Američki brigadni general Robert Huston dužnost komandanta NATO štaba u Sarajevu preuzeo je 27. juna ove godine od dosadašnje komandantice Giselle Wilz.

U ekskluzivnom intervjuu za “Dnevni avaz” Hjuston govori o svojim očekivanjima, među kojima je i saradnja s predstavnicima vlasti u BiH. General Hjuston ističe da je naša država napredovala na putu integracije u najveći vojno-politički savez, ali i da su ostale značajne prepreke. Posebno naglašava da je konačna odluka o članstvu na građanima BiH, ali i da NATO ne znači samo sigurnost, već i ekonomski razvoj i prosperitet. 

Prvi prioritet

Šta očekujete u toku Vašeg mandata komandanta NATO štaba u Sarajevu?

- Namjeravam dalje raditi i nastaviti izvrstan posao koji je prije mene obavljala brigadna generalica Vilz. Moj prvi prioritet je očuvanje sigurnog i stabilnog okruženja koje će potaknuti ekonomske investicije u zemlji. Planiram blisko sarađivati s Ministarstvom odbrane radi pružanja pomoći u aktivnostima na reformi sigurnosnog sektora koje su utvrdili Ministarstvo i vlasti BiH, a radit ću rame uz rame s pripadnicima i pripadnicama Oružanih snaga BiH kako bi se osiguralo da oni dobiju resurse koji su im potrebni i da bi i dalje bili spremni odgovoriti na bilo kakve izazove, bili oni borbeni ili vezani za učešće u operacijama očuvanja mira, pružanja humanitarne pomoći ili odgovora na katastrofe.

Imate li neki određeni zadatak kojem ćete na početku svog mandata posvetiti pažnju?

- Nadam se da ću učestvovati i u jačanju regionalne saradnje i na regionalnim rješenjima u vezi s pitanjima koja su zajednička za susjedne zemlje. Naprimjer, integracija sredstava komande i kontrole odnosno zračnih sredstava za gašenje požara svake od zemalja u združene kapacitete, regionalni odgovor na velike šumske požare koji mogu ugroziti građane i imati negativne ekonomske posljedice na turizam svake od zemalja. Konačno, radujem se što ću biti dio zajednice u Sarajevu i BiH i raditi zajedno s tom zajednicom za opće dobro.

Molim Vas da ocijenite napredak ili, pak, nazadak BiH na putu ka NATO savezu? Koji su to, prema Vašem mišljenju, glavni problemi osim onih s neriješenim pitanjem vojne imovine?

 - Već jedanaest godina BiH je partner NATO-a i marljivo radi na izvršavanju raznih zadataka koji su vezani za pridruživanje NATO-u. Reforma odbrane je jedan veliki dio tih aktivnosti, a Ministarstvo odbrane i Oružane snage Bosne i Hercegovine pokazale su veliku posvećenost kompleksnim zadacima izgradnje jedne vojne sile i razvoju sposobnosti potrebnih za djelovanje sa snagama NATO-a. Doprinos OSBiH operaciji NATO-a u Afganistanu i mnogobrojne pohvale za njihov profesionalizam od međunarodne vojne zajednice pokazatelj su da BiH može imati dragocjenu ulogu na međunarodnom planu zajedno s NATO članicama i partnerima.

Šire obaveze

Šta očekujete od vlasti u BiH?

- Istovremeno i druge institucije BiH, također, rade na ispunjavanju širih obaveza vezanih za članstvo u NATO-u. Ove šire obaveze nisu toliko poznate kao reforma odbrane, ali činjenica je da NATO od potencijalnih članica očekuje provođenje širih političkih, ekonomskih, sigurnosnih i pravnih reformi, a ne samo reformi sektora odbrane. Te reforme pomažu zemljama na putu ka članstvu u NATO-u, jer doprinose boljoj upravi, sigurnosti i stabilnosti, obrazovanju, ekonomskoj konkurentnosti, finansijskom upravljanju i slično. U konačnici, članstvo u NATO-u bit će stvar izbora Bosne i Hercegovine, ali i sam prolazak kroz Akcioni plan za članstvo će nastaviti pružati stabilnost, podržavati reforme i potencijalno povećati ekonomske investicije u ovoj zemlji.

Hoćete li svoj rad akcentirati na aktivaciji Akcionog plana za članstvo (MAP) BiH u NATO savezu?

- U narednih šest mjeseci fokusirat ću se na napredak BiH ka aktiviranju Akcionog plana za članstvo. Moj NATO savjetodavni tim i ja pomagat ćemo vlastima BiH i Ministarstvu odbrane u njihovom radu na ispunjavanju uvjeta i stvaranju argumenata za aktiviranje MAP-a na sljedećem sastanku u formatu “Sjevernoatlantsko vijeće + 1”, koji je planiran za decembar. 

