Selimović: Balkan treba Uniji, a i ona njemu

Selimović: Balkan treba Uniji, a i ona njemu

INTERVJU

Jasenko Selimović, poslanik Evropskog parlamenta: Dobre vijesti za Balkan

Autor: Razgovarao
15.09.2017 07:08
A
A
A

U Briselu su prije govorili da proširenja Evropske unije neće biti i ne zna se kada bi se to moglo promijeniti. Junker je u svom govoru objavio da će proširenja biti tokom sljedećeg mandata Evropske komisije. Ne može, dakle, biti bolje. Balkan je konačno dobio dobre vijesti, kaže u intervjuu za „Dnevni avaz“ liberalni poslanik Evropskog parlamenta iz Švedske Jasenko Selimović.  

Ovaj političar porijeklom iz BiH s optimizmom je dočekao dugo pripremani i najavljivani veliki govor predsjednika Evropske komisije Žan-Kloda Junkera (Jean-Claude Juncker).

Sustići druge 

- Dakle, od 2019. godine vrata EU otvaraju se za balkanske države. Junker nije, u svom govoru, naveo ko bi prvi mogao ući. To je sada do nas. Činjenica je da neke zemlje jesu otvorile više poglavlja nego BiH. I tu trebamo druge stići. Mi još nemamo status kandidata i nadam se da će odgovori na taj upitnik biti što brže gotovi.

Prilično ste optimistični...

- Ako je neko rekao da će se desiti proširenje, onda će to i biti. Jedina oficijelna pozicija do sada je bila da proširenja nema. Sada je to promijenjeno.

Kako objašnjavate tu promjenu?

- EU želi pomoću Balkana ostvariti stabilnost koja joj je neophodan. Balkan mora pokazati da je sposoban da je zajedno s Unijom u ostvarenju njene politike, da pomažu i budu dobri saradnici. Time će sebi osigurati ulazak u EU. Također, Uniji treba da pokaže da, nakon Brexita, postoje zemlje koje hoće u EU.

Balkanu treba ulazak jer se time smanjuju nacionalne tenzije. Time se stvaraju mogućnosti trajnog mira na vašem tlu. To koje ste nacionalnosti na Balkanu je vrlo bitno. Ovdje nije. Ja mogu predstavljati Šveđane i oni su sigurni da to dobro radim i biraju me bez obzira na to što sam Balkanac, što sam iz Bosne.

Balkanu treba i tržište EU, pa i pomoć da se privreda razvije, stvore bolji životni uslovi, naš životni standard poveća... Da mladi ljudi prestanu razmišljati kako što prije otići.

Pokazatelji napretka

EU je prilično birokratizirala svoj pristup Balkanu i to je rezultiralo usporavanjem reformi, pojavom „drugih igrača“... Šta se sada promijenilo?

- Od početka svog mandata, kao poslanika EP-a, radio sam na tome da se izdvaja više novca za BiH. Uvijek sam dobivao nekakve odgovore koji su bili samo izgovori. Posebno sam insistirao na veća izdvajanja za pripremu zemalja koje žele u EU. Uvidio sam da je BiH bila jedna od država koja je, nažalost, dobivala najmanje.

Sada smo se uspjeli izboriti za veću finansijsku pomoć. Ne znamo tačne cifre, ali smo dobili obećanje Evropske komisije da će iznosi biti povećani. Taj novac otići će da se država osposobi i napravi reforme koje su neophodne i koje se od nas traže, ne samo u BiH. Dakle, što se više približavate EU, to raste iznos novca koji primate. Kada uđe, onda dobiva nova sredstva. I to, dugoročno, razvija zemlje.

Nadam se da će BiH što prije biti tamo. I ovaj upitnik primjer je šta je kapacitet zemlje. Koliko sam razumio, problemi su bili i s prevođenjem. Kada se od EU dobiju pare, problema nema.

„Manjana“ države

- Niko na Zapadu nije ozbiljno shvatao Španiju i Portugal kada su krenuli na put ka EU. Izašli su iz višedecenijske diktature, s nerazvijenim institucijama... ljudi su ih na Zapadu zvali „manjana“ države.

Danas su i Portugal i Španija razvijene zemlje, demokratski stabilne, ozbiljne države s vrlo visokim životnim standardom. Sve, ponajviše, zahvaljujući EU – kaže Selimović.