Bosanci i Hercegovci koji žele napustiti zemlju i otići raditi u inozemstvo trebaju biti oprezni kada se javljaju na nepouzdane oglase za zaposlenje ili povjeruju nesigurnim obećanjima da ih u nekoj zemlji čeka unosna zarada.

Osim neadekvatnih uvjeta za život u kojima se nađu, nerijetko se desi da mnogi ne budu isplaćeni prema dogovoru. U nekim slučajevima ono što zarade na kraju jedva pokrije troškove putovanja.

Nikada više

Zekerijah Kubat, 48-godišnjak iz Visokog, priča nam kako je u Njemačku otišao po preporuci prijatelja koji mu je obećao, kako kaže, dobru zaradu. No, plaćanje je izostalo, a za period od 27. aprila do 5. jula, koliko je radio, dobio je svega 1.000 eura.

- Smršavio sam 15 kilograma. Kolege i ja smo tamo boravili u najlošijim uvjetima. Spavali smo na spužvama po stanovima u zgradama u kojima smo obavljali unutrašnje radove. U Berlinu sam sklapao kuhinje. Ni marku nisam dobio dok sam radio, trpio sam uvrede. Vlasnik firme je Nijemac, a šef nam je bio jedan naš iz Konjica - govori Kubat.

Ističe kako nikada više ne bi otišao raditi vani, taman da je plaća i 5.000 eura. 

Boris Pupić, portparol Agencije za rad i zapošljavanje BiH, upozorava bh. građane koji se odluče za rad nacrno u inozemstvu da, u slučaju da budu prevareni, ne mogu potražiti nikakvu pravnu zaštitu jer su i oni sami prekršili zakon.

Visoke kazne

- Njemačka i Austrija imaju stroge kontrole, pa je i sam odlazak na rad nacrno težak prekršaj. Do sada se dešavalo da su zbog rada nacrno velike probleme imali naši radnici u Azerbejdžanu, Rusiji, Crnoj Gori i zaljevskim zemljama – ističe Pupić.

On dodaje da se na sumnjiva radna mjesta radnici najčešće prijavljuju putem oglasa, nakon čega u strane zemlje odlaze bez radnih dozvola i viza. Podsjeća da su za zemlje EU procedure jasne i da svi koji idu ilegalno raditi trebaju znati da su kazne za takva djela izuzetno visoke.

- Potrebna je radna ponuda, radna dozvola koju daje poslodavac i radna viza da naš državljanin može otići u stranu zemlju. Ima onih koji lažno obećavaju da će im tamo izvaditi tu dozvolu. U to se ne smije pouzdati, a u neku zemlju može se ući i na osnovu turističke vize, koja važi 90 dana, nakon čega se mora vratiti – pojašnjava Pupić.

Agencija provjerava poslodavce

- Nemamo pritužbi, jer se putem Agencije može otići samo legalno. Kada dobijemo oglas iz inostranstva, provjerimo poslodavca. Tek kada pošalje radnu dozvolu i ugovor o radu, mi šaljemo kandidate u ambasadu te države. To radimo s državama s kojima imamo sporazum. Programi koje imamo sa Slovenijom i Njemačkom su sigurni. Iz Austrije ne dobivamo oglase za posao jer oni imaju svoju posebnu imigracionu politiku – kaže Pupić.