Činjenica je da ruske snage napreduju i da su uzele novu taktiku vojnog djelovanja, gdje doslovno drobe sve pred sobom.

Bahmut su doslovno već zdrobili, samo je pitanje na koji način će ući u taj grad, kazao je vojni analitičar Marinko Ogorec u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog". Relevantnih informacija nemamo niti s jedne strane kako se bitke odvijaju, tako da je vrlo teško procijeniti o čemu se radi, piše HRT.

Mogućnost incidenta

- Što duže rat traje to je veća mogućnost incidenta koji bi onda povukao lanac događaja s posljedicama koje je onda teško predvidjeti. Ne mislim isključivo na upotrebu nuklearnog oružja - kazao je vanjskopolitički komentator Tomislav Jakić odgovarajući na pitanje smatra li da bi rat mogao eskalirati i proširiti se na ostatak Evrope.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov zaprijetio je prošlog mjeseca da bi "sljedeća Ukrajina mogla biti Moldavija".

- Ljudski faktor je objektivno, nepredvidiv. Ne znamo što može učiniti jedna ukrajinska jedinica koja će se naći u bezizlaznoj poziciji, a šta mogu napraviti plaćenici u Ukrajini ako budu u bezizlaznoj situaciji - dodaje Jakić.

Transportno čvorište

Bahmut je bitan isključivo zbog toga što je transportno čvorište, naglasio je vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović, ali i zbog toga što je simbolički važan kao mjesto odakle ruske snage mogu prodrijeti prema administrativnim granicama Donbasa.

- Ovo sada više nema veze s resursima, industrijom ili strateškim pozicijama - kazao je Vidmarović, već je ovo sada koncentracija snaga na jednom mjestu.

Složio se s tezom da Ukrajina nastoji iscrpiti Rusiju, a da je Rusija na neki način i nasjela na taj trik.

Nedostatak streljiva

Osnivač ruske plaćeničke skupine Wagner Jevgenij Prigožin rekao je da njegovim snagama koje se bore za kontrolu nad ukrajinskim gradom Bahmutom nedostaje streljiva, te da će se cijeli front srušiti ako budu prisiljeni na povlačenje.

Vidmarović tvrdi da je Prigožin ruskoj vojsci nastojao dati subjektivnost, jer ruska vojska očito nije politički akter kao u drugim državama. Ide prema kritici čitave vojne taktike i pridružuje se sve više rastućoj grupi desnih i ekstremnih ruskih nacionalista i vojnih korenspodenata koji su nezadovoljni politikom Vladimira Putina i to ne u smislu da treba zaustaviti rat, nego udariti još jače.

Ogorec naglašava da vrijeme sve manje radi za ukrajinsku stranu. Ukrajinci šalju elitne jedinice kako bi zaustavili Ruse u Bahmutu i kako bi im nanijeli gubitke. To je opasna situacija jer Rusi u borbu ubacuju plaćeničke strukture Wagner, a koja se popunjava ljudima iz ruskih zatvora i kaznionica.

Sankcije prema Rusiji

Odgovarajući na pitanje stoji li i dalje kod toga da Hrvatska ne treba učestvovati u sankcijama prema Rusiji i da treba prestati slati oružje u Ukrajini, čak i pod cijenu da dođe na udar zapadnih saveznika, Jakić je pojasnio da je on kazao kako je Hrvatska pametno učinila kada nije prihvatila obuku ukrajinskih vojnika.

- Mi smo ionako već ne znam koliko dugo na listi neprijateljskih država u Rusiji. Hrvatskoj kao maloj državi zaista nije potrebno da ulazi još dublje u posredni rat s Rusijom. Mi, kao i sve države NATO pakta, smo u posrednom ratu s Rusijom. Onog trenutka kada šaljete naoružanje zaraćenoj strani vi ste se opredijelili, vi ste na jednoj strani u tom ratu. Iluzorno je misliti da će Rusija nestati. Rusija će ostati. Bit će velika zemlja i jednog dana i Hrvatskoj će biti u interesu da ponovno uspostavlja u prvom redu ekonomske interese. Prema tome nije pametno kidati sve niti - dodao je.

Pojasnio je da nije zastupao tezu da se Hrvatska mora potpuno izuzeti iz svega u vezi sa situacijom u Ukrajini, jer Hrvatsku veže disciplina članice NATO-a i EU-a.

- Hrvatska može na neki način gradirati svoje učestvovanje - kaže Jakić.

Dihotomija premijera i predsjednika Republike u vezi s ratom u Ukrajini odraz su društva, ali se i preljeva na društvo, tvrdi Vidmarović. Pokušavajući jedan drugog nadmudriti, premijer i predsjednik čine Hrvatskoj medvjeđu uslugu jer humanitarna pomoć se šalje, ali ne treba raditi dramu od toga, dodaje.

Slanje pomoći

Ogorec smatra da je Hrvatska učinila što je mogla. Primila je određeni dio izbjeglica i šalje humanitarnu pomoć, a helikoptere koje šalje su transportnog karaktera i nisu borbeni.

Šta može učiniti međunarodna zajednica kako bi se rat što prije završio?

Međunarodna zajednica jedva da nešto može učiniti jer je duboko podijeljena. S jedne strane je grupacija Amerika i Evropa koja je bezpogovorno na strani Ukrajine, a ogroman je ostatak svijeta koji je suzdržan, kazao je Jakić i napominje da se od međunarodne zajednice ne očekuje puno.