BIZNIS

Okreće li se BiH sve više regionalnim partnerima

Piše: Ml. D. - E. H.

7.8.2017

Bosna i Hercegovina je u prvih šest mjeseci 2017. godine ostvarila izvoz u vrijednosti od 5.351.121.000 KM te je ostvareno povećanje od 13,91 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Uvoz je iznosio 8.771.985.000 KM, što je više za 13,90 posto. Ovakve promjene rezultirale su pokrivenošću uvoza izvozom od 61 posto, što je identično u odnosu na isti period 2016. Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene povećan je za 13,88 posto i iznosi 14.123.107.000 KM. 

Porast izvoza iz BiH osvaren je u svim zemljama vodećim partnerima u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Najviši rast izvoza zabilježen je u Srbiju, Hrvatsku, Holandiju, Crnu Goru, Tursku... Kod uvoza, najveći procent povećanja je iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske... Na osnovu ovih pokazatelja može se zaključiti da se BiH sve više okreće regionalnim partnerima.  

Obim razmjene

Najveću pokrivenost uvoza izvozom ostvarujemo s Austrijom, i to 100,14 posto, i s Njemačkom od 93,26 posto, u koju ostvarujemo najveću vrijednost izvoza od 779 miliona KM. Najznačajniji partner je Evropska unija, s kojom učestvujemo sa 71,7 posto izvoza i 67,7 posto uvoza. Na tržište EU izvezeno je robe vrijedne 3.834.612.000, a uvezeno za 5.942.457.000 KM. 

Najznačajniji partner prema obimu razmjene iz Evropske unije je Hrvatska, a povećanje ukupnog izvoza proizvoda u Hrvatsku je 26,22, a uvoza za 14,20 posto. Izvoz je iznosio skoro 620 miliona KM, a najviše je izvezeno električne energije, zatim aluminija sirovog, drva, sjedala i tkanine.

Iz Hrvatske je uvezeno u vrijednosti od 1,33 milijardi KM, a najviše nafte i naftnih ulja, zatim električne energije, šećera, čokolade... Meso, riba i mlijeko ostvarili su rast izvoza u Hrvatsku veći od 200 posto. Izvoz voća i povrća smanjen je za više od 18 posto, a šećera i njegovih proizvoda za 60 posto. 

CEFTA u razmjeni s BiH učestvuje sa 16,3 posto izvoza i 15,2 posto uvoza. Na ovo tržište iz BiH je izvezena roba vrijedna 873,75 miliona KM i izvoz je veći za 30,53 posto. Uvezli smo robe za 1,32 milijarde KM, što je 11,62 posto više.

Najznačajniji vanjskotrgovinski partner prema obimu razmjene je Srbija, s kojom bilježimo i značajniji deficit razmjene. Na tržište Srbije izvezli smo robe za skoro 523 miliona KM, što je za 42,83 posto više, a uvezli za skoro 1,18 milijardi KM i povećali uvoz za 9,73 posto. 

Zato je, prije svega, neophodna podrška agroindustrijskom sektoru kako bi se smanjio uvoz iz Srbije te podrška drvnom i hemijskom, koji su bilježili pad izvoza, a čiji je potencijal neupitan te se može proširiti. Pozitivno je povećanje izvoza agroindustrije te namještaja i proizvoda metalnog sektora. 

Najviše su se izvozili koks i polukoks, električna energija, toplo valjana žica, drvo obrađeno po dužini te naftna i ulja dobivena od bitumenskih minerala. Iz Srbije smo najviše uvozili ulje od sjemena suncokreta, naftna i ulja dobivena od bitumenskih minerala, električnu energiju, pšenicu i suražicu te kukuruz. 


Učešće EFTA-e

Učešće EFTA-e i ostalih zemalja je 17,1 posto uvoza i 12 posto izvoza. Najznačajniji partner je Švicarska, s kojom se skoro i obavlja sva vanjskotrgovinska razmjena s BiH. Uvoz iz ove zemlje povećan je za 11,55, a izvoz za 12,36 posto.

Iz BiH na tržište Švicarske izvezeno je 75,92 miliona KM, najviše električne energije, ostali namještaj, konstrukcije, sjedala te sirova krupna i sitna goveđa koža. Sa švicarskog tržišta uvezli smo najviše umjetni korund, električnu energiju, naftu i ulje bitumena, lijekove i ljudsku krv.

Na "ostalim tržištima" najznačajniji partner je Turska, a zatim Rusija. Obim razmjene s Tuskom iznosio je skoro 499 miliona KM, izvoz je više od 188 miliona KM i veći je za 19,30 posto. Uvoz je povećan za 6,72 posto. Na ovo tržište najviše se izvozilo ulje od sjemena suncokreta, brašno od pšenice, sjedala, otpaci od željeza i čelika te kukuruz. Najviše smo uvozili T-majice, majice bez rukava, kostime, komplete, jakne, sakoe, lijekove, tepihe...

Na ostalim tržištima, povećan je izvoz i uvoz iz Kine, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. 

SEKTORI 

Poljoprivreda

Izvoz mlijeka i proizvoda u zemlje EU povećan je za 5,79 miliona KM, ribe za 3,91 miliona KM, vina za 160.000 KM. Izvoz proizvoda agroindustrije raste u zemlje regiona Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru... kao i na već perspektivna tržišta Turske i Rusije. Pred poljoprivredom u BiH i u predstojećem periodu kao važan prioritet ostaje potreba kreiranja agrarne politike i uvođenje instrumenata koji će omogućiti dinamičko restrukturiranje poljoprivrednog sektora. 

Drvoprerađivači

Drvoprerađivačka industrija tradicionalno bilježi suficit, sa sve većim učešćem izvoza namještaja i njegovih dijelova. U prvih šest mjeseci ostvareno je povećanje izvoza namještaja za nešto više od 5 posto.  

Nažalost, povećan je i izvoz trupaca, kao i celuloze. 

Metalni i elektro

Metalni i elektro sektor najveći su izvoznici iz BiH. Proizvodi od metala imaju značajan razvojni potencijal, ali još prednjači izvoz proizvoda s niskom dodanom vrijednošću. Namjenska industrija je ostvarila rast izvoza više od 13 posto, ali je zabilježen i značajan rast uvoza ove industrijske grane. 

Izvoz bi se morao udvostručiti u narednom srednjoročnom razdoblju!  

Izvoz bi se u narednom srednjoročnom razdoblju morao udvostručiti ukoliko budemo stremili ka oporavku ekonomije, kao i da postanemo konkurentni na zahtjevnom EU tržištu. Temeljna zadaće je osigurati uvjete za tržišnu utakmicu, kao i pravila za njeno odvijanje, misleći na intenzivniju ulogu države u podsticajima domaćoj ekonomiji, zatim smanjiti sistemske rizike zemlje radi smanjenja visine kamatnih stopa, uvođenje zdrave konkurencije, rasterećivanje visokih nameta privrednicima...

Prema izvještajima Svjetske banke u BiH, očekuje se da sve zemlje Zapadnog Balkana u narednom periodu ostvare ekonomski rast. Ubrzani rast u regiji pomaže povećanju zaposlenosti i u BiH i utječe na smanjenje siromaštva u regiji.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.