PREDSJEDNIK RUSIJE

Svi atentati na Vladimira Putina

Prvi pokušaj atentata dogodio se 2000. godine, samo nekoliko mjeseci nakon što je Vladimir Putin postao predsjednik Rusije

Operativci ukupno 12 puta spriječili atentat na Putina. Agencije

A. Č.

25.5.2022

Visoki ukrajinski obavještajac Kirilo Budanov tvrdi da je pokušan atentat na ruskog predsjednika Vladimira Putina u februaru ove godine, neposredno nakon što je Rusija pokrenula rat u Ukrajini, koji je nazvan "specijalnom vojnom operacijom". 

Ovi navodi nikada nisu potvrđeni, ali je sam Putin prije nekoliko godina priznao da je izbjegao pet pokušaja atentata.

Prema navodima Budanova, ruskog predsjednika napali su predstavnici iz regije Kavkaza, koja se nalazi između Crnog i Kaspijskog mora. Međutim, do sada nije predstavljen nijedan dokaz za ove tvrdnje.

- Ovo je informacija koja nije javna. Bio je to apsolutno neuspješan pokušaj, ali stvarno se dogodilo. Bilo je to prije otprilike dva mjeseca. Nije bilo publiciteta o ovom događaju, ali se dogodio - istakao je Budanov.

Od udesa do eksploziva i drona

Iako najnovije tvrdnje o pokušaju atentata na Putina nisu potvrđene, ruska služba bezbjednosti FSB potvrdila je ranije pokušaje atentata, o čemu je jednom prilikom govorio i sam Putin.

U razgovoru sa američkim rediteljem Oliverom Stoneom, ruski predsjednik potvrdio je da je izbjegao pet pokušaja atentata. 

Međutim, ruska služba bezbjednosti FSB ranijih godina otkrila je da su operativci ukupno 12 puta spriječili atentat na predsjednika.


U razgovoru sa američkim rediteljem Oliverom Stoneom, ruski predsjednik potvrdio je da je izbjegao pet pokušaja atentata. Agencije

Prvi pokušaj atentata dogodio se 2000. godine, samo nekoliko mjeseci nakon što je Vladimir Putin postao predsjednik Rusije. On je tada prisustvovao sahrani svog mentora Antolija Sobčaka u Sankt Peterburgu.

FSB je otkrio da su nepoznati počinioci tada željeli da ubiju Putina, ali dodatne informacije nisu podijeljene sa javnosti.

Drugi se dogodio u avgustu iste godine, tokom samita u Jalti. Četvorica Čečena i nekoliko muškaraca sa Bliskog istoka tada su uhapšena zbog organizovanja sačekuše za kolonu u kojoj je bilo i Putinovo vozilo.

40 kilograma eksploziva

Treći je registriran dvije godine kasnije, i to u Azerbejdžanu, kada je atentat navodno pripremao Čečen Kjana Rostam uoči Putinove posjete toj zemlji.

Iste godine, samo u novembru, na put kojim je trebalo da se kreće delegacija Vladimira Putina postavljeno je 40 kilograma eksploziva.

Slična situacija dogodila se i 2003. godine, kada je na autoputu koji povezuje Sankt Peterburg i Pskov u junu otkrivena bomba ručne izrade samo nekoliko sati prije nego što je povorka sa ruskim predsjednikom trebalo da prođe.

Samo nekoliko mjeseci kasnije, Scotland Yard je spriječio dvojicu Rusa da ubiju Putina u znak odmazde za smrt kritičara Kremlja Aleksandra Litvinjenka.


Treći pokušaj atentata registriran u Azerbejdžanu. Agencije

Sljedeći pokušaj atentata planiran je uz pomoć drona, kada je bivši činovnik “Rostroja” – Igor Puzanov osuđen na devet godina zatvora jer je namjeravao da ubije Putina tako što je dronom htio da baci eksploziv na njegov auto.

Na dan izbora 2008. godine, ruske službe bezbjednosti su otkrile da je Tadžikistanac koji je iznajmio stan na Crvenom trgu planirao da puca na Putina sa terase.

U februaru 2012. godine uhapšen je Adam Osmajev na istoku Ukrajine jer je kovao zavjeru za ubistvo predsjednika Putina napadom na kolonu vozila u kojoj se kretao.

Iste godine, ruske i ukrajinske tajne službe su objavile kako su spriječile pokušaj atentata koji je planiran za 4. mart, a eksploziv je postavljen na ruti kojom je Putin prolazio.

Posljednji u nizu potvrđenih pokušaja atentata dogodio se 2016. godine, kada se u srcu Moskve dogodio udes u kom je stradao jedan od omiljenih vozača ruskog predsjednika. 

Crni Mercedes je tada iznenada skrenuo u suprotnu traku i zakucao se u vozilo Savjeta Federacije. Okolnosti pod kojima je došlo do nesreće nikad nisu utvrđene, ali su mnogi spekulisali da se radilo o pokušaju atentata na Putina.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.