NA DANAŠNJI DAN

Prije 142 godine rođen Pablo Pikaso, jedan od najznačajnijih slikara 20. vijeka

Danas je srijeda, 25. oktobar/listopad 2023. godine, do kraja godine preostalo je još 67 dana

Pablo Pikaso. danas.rs

I.P./nadanasnjidan.net

25.10.2023

Na današnji dan 1881. godine, rođen je španski slikar, vajar, keramičar i dekorater Pablo Pikaso (Picasso), osnivač kubizma i jedan od najznačajnijih slikara 20. vijeka.

Slikarstvo je učio u rodnoj Španiji, a od 1904. je stalno živio u Parizu. Ingeniozni umjetnik za života je postao legenda. Autor je više od 18.000 slika koje su likovni kritičari podijelili na nekoliko faza: plavu, ružičastu, crnu, kubističku i nadrealističku. Revolucionarne kubističke slike, počev od "Gospođica iz Avinjona" iz 1907. godine, donijele su mu svjetsku slavu.

Guernica

Nakon napada Fransiska Franka (Francisco Franco) na mjesto Guernica u Baskiji, 26. aprila 1937. godine, tokom Španskog građanskog rata, Pikaso je odlučio naslikati sliku koja će opisati taj događaj. Na tom svom remek-djelu, slici “Guernica”, potresno je prikazao tragičnu sudbinu svoje domovine pod fašizmom, a dovršio ju je za manje od dva mjeseca. Bila je izložena u Španskom paviljonu u Parizu za svjetsku izložbu (EXPO). Pikaso se zakleo da se neće vratiti u Španiju dok je na vlasti diktator Franko. Svoje se zakletve i pridržavao, tako da je sve do smrti živio u Francuskoj, jer je Franko umro dvije godine nakon Pikasove smrti.

1154. - umro engleski kralj Stiven (Stephen), unuk Vilijama Osvajača (William the Bastard), koji je tokom vladavine (1135.-1154.) ispoljio veliku hrabrost predvodeći vojsku u mnogim bitkama u građanskom ratu.

1400. - preminuo engleski pisac Džefri Čoser (Geoffrey Chaucer), začetnik moderne engleske književnosti, jedan od najvećih evropskih pjesnika srednjeg vijeka. Njegova zbirka "Kenterberijske priče", sastavljena od 24 ciklusne priče, najznačajnije je englesko srednjovjekovno književno djelo i uvod u modernu epohu engleske literature, ali je pisana jezikom koji je tek bio u povoju i znatno se razlikuje od sadašnjeg engleskog. U "Kenterberijskim pričama" prikazao je zanimljivu i realističnu sliku društvenog života Engleske 14. vijeka, obuhvativši sve staleže i mnoga zanimanja. Ostala djela: "Knjiga o vojvotkinji", "Roman o ruži", "Parlament ptica", "Troil i Kresida", "Legende o dobrim ženama".

1478. - umrla Katarina Kosača-Kotromanić, žena bosanskog kralja Stjepana Tomaša i posljednja bosanska kraljica.

1495. - u Portugalu na prijesto stupio kralj Manuel Prvi, koga su savremenici nazivali "Manuel Veliki" ili "Manuel Srećni", za čije je vladavine do 1521. godine zemlja ekonomski i politički procvjetala i postala svjetska pomorsko-kolonijalna sila prvog reda.

1616. - holandski moreplovac Dirk Hartog na putu prema Javi otkrio zapadne obale Australije.

1647. - umro italijanski fizičar i matematičar Evanđelista Toričeli (Evangelista Torricelli), pronalazač živinog barometra, tzv. Toričelijeve cijevi. Utvrdio je i Zakon o isticanju tečnosti iz suda, usavršio teleskop i konstruisao jednostavan mikroskop.

