INTERVJU | Zijad Krnjić, direktor Federalnog zavoda penzijsko-invalidskog osiguranja

Krnjić: Penzije će biti povećane za 10 posto, u septembru novi zakon o PIO-u!

Autor: Amina NUHANOVIĆ
13.08.2017 13:36
A
A
A

- Mnogo puta u prethodnim godinama penzioneri su poručivali da su penzije premale, nedovoljne za pristojan život, da moraju biti povećane. Kazao je to u intervjuu za „Dnevni avaz“ direktor Federalnog zavoda za penzijsko-invalidsko osiguranje (PIO) Zijad Krnjić, koji je otvoreno za naš list govorio o položaju penzionera, a koji za 14. septembar najavljuju proteste, s obzirom na to da je Vlada FBiH ove sedmice zvanično odbila njihov zahtjev o povećanju penzija. 

Šta Vi kao prvi čovjek, koji najbolje poznaje situaciju u Zavodu, mislite - može li se udovoljiti zahtjevu penzionera za povećanje svih penzija za 10 posto?

- Vlada FBiH je na sjednici u avgustu prošle godine usvojila zaključke u vezi s tim zahtjevom penzionera. Naime, temeljni problem zbog kojeg je nemoguće udovoljiti zahtjevu kako je formuliran upravo je u dijelu gdje se traži „povećanje svih penzija za 10 posto“. Mogućnost smislenog i društveno-ekonomski korisnog povećanja penzija u okvirima ovog zakona je potpuno iscrpljena. Naime, prema sada važećem Zakonu o PIO penzije se mogu povećati samo povećanjem isplatnog koeficijenta, a to znači da se onima s većom penzijom povećavaju za puno više para nego onima s minimalnom. Dakle, povećanjem isplatnog koeficijenta za 10 posto maksimalne penzije će se povećati za 217 KM, a najniže za 32,6 KM. Rezultat bi bio povećanje rashoda za 200 miliona KM godišnje i dodatno povećanje nepravde u smislu razlika u visini penzija. Mislim da se svi mogu složiti da bi takvo rješenje bilo izuzetno štetno i dovelo bi do još većih frustracija i nezadovoljstva.

Odgoda protesta

Pa šta penzioneri onda mogu očekivati?

- Do povećanja penzija će doći! U kojoj zakonskoj formi i kada, to ćemo, nadam se, izdogovarati u narednim danima. Poznajući penzionere, kao jedinu društvenu skupinu koja je spremna razumjeti da su ekonomske mogućnosti društva omeđene ostvarenim BDP-om, siguran sam da ćemo narednih dana, skupa s Ministarstvom rada i socijalne politike i Vladom FBiH, održati sastanak i precizno dogovoriti moguće povećanje penzija. Kao što sam već rekao, apsolutno je neophodno i pitanje je svih pitanja da se što prije donese novi zakon o PIO, a njim je moguće povećati penzije selektivno, kroz vanredno usklađivanje, onako kako dogovorimo s penzionerima. A zakon je moguće brzo donijeti, recimo, u septembru svakako! Zato se nadam da do protesta neće ni doći, da će se u pregovorima naći rješenje, da će se korigiranim zahtjevima penzionera udovoljiti.

No, penzioneri ističu da su jednima ekstremno male, a drugima veoma visoke penzije, čak više od 2.100 KM. Šta je razlog takvih razlika?

- Tačno je da naš penzijski sistem, osim prosječno malih penzija, ima i tu mahanu da proizvodi nepravde u visini penzija. Znamo da je prosječna penzija za 410.000 penzionera oko 371 KM, nema dileme da je tačno da su penzije preniske i nedovoljne za pristojan život.

Razlog za taj problem je u cjelini Zakon o PIO, koji je donesen još 1998. godine, nekoliko puta u manjem obimu mijenjan i još, poslije 19 godina, u primjeni. Naime, 2001. godine je OHR nametnuo izmjenu člana 51 Zakona, kojom je određeno da se penzije ne usklađuju, već da se korigiraju prema kretanju prihoda Federalnog zavoda isplatnim koeficijentom. Takve odredbe Zakona, naročito posljedice člana 51, dovode do toga da su nove penzije, preciznije nove penzije onih koji su u poslijeratnim godinama imali solidne i visoke plaće, sve veće, bliže se plaćama koje su imali, a neki čak dobivaju penzije više od plaća.

