Uoči 20. godišnjice američke invazije na Irak, CNN je objavio intervju s donedavnim agentom FBI-a Džordžom Pajrom (George Pire), koji je sedam mjeseci svakodnevno razgovarao sa Sadamom Huseinom nakon svrgavanja i hapšenja iračkog diktatora. Pajro je odabran jer dobro govori arapski, a roditelji su mu libanonski kršćani.
Bivši američki predsjednik Džordž Buš (George Bush) pokrenuo je 20. marta 2003. invaziju na Irak s obrazloženjem da ta zemlja ima oružje za masovno uništenje te da je u savezu s El-Kaidom. U decembru 2003. Sadama su pronašli u nekoj rupi pored Tikrita te ga mjesecima ispitivali. Osuđen je na smrt zbog zločina nad Kurdima i šiitima sedamdesetih i osamdesetih, a obješen je u decembru 2006.
FBI je poslao Pajra da razgovara sa Sadamom, s ciljem da ispita je li tačno sve ono što je Buš javno tvrdio - da Irak ima oružje za masovno uništenje i da je operativno umiješan u napad El-Kaide na SAD 11. septembra.
Lažne pretpostavke
Razgovori sa Sadamom potvrdili su da je "rat vođen pod lažnim pretpostavkama", što je dovelo do "sukoba u kojem su ubijene hiljade američkih vojnika i stotine hiljada Iračana".
Sadama je prvo ispitala CIA, a nakon toga sedam mjeseci jedini ga je ispitivao Pajro.
Sadam mu je otkrio da ne voli Osamu bin Ladena i da ne vjeruje u ideologiju El-Kaide jer joj je cilj stvaranje islamske države u cijelom arapskom svijetu.
- Sadam nije imao želju predati vlast - šalio se na račun Osame bin Ladena, govoreći: „Kako možeš vjerovati ikome s takvom bradom?!“
I ostali uhapšeni Iračani potvrdili su da nije bilo operativne veze s El-Kaidom. Sadam mu je rekao da je imperativ bio otkriti na šta je El-Kaida usredotočena, kako bi eventualno mogli manipulirati njima.
Opsjednut historijom
Sadam je želio da ga smatraju jednim od najvećih arapskih vođa u historiji. Sebe je vidio kao trećeg najvećeg ratnika u arapskoj historiji, nakon poslanika Muhameda i Saladina. Bio je vrlo sekularan, zalagao se za arapski nacionalizam nasuprot islamistima. Njegov zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova Tarik Aziz bio je Kaldejac, katolik. Većina osoblja u njegovim palačama i predsjedničkim uredima bili su kršćani, tvrdi Pajro.
Sadam dugo nije vjerovao da će SAD krenuti u invaziju, mislio je da će se ograničiti na zračne napade kao 1998., no do oktobra ili novembra 2002. shvatio je da je rat neizbježan. Od vojske je tražio da se pripremi za dvije sedmice konvencionalnog rata, a nakon toga bi krenuli s pobunom i gerilskim ratom. Razgovarali su o invaziji na Kuvajt i ubijanju Kurda plinom. Pajro je sastavio izvještaj koji je bio temelj suđenja Sadamu.
Brutalni diktator
Sadam je jedan od najbrutalnijih diktatora našeg vremena i odgovoran je za neke od najužasnijih zločina u historiji. Ali, s druge strane, Pajro je otkrio kako mu je kazao da Amerikanci nemaju pojma koliko je teško vladati Irakom.
Na pitanje o budućnosti Iraka kaže da nije previše optimističan, jer Iraku treba lider koji stavlja tu državu na prvo mjesto.
- To je bila jedina stvar koju je Sadam učinio - stavio je Irak na prvo mjesto, u određenom smislu, i konsolidirao sve zajedno - istakao je Pajro.