1806. - rođen njemački filozof Johan Kaspar Šmit (Johann Kaspar Schmidt), poznat kao Maks Štirner (Max Stirner), prvi teoretičar anarhizma. Bio je mladohegelijanac, izraziti individualista. Djela: "Jedini i njegova svojina", "Historija reakcije".

1825. - rođen austrijski kompozitor, violinista i dirigent Johan Štraus mlađi (Johann Strauss), tvorac bečke operete i najveći bečki kompozitor lagane muzike. Osim operetta, komponovao je i valcere, polke, mazurke, marševe. Studirao je kompoziciju, a zatim bio umjetnički rukovodilac i dirigent bečkih dvorskih balova. Sa svojim zabavnim orkestrom nastupao je širom svijeta. Djela: operete "Slijepi miš","Ciganin baron", "Noć u Veneciji", valceri "Na lijepom plavom Dunavu", "Priče iz bečke šume", "Bečka krv", "Beč, žene i pjesme".

1838. - rođen francuski kompozitor Žorž Bize (Georges Bizet), autor opere "Karmen", remek-djela francuskog muzičkog realizma. Jedan od najoriginalnijih i najsugestivnijih francuskih operskih kompozitora, čiji se stil odlikuje dramatskim oblikovanjem i tonskim slikanjem egzotičnih predjela. Ostala djela: opera "Lovci bisera", scenska muzika za "Arlezijanku" Alfonsa Dodea, "Simfonija u ce-duru".

1893. - Mehmed Teufik ef. Azabagić imenovan za drugog po redu reisu-l-ulemu u periodu Austro-Ugarske uprave Bosnom i Hercegovinom.

Nakon osnovnog i srednjeg obrazovanja u rodnoj Tuzli, ef. Azabagić je otišao na studije islamskih nauka u Istanbul. Diplomirao je 1868. godine, a potom se vratio u Tuzlu. Prošao je sve pozicije u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini. Bio je imam, hatib, vaiz, a potom upravitelj ruždije u Sarajevu, kada je premješten na isti položaj u Tuzlu, gdje je istovremeno vršio i funkciju kadije. Nakon što je Austro-Ugarska okupirala Bosnu i Hercegovinu 1878. godine postavljen je za tuzlanskog muftiju.

Na položaju reisu-l-uleme Mehmed Teufik ef. Azabagić je bio od 1893. do 1909. godine.

1963. - u Tešnju je rođen Amir Brka, bosanskohercegovački pjesnik, prozaist i kulturni historičar. Bio je predsjednik Društva pisaca Bosne i Hercegovine od 2010. do 2014. godine. Glavni je urednik časopisa “Diwan” (Gradačac). Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja. Njegove pjesme i priče uvrštavane su u najznačajnije antologije i panorame savremene bosanskohercegovačke književnosti, a prevođen je na engleski, njemački, poljski, slovenski, rumunski, bugarski, danski, mađarski i makedonski jezik.

1971. - Generalna skupština UN-a odlučila da primi Kinu u svjetsku organizaciju i isključi Tajvan.

1973. - umro Abebe Bikila, etiopski atletičar, dvostruki olimpijski pobjednik u maratonu.

1993. - formirana je Prva bosansko-oslobodilačka brigada koja je nakon godinu djelovanja transformirana je u 510. Oslobodilačku brigadu Petog korpusa Armije BiH.

1995. - preminuo Miljenko Smoje, hrvatski novinar, književnik i televizijski scenarist. Pisao je putopise, scenarije, reportaže i satire o običnom čovjeku i savremenom životu. Objavljivao je na Radio Splitu, u “Slobodnoj Dalmaciji”, “Vjesniku” i “Feral Tribuneu”.

2010. - umrla Vesna Parun, najistaknutija hrvatska pjesnikinja druge polovine 20. vijeka. Objavljeno joj je više od 60 knjiga poezije i proze i izvedena četiri dramska djela. Njena zbirka “Zore i vihori” (1947.) po mnogo čemu označava važan datum u razvojnom toku novije hrvatske poezije.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.