To nas, cjelokupno društvo, dovodi u apsurdnu situaciju da nam rashodi za penzije rastu brže od rasta broja penzionera, a da istovremeno proizvodimo sve veće i veće nepravde. Naprimjer, VSS policijski službenik, prosvjetni radnik i slično koji je otišao u penziju 2005. godine ima penziju 700-800 KM, a onaj koji je na istom radnom mjestu, s istim realnim plaćama i godinama staža otišao 2015., 2016., 2017. godine ima penziju 1.200 do 1.500 KM!

Dokle tako? Kako to riješiti?

- Taj problem se može riješiti samo donošenjem novog zakona o PIO. Kako je javnosti u dobroj mjeri poznato, osim što član 51 nanosi ogromne društvene štete, postoji još niz normi iz tog zakona koje nisu u skladu s drugim zakonima, savremenim kretanjima i također su „štetočine“ i „kočničari“ ekonomskog i društvenog napretka u FBiH. Htio bih potcrtati da je nemoguće riješiti probleme u penzijskom sistemu, koji proizvode i druge ekonomske i društvene probleme, bez donošenja novog zakona o PIO FBiH.

Penzioneri ističu da su sve vrijedno što ovo društvo ima oni izgradili, a sada im se vraća ovako malim penzijama?

- Mora se priznati da je to uglavnom tačno, te da generacije koje su sada zaposlene i rade u objektima, na putevima i prugama, sa infrastrukturom i mašinama koje su oni napravili i zaradili, nemaju baš senzibiliteta niti dovoljno odgovornosti prema uvjetima u kojima žive penzioneri. Znate, moj dojam je da bi vlast i kad razmišlja ili pokuša da nekim propisima i mjerama preraspodijeli BDP malo u korist penzionera i osoba u socijalnoj potrebi, nailazi na tvrd otpor onih koji su zaposleni i primaju solidne, pa i visoke plaće.

Uglavnom se „horski“ traži: da, povećajte penzije, ali ne dirajte naše plaće i druga primanja ni milimetar. Sjetimo se samo galame koju su podigli Sindikat, Ekonomsko-socijalno vijeće, raznorazni ekonomski „stručnjaci“ i „analitičari“ kada je Vlada FBiH krajem 2016. godine donijela uredbu o tretmanu toplog obroka iznad 1 posto prosječne plaće u FBiH kao isplate plaće, a i tih jedna posto neoporezivog toplog obroka iznosi 8,50 KM. A pošto pare ne padaju s neba, taj otpor rezultira da plaće, primanja hiljadama, pa i desetinama hiljada ostaju veoma visoke, a penzije se nemaju iz čega povećati.

Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio je amandmane na Zakon o PIO, amandmane na Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju, penzioneri traže povećanje svih penzija za 10 posto. Kako se mislite izboriti s tim jer to vjerovatno zahtijeva značajna dodatna sredstva?

- Kada čujem ovo pitanje, osjećam kao da cijeli Trebević kliže prema Sarajevu. Finansijski efekti svih nabrojanih zahtjeva su skoro 400 miliona KM godišnje, a povrh toga nepravda u visini penzija bi se dodatno uvećala, jer bi se visoke penzije još više uvećale, te ponovo mlađim ljudima otvorila vrata za prijevremeno penzionisanje. Na posljednjem zasjedanju prošlog mjeseca Predstavnički dom Parlamenta Federacije je po skraćenom postupku, uz negativno mišljenje Vlade FBiH, bez izjave o fiskalnoj odgovornosti, s obrazloženjem da to ne zahtijeva dodatna sredstva iz budžeta, osim Strategije reforme penzijskog sistema, koju je usvojio, također, Parlament FBiH, a koja predviđa postepeno povećanje starosne granice za penzionisanje, usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o PIO sa samo dva člana, kojim je vratio prijevremeno penzionisanje: muškarci 60/35, a žene 55/30. Prema našoj matičnoj evidenciji staža osiguranja, koja ne sadrži staž iz drugih država i gdje nisu svi prijavili posebni - ratni staž, sad uvjete za prijevremeno penzionisanje ispunjava oko 25.000 zaposlenih, a za njihove penzije treba dodatnih oko 133 miliona KM godišnje. S obzirom na to da puno hiljada ljudi ima staža iz drugih država i još nije upisalo dvostruki ratni staž, ta brojka i potrebni iznos para bio bi značajno veća.