Također ću tražiti mogućnosti za rad s regionalnim partnerima na pitanjima u vezi s potrebama i sposobnostima za odgovor na katastrofe. Naprimjer, u septembru ove godine, u partnerstvu sa NATO Euroatlantskim koordinacijskim centrom za odgovor na katastrofe, BiH će biti domaćin terenske vježbe o temi ublažavanja posljedica katastrofa koja će biti održana na području Tuzle. Cilj vježbe je provjera kapaciteta države za ublažavanje posljedica katastrofe, ali i poboljšanje koordinacije odgovora na prirodne katastrofe. Do sada je potvrđeno učešće najmanje 800 pripadnika raznih službi zaštite iz 30 zemalja, uključujući i regionalne partnere iz Srbije i Hrvatske.  

Značaj članstva

Zašto je bitno da BiH postane dio NATO saveza?

- Odluka o tome želi li biti članica NATO-a ili ne u potpunosti je na BiH. Lično sam se uvjerio u značaj članstva na primjeru više NATO članica u smislu da im je, kroz sigurnosnu saradnju, članstvo pružilo veću sigurnost i stabilnost i stvorilo okruženje nižeg rizika, što je dovelo do povećanja ekonomskih investicija.

Kroz zajedničku obuku i osiguravanje interoperabilnosti, članstvo ima efekt multiplikatora snaga i omogućava zemljama da pomažu jedna drugoj upotrebom svojih specijaliziranih sposobnosti. Osim toga, kao članica NATO-a također direktno učestvujete u izradi politika i uputstava NATO-a, a istovremeno se ne odričete suverenog prava da donosite vlastite odluke o tome hoćete li podržati određenu NATO operaciju ili s kojim zemljama želite imati diplomatske ili ekonomske veze. Uravnoteženi odnosi sa zemljama širom svijeta ključni su za međunarodnu stabilnost te je, stoga, NATO dio te stabilnosti.

Put ka članstvu u NATO-u započeo je prije jedanaest godina na zahtjev vlasti BiH i na tom putu je ostvaren značajan napredak i postignut višestruk uspjeh. Kao i s bilo kojim drugim velikim poduhvatom, bilo je i izazova i razlika u mišljenjima, ali upravo to se i očekuje i podstiče u slobodnom društvu i osigurava da rješenja i ostvareni napredak budu na dobrobit svih građana Bosne i Hercegovine.

Uknjižba vojne imovine na državu i provedba Pregleda odbrane

Kako ocjenjujete dosadašnju saradnju s bh. strukturama vlasti?

- Na nedavnom sastanku Sjevernoatlantskog vijeća s delegacijom BiH ukazano je da je preostalo još posla u vezi s uknjižbom vojne imovine na državu BiH i implementacije Pregleda odbrane kako bi članice Saveza razmotrile aktiviranje Akcionog plana za članstvo. BiH je svjesna sadašnjeg stanja stvari, a naš štab će aktivno pomagati vlastima BiH u ovom procesu kako bi se ostvario što veći napredak prije decembarskog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a u Briselu. 

Impresivna biografija

Brigadni general Huston u vojsku je stupio 1987. godine po završetku školovanja na akademiji za oficire zračnih snaga. “Pilotska krila” dobio je u martu 1988. godine u zračnoj bazi “Reese” u Teksasu, nakon čega je počeo letjeti na avionu C-141 u zračnoj bazi “Charleston” u Južnoj Karolini.

Prije ove dužnosti služio je kao savjetnik za rezervne zračne snage pomoćnika predsjedavajućeg Vijeća načelnika štabova združenih vidova za pitanja nacionalne garde i rezerve, kao i na mjestu američkog direktora logistike u Bugarskom nacionalnom centru za logističku koordinaciju. Također je komandovao 624. regionalnom grupom za podršku, 13. zračnim ekspedicijskim krilom (Cope Tiger) i Združenom operativnom grupom „Jug“ tokom posjete bivšeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Baracka Obame afričkom kontinentu.

Brigadni general Hjuston je diplomirao hemiju na „Rollins“ koledžu na Floridi, a također je stekao i diplomu iz studija Evropske unije na Institutu za političke studije u Parizu, a magistrirao je javno-privatni menadžment na Univerzitetu „Yale“. Drugi magisterij mu je iz oblasti nacionalnih sigurnosnih i strateških studija na mornaričkom koledžu u Njuportu.