), Srbiju (2,09 milijardi KM), Austriju (1,72 milijardi KM), Italiju (1,45 milijardi KM) te Sloveniju (1,36 milijardi KM).
Istovremeno, najviše robe uvezeno je iz Italije (3,87 milijarde KM), Njemačke (3,34 milijarde KM), Srbije (2,83 milijarde KM), Kine (2,63 milijarde KM), Hrvatske (2,10 milijarde KM) te iz Turske (1,54 milijarde KM).
Najveću pokrivenost uvoza izvozom Bosna i Hercegovina je u 2023. godini imala s Austrijom 172,02 %, što je za 1,54 % više nego u 2022. godini, Slovenijom, 126,32%, Hrvatskom 127,65 % što je za 27,56 % više u odnosu na godinu ranije.
Izvoz u zemlje Europske unije iznosio je 12,19 milijardi KM, što je 7,86 % manje nego u 2022. godini, a uvoz iz zemalja EU-a iznosio je 16,37 milijardi KM, što je 0,47 % više u odnosu na 2022.
BiH dio globalne mreže za suzbijanje krivotvorenja medicinskih proizvoda
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, usvojilo je Izvještaje o radu Multisektorske radne grupe za praćenje implementacije Konvencije Vijeća Europe o krivotvorenju medicinskih proizvoda i sličnim krivičnim djelima koja predstavljaju prijetnju javnom zdravlju (MEDICRIME) za 2023. godinu.
Bosna i Hercegovina putem ranije imenovanih multisektorske radne grupe i nacionalne kontakt-tačke u Odboru predstavnika zemalja članica Vijeća Europe kontinuirano provodi aktivnosti sukladno zaduženjima iz Operativnog plana. To uključuje i razmjenu informacija i saradnju s nadležnim tijelima kako u BiH tako i na globalnom nivou u ovom području, radi učinkovitog sprječavanja i suzbijanja krivotvorenja medicinskih proizvoda, lijekova te sličnih krivičnih djela koja predstavljaju prijetnju za javno zdravlje.
Nadležna i tijela u BiH dio su brojnih globalnih operativnih akcija i međunarodnih istraga koje se provode u ovom području, uključujući i kontinuiranu akciju borbe protiv ilegalne prodaje krivotvorenih lijekova i medicinskih sredstava putem interneta, pod kodnim nazivom “PANGEA”.
Saglasnost za imenovanje austrijskog odbrambenog atašea u BiH
Na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova dana je saglasnost za imenovanje zastavnika I. klase Hagera Mihaela za pomoćnika odbrambenog atašea Republike Austrije u Bosni i Hercegovini sa sjedištem u Sarajevu.
Glasanje državljana Bugarske u BiH
Vijeće ministara BiH dalo je saglasnosti za glasanje državljana Republike Bugarske na teritoriju Bosne i Hercegovine, a na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova BiH.
Glasanje će biti organizirano u povodu izbora za članove Narodne skupštine Republike Bugarske te za članove Evropskog parlamenta iz ove zemlje.
Bugarskim državljanima koji borave na teritoriju BiH omogućeno je glasovanje 9. 6. 2024. godine u prostorijama Ambasade Republike Bugarske u Sarajevu u terminu od 7:00 do 20:00 sati.
Raspisati javni konkurs za zamjenika koordinatora za reformu javne uprave
Na sjednici je zaduženo Generalni sekretarijat Vijeća ministara BiH da u saradnji s Uredom predsjedavajuće raspiše novi javni konkurs za poziciju zamjenika koordinatora za reformu javne uprave.
Prethodno je razmotreno Izvještaja o provedenom javnom konkursu te nije prihvaćeno imenovanje Samira Sabljice za zamjenika koordinatora za reformu javne uprave, koji je bio jedini kandidat na javnom natječaju, zbog izražene sumnje u narušavanje procedure koja se provodi u skladu sa Zakonom o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Vijeća ministara i drugim imenovanjima Bosne i Hercegovine.
Dužnost v. d. zamjenika koordinatora za reformu javne uprave nastavlja obavljati Amira Mašović, koja je imenovana u martu ove godine.
Redovna izmjena na poziciji predsjednika Konkurecijskog vijeća
Na sjednici je imenovan Ivo Jerkić za predsjednika Konkurencijskog vijeća na razdoblje od jedne godine, počevši od 26. 7. 2024. godine.
Vijeće ministara BiH svake godine imenuje predsjednika iz reda članova Konkurencijskog vijeća, a na prijedlog ovog tijela sukladno Zakonu o konkurenciji.
Jerkić će na poziciji predsjednika Konkurencijskog vijeća zamijeniti aktualnu predsjednicu Adisu Begić, koja je ovu dužnost obavljala od 26. 7. 2023. godine.
