Zeničani Edina Dilberović i Hakija Porča prije četiri godine pokrenuli su firmu "Pet servis" koja se bavi reciklažom ambalažnog otpada. A danas se nalazi među pet najvećih izvoznika ove vrste otpada u BiH. 

Podigli kredit

Na ideju da osnuju firmu došli su nakon što su radili kod brojnih privatnika te uvidjeli da Zenica i čitava BiH imaju potrebu za preduzećem poput njihovog.

- Bilo je teško iz ničega krenuti u ovakav poduhvat. Ali, skupili smo hrabrosti i odlučili osnovati firmu. Osim što smo željeli podići svijest kod ljudi o adekvatnom odlaganju otpada, željeli smo i ispraviti ružnu sliku o radu kod privatnika - govori nam Dilberović.

Put do jednog od najvećih izvoznika u BiH bio je trnovit. Hakija Porča ističe da se ponosno prisjeća početaka, kada su Edina i on išli prikupljati otpad.

- Tadašnja vlast nije željela čuti da pomogne mladima, koji imaju namjeru osnovati firmu. Na kraju smo podigli kredit i krenuli za poslom. Bilo je teško, bez ičije pomoći. Na početku smo mi išli i prikupljali otpad, dovozili na malo iznajmljeno skladište, a onda smo ga u noćnim satima sami sortirali i pakovali - govori Porča, dodajući da je bilo trenutaka kada su htjeli dići ruke od svega.

Iznajmljeni lager

Volja, trud i mukotrpan rad počeli su davati pozitivne rezultate. Dan za danom mladi Zeničani počeli su uživati u rezultatima svoje istrajnosti.

- Za četiri godine mukotrpnog rada od dva radnika došli smo do 10 zaposlenih. Danas poslujemo na velikom, iznajmljenom lageru uz moderne mašine i prikupljamo otpad na području cijele BiH koji poslije izvozimo u zemlje EU - ističe Dilberović.

Dodaju da su posebno ponosni što svake godine, od Bonitetne certifikacije preduzeća u BiH, zbog natprosječnih pokazatelja uspješnosti, dobiju certifikat za najpouzdaniju kompaniju u BiH. A to im daje vjetar u leđa da nastave s predanim radom.

Problem s proširenjem poslovanja

Iako već imaju deset zaposlenih, namjeravaju zaposliti još radnika, ali problem predstavlja prostor za proširenje poslovanja.

- Obraćali smo se gradonačelniku i Gradskoj upravi da nam omoguće kupovinu gradskog zemljišta, gdje bismo napravili veći lager i zaposlili još ljudi. Pošto nailazimo na negativne odgovore, razmišljamo o odlasku u drugi kanton gdje bismo mogli realizirati naše ideje i vizije - govore mladi poduzetnici.