BIH

Flesenkemper: EU je nezadovoljna odnosom Hrvatske prema BiH

Flesenkemper: Srbija će morati priznati Kosovo

Piše: Sead NUMANOVIĆ

23.10.2017

Razgovarao: Sead NUMANOVIĆ 

Pregovori o formiranju nove njemačke vlade, koji su počeli, donijet će neke dobre, ali i neke ne baš povoljne vijesti za Balkan, smatra ugledni njemački analitičar, viši saradnik i šef Balkan projekta na evropskom institutu CIFE u Nici, Tobijas Flesenkemper (Tobias Flessenkemper). 

Ovog predavača na nekoliko evropskih univerziteta, zvanični Berlin često angažira na pitanjima koja se tiču našeg regiona.

 

Jamajka koalicija 

- Savez liberala, Zelenih i kršćanskih demokrata nije loša kombinacija za Balkan. Ta tzv. „Jamajka koalicija“, međutim, ima i partnera koji se pitaju kakva EU treba biti, u kom smjeru ići i koliko novih članica treba primiti. A imamo i Angelu Merkel, koja je u novi mandat ušla oslabljena rezultatom izbora. No, u konačnici, ne očekujem suštinske promjene politike Berlina prema Balkanu – ocjenjuje Flesenkemper u razgovoru za „Avaz“.

S novom vladom trebamo očekivati i neke nove ideje?

- Naravno. Sasvim je moguće da se rode nove ideje. Koje? Vidjet ćemo. No, Merkel je čvrsto stala iza Berlinskog procesa i to se neće promijeniti. Proces je ipak dao neke dobre rezultate.  

Iz njega, međutim, izlazi Velika Britanija, s obzirom na to da napušta EU. Hoće li Francuska zamijeniti njeno mjesto?  

- U Londonu će biti održana međuvladina konferencija kojom će se simbolički okončati jedna faza Berlin procesa. Za očekivati je da će se razgovarati i o novim modelima saradnje među balkanskim državama, te s EU. Vi trebate vrlo pažljivo pratiti dešavanja u skoroj budućnosti jer će ona biti bitna i za vaše perspektive ulaska u EU. Već sada svjedočite novim projektima koji Balkan trebaju još više približiti EU. Sve što se radi, nije usmjereno k „zamajavanju“ i stvaranju alternative za ulazak u EU, već ubrzanje tog procesa. EU posebno zanima trgovina i ekonomska saradnja sa šest balkanskih država.

A Pariz?  

- Govor predsjednika Makrona je jako zanimljiv. On u suštini zagovara „diferenciranu“ Evropu. Po njemu, u takvoj EU ima mjesta za Balkan. Dakle, u svim kombinacijama, EU računa na ulazak Balkana. Prije ili kasnije.

U nedavnom govoru predsjednika Evropske komisije imamo „diferencirani Balkan“. Crna Gora i Srbija moguće su članice do 2025., ostali se ni ne pominju. A, u tim ostalim zemljama je prisutna značajna muslimanska populacija u stanovništvu... 

- Ne trebate to tako promatrati. Radi se o državama koje imaju određenih funkcionalnih problema. Daleko od toga da su Crna Gora i Srbija funkcionalne. I tamo postoje ogromni problemi. Srbija ima problem Kosova i niko ni ne pomišlja o ulasku te zemlje u EU, dok se to pitanje ne riješi.


Flesenkemper: BiH ima sistem koji je nefunkcionalan. Flesenkemper: BiH ima sistem koji je nefunkcionalan

Priznanje Kosova

Mislite, dok Srbija ne prizna Kosovo?

- Pa da! Samim tim će i ostale članice EU, njih pet, koje nisu priznale Kosovo to moći uraditi.

No, dakle, niko ni ne pomišlja o ulasku Srbije u EU, dok se odnosi s Kosovom ne razriješe. Nakon Kipra, a sada i Španije, niko „nema stomak“ za uvoz još jednog problema.

