ANALIZIRAMO

Koliko su izmjene Izbornog zakona imale učinka: Smanjen broj fiktivnih stranaka

Predsjednike biračkih odbora birat će CIK, a novost je da će ostale članove birati samo stranke koje su već parlamentarne

Glasanje. Avaz

25.5.2024

Visoki predstavnik Kristijan Šmit je krajem marta nametnuo izmjene Izbornog zakona, a one između ostalog podrazumijevaju da predsjednici biračkih odbora i njihovi zamjenici se biraju među nestranačkim osobama.

Za ostale članove biračkih odbora se biraju osobe koje predlažu stranke, ali novost je da pravo izbora imaju samo stranke koje su parlamentarne. 

Način izbora članova biračkih odbora

Primjera radi, ukoliko na predstojećim lokalnim izborima se stranka kandidira u nekoj općini za vijeće ili načelnika, da bi dobila člana biračkog odbora ona je morala dobiti mjesto u vijeću ili načelničko i prije četiri godine. U suprotnom će imati pravo samo na posmatrače.

- Za izborni ciklus lokalnih izbora, mjesta članova i zamjenika članova biračkih odbora iz stava (5) ovog člana za svaku od osnovnih izbornih jedinica bit će popunjena na prijedlog političkih subjekata zastupljenih u direktno izabranim tijelima jedinica lokalne samouprave iz te relevantne osnovne izborne jedinice u prethodnom izbornom ciklusu – piše u nametnutoj izmjeni Izbornog zakona.

Time je visoki predstavnik Kristijan Šmit nastojao smanjiti broj fiktivnih stranaka koje su se pojavljivale samo da bi radile posao za velike stranke, odnosno samo radi članova biračkih odbora koje su preuzimale velike stranke kako bi povećale mogućnosti za izborne prevare.

Dostupni podaci

Koliko je u tome visoki predstavnik uspio, analizirali smo na osnovu dostupnih podataka o prijava za izbore sada i prije četiri godine.

2020. godine je ovjereno učešće 129 političkih stranaka, 262 nezavisna kandidata i 71 predstavnik nacionalnih manjina.

Kako je jučer objavljeno iz Centralne izborne komisije BiH 113 stranaka, 154 samostalna kandidata i 31 predstavnik nacionalne manjine su predali prijavu za učešće na izborima. Taj broj bi mogao biti i manji, jer postoji mogućnost da sve stranke ili kandidati ne budu ovjereni za učešće na izborima, odnosno da se odbije njihova prijava. Broj se evidentno smanjio, no postavlja se pitanje da li onoliko koliko se to očekivalo.

Dodatni segment efikasnosti može biti i to da pojedine stranke koje imaju uspjeha u jednom dijelu države, ali ne u drugom, neće se prijavljivati za učešće na izborima i u drugim krajevima samo radi trgovine biračkim odborima. No, no na podatke o tome će se trebati još pričekati.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.