Na istom zasjedanju Predstavničkog doma Parlamenta FBiH usvojene su i izmjene Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju, kojim se vraćaju visine penzija, onima kojima su smanjene 2013. godine, na nivo prije smanjenja, što, također, košta dodatna oko 22 miliona KM godišnje.

Kada tome dodamo i finansijske efekte zahtjeva penzionera za povećanjem svih penzija za 10 posto, koji iznose oko 200 miliona KM godišnje, morate priznati da mi je osjećaj s početka odgovora na ovo pitanje utemeljen.

Iskreno, u kakvoj je finansijskoj situaciji Federalni zavod PIO?

- Federalni zavod PIO je vrhunac finansijskih problema imao pred kraj prošle godine. Kao što se sjećamo, a ja se toga sjećam kao pravog košmara, prošle smo godine jedva isplaćivali penzije, a isplata je trajala po 20-ak dana.

Finansijska nedisciplina

Primarno kao posljedica finansijske nediscipline mi smo počeli praviti gubitke i deficit još od 2012. godine pa sve do pred kraj 2016. godine. U tom periodu se kumulirao deficit oko 225 miliona KM. Zahvaljujući činjenici da smo se, uz saglasnost Vlade i Parlamenta FBiH, u avgustu 2016. godine zadužili kod banaka, a prije toga počeli koristiti sredstva od „BH Pošte“, postigli smo likvidnost i penzije već u zadnjem kvartalu nisu kasnile.

Počevši od posljednjih nekoliko mjeseci 2016. godine, prihodi od doprinosa su, kao rezultat povećanja broja zaposlenih, povećanja finansijske discipline i naplate dijela doprinosa za PIO iz ranijih godina počeli značajno rasti, što se nastavilo i u ovoj godini.

Uz rast prihoda od doprinosa, budžetom za ovu godinu su povećani transferi za sufinansiranje povoljnijih penzija i posebnog staža sa 236 na 253 miliona KM, zatim, naplatili smo 12,6 miliona KM, po izmjenama Zakona o privatizaciji iz 2009. godine, od prodaje državnog kapitala. Ta pozitivna kretanja na strani prihoda su proizvela da smo u prvom polugodištu ove godine, kao tradicionalno lošijem od drugog, ostvarili povećanje prihoda od doprinosa za 10 posto u odnosu na prvo polugodište prethodne godine, što je rezultiralo viškom prihoda nad rashodima od oko 20 miliona KM i smanjenjem deficita na 168 miliona KM na dan 30. juna ove godine.

Zahvaljujući takvom razvoju događaja, mi smo sada potpuno likvidni i penzije isplatimo odmah prvi dan, ali još, istina, manji broj dana nego lani, koristimo kredit i sredstva „BH Pošte“.

Prodaja Doma penzionera u Nedžarićima sredinom avgusta?!

Šta se dešava s prodajom imovine, posebno domova penzionera?

- Poslije dugog niza godina osporavanja, nadmudrivanja s raznim nivoima vlasti, došlo je do stvarnog napretka. “Ero“ Mostar je prodat HNK za smještaj institucija Kantona, a u toku su pravne radnje u vezi sa sklapanjem ugovora. Za Dom penzionera Nedžarići smo donijeli odluku o prodaji i sada čekamo odluku Općine Ilidža o prijenosu nekih parcela na nas, a koju su obećali donijeti na prvom zasjedanju Vijeća sredinom avgusta, pa će i to krenuti ka realizaciji.

Počele su i aktivnosti s Općinom Bihać o prodaji neizgrađenog objekta u Bihaću i idu u pozitivnom smjeru.

Prethodnih godina je bilo dosta rasprava o tome treba li prodati te nekretnine ili ne. Nadam se da je preovladao zdravorazumski pristup da je prodaja ispravan put.

Naime, Zavod PIO je finansijska institucija. Nije i nikad neće više biti u funkciji smještaja penzionera. Ti objekti već decenijama propadaju, na našu i sramotu lokalne zajednice, pa i Federacije. Mi ćemo prodajom dobiti finansijska sredstva, kojima ćemo solidno stabilizirati finansijsku situaciju, a društvo će dobiti značajne investicije koje će zaposliti dodatne radnike.