Imajte na umu da je Junker u svom govoru, pominjanjem Crne Gore i Srbije, pod reflektore stavio upravo njih. I vidi se da te države trenutno imaju najveće probleme s demokratskim procesima. Vi uvijek možete reći da nije ništa bolje ni drugdje. Ali, druge države određene probleme mogu riješiti u hodu, tokom pregovora o članstvu u EU. A ove dvije države su već u tom procesu i imaju ogroman problem nefunkcionalnosti. Time je njihova pozicija teža.

Što se muslimana tiče, ne mislim da ste u pravu. Nedavna posjeta Erdoana Sandžaku ukazala je da u Srbiji živi značajna muslimanska populacija.

BiH i Kosovo, koje imaju veliki procenat muslimanskog stanovništva, države su koje su 90-ih godina prošlog stoljeća najviše propatile. Sada su one u izrazitim funkcionalnim problemima, koje moraju riješiti. BiH ima sistem koji je nefunkcionalan. Kosovo ne priznaje ni pet država EU. Makedonija ima veliki otvoreni problem s Grčkom. U Albaniji tek sad očekujemo da se počnu provoditi neke reforme. I mislim da možemo reći da je za očekivati da ova država uskoro počne pregovore. Ima snažnu vladu na sceni i članica je NATO-a.

Dakle, pitanje je funkcionalnosti, a ne nacionalnog sastava stanovništva. Uostalom, sve balkanske države su sekularne. Dakle, ovdje imamo problem državnosti, a ne etničkog sastava stanovništva.

Kad ste pomenuli Grčku i Makedoniju, kako gledate na politiku Hrvatske prema BiH? Sve češće čujemo da je Berlin jako nezadovoljan odnosom Zagreba prema Sarajevu.

- To je tačno, Nije samo Berlin nezadovoljan. Nezadovoljne su i ostale članice EU. Hrvatska naprosto ne zna koliko daleko može ići, kada je u pitanju njena obaveza „brige“ o Hrvatima izvan Hrvatske. Doktrina vanjske politike Hrvatske primarno definira da se ta država brine o Hrvatima u drugim državama, gdje su oni konstitutivni narod. To znači da se hrvatska politika prema BiH zaoštrila. Dodatno, za EU i njene članice, slučaj Hrvatske je još jedna lekcija. Ne možete primati u svoje okrilje države koje s drugim državama nisu riješile neka bitna pitanja. Time unosite problem koji u konačnici može dovesti do blokade cijele Unije.

Za Hrvatsku, s aktuelnom vladom HDZ-a, može se reći da je nametljiva, kada je BiH i pitanju. Očito, za EU, to nije nešto što je od pomoći.

Dakle, nije samo za Berlin to problem. Ta bilateralna pitanja se naprosto nameću institucijama EU i zato ste u Beču imali situaciju da je Vlada Austrije, u okviru Berlinskog procesa, problematizirala bilateralna pitanja.

Hrvatska je zapadnobalkanska država koja je sa sobom u EU unijela neka bilateralna pitanja. To se prvi put moglo vidjeti tokom njenog sukoba sa Slovenijom. Nakon pitanja Piranskog zaljeva, Hrvatska sada provodi i svoju „bosansku politiku“. Sve to nije dobro. Ni za EU, a ni za vas, dakle, ni za Hrvatsku.

Interes balkanskih država


- U zadnje vrijeme vidimo angažiranost balkanskih država-članica EU. Bugarska je predložila da se u maju naredne godine održi samit lidera država EU i balkanskih država. Rumunija ima ambiciju da ugosti Evropsko vijeće. Grčka pokazuje sve veći interes za vaš region. Oni, očito, žele biti što uključenije u procese i Berlin, kao i Pariz i Brisel, to moraju imati na umu, kako bi se u konačnici bitne odluke mogle lakše donijeti – poručuje Flesenkemper.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.