BIZNIS

Kako unaprijediti proizvodnju malina: Formirati zajednicu proizvođača i prerađivača voća namijenjenog izvozu

( Arhiv)

Avaz.ba

16.1.2018

U posljednje vrijeme mnoge humanitarne organizacije, udruženja proizvođača, pa i dio naučne i stručne javnosti, iz samo sebi znanih razloga, potpuno neutemeljeno su stvarali sliku o neslućenim mogućnostima i strateškom značaju proizvodnje malina, smilja, heljde, lješnika i drugih biljnih vrsta za bh. poljoprivredu.  

Podsjećanja radi, počeci organizirane proizvodnje malina vežu se za 1972. godinu na području općine Zvornik. Opravdanje za takvu odluku bila je novoizgrađena hladnjača kapaciteta 1.000 tona u jednovremenom unosu. Već 1975. godine urađen je Program razvoja proizvodnje i prerade voća. Iz SAD je uvezen sadni materijal sorte willamete, kategorije „superelita" i podignut matičnjak - rasadnik. Do 1998. godine proizvedeno je oko osma miliona sadnica maline. U 1989. godini ostvarena je proizvodnja od 5.700 tona, uglavnom na području Zvornika i Bratunca.

Obnova proizvodnje

U poslijeratnom periodu počelo se s obnovom proizvodnje, ali bez organiziranog plana. Danas na različitim skupovima, u medijima, svako je sebi dao pravo da govori o obimu proizvodnje, o višestruko većoj otkupnoj cijeni od realne tržišne, da daje lažnu sliku o stabilnim cijenama za smrznute maline.

Priče bez stvarne analize, realnih mogućnosti i potreba dovele su do ubrzanog povećanja broja proizvođača i površina pod zasadima malina, uvođenja novih, tržišno nekonkurentnih sorti, nekontroliranog uvoza i korištenja sadnica neodgovarajućeg kvaliteta.

Zatim se dogodila 2017. godina s puno ozbiljnih problema. Otkupna cijena je umanjena za 40 do 50 posto u odnosu na 2016. Rigorozno su podignuti uvjeti kvaliteta, uvedeno je odgođeno i višefazno plaćanje i drugo. Ovakvo stanje proizvelo je masovno nezadovoljstvo proizvođača malina, stvorene su velike zalihe, povećani troškovi, a smanjena dobit. Brojne inicijative na različitim nivoima nisu dale adekvatno rješenje, jer nisu bile bazirane na ozbiljnoj analizi i realnim mogućnostima razvoja.

Pravednija podjela

Radi sprečavanja pojave ovakvih situacija i pravednije podjele dobiti između proizvođača i vlasnika rashladno-skladišnih kapaciteta, za početak je potrebno donijeti veći broj odgovarajućih mjera.

1. Formirati zajednicu proizvođača i prerađivača voća namijenjenog izvozu na dobrovoljnoj osnovi, s detaljno definiranim pravima i obavezama, u obliku pravilnika.

2. U okviru zajednice formirati fond čija bi se sredstva osigurala putem članarine i dijelom iz budžetskih sredstava.

3. U okviru zajednice formirati elektronsku bazu podataka i popis:

a) proizvodnih nasada, po vrstama, sortama i teritorijalnim jedinicama.

b) rashladno-skladišnih i prerađivačkih kapaciteta.

c) kapaciteta rasadnika - matičnjaka.

4. Izraditi program tehničko-tehnološke i komercijalne optimizacije rashladno-skladišnih i prerađivačkih kapaciteta.

5. U okviru VTKBiH formirati odjel za praćenje, analizu i procjenu ponude i potražnje voća i prerađevina na tržištu EU i Bliskog istoka. Takve podatke koristile bi članice zajednice za vlastite godišnje i dugoročne programe izvoza.

Realizacijom predloženih mjera stvorile bi se realne pretpostavke za stabilan i profitabilniji razvoj ovog sektora.

(Autor je Sead Bećirović, prehrambeni tehnolog za voće i povrće)


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.