U razgovoru za “Dnevni avaz”, odmah nakon sjednice Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj je podnio svoj redovni polugodišnji izvještaj o situaciji u BiH, visoki predstavnik u našoj zemlji Valentin Incko (Inzko) osporio je žestoke ruske kritike na njegov račun, ustvrdivši da je svaka njegova optužba iznesena na račun dužnosnika iz RS utemeljena “na dobro dokumentiranim izvorima i fusnotama”.

Napadi na državnike

Uprkos personalnim kritikama na Vaš račun, predstavnici Ruske Federacije u UN-u podržali su novo produženje misije snaga EU - Althea u BiH. Kako to tumačite?

- Moram vas posjetiti da su Rusi igrali i veoma pozitivnu ulogu u vezi s Dejtonom, bilo je tada puno ruskih diplomata u Beogradu i Dejtonu, i oni su koristili svoj utjecaj da Bosna i Hercegovina ponovo zaživi u ovim granicama, znači Sava na zapadu, a na istoku Drina. Te granice BiH postoje duže od 200 godina. Vitalij Čurkin i nekoliko ostalih zapaženih diplomata tada su odigrali istaknutu ulogu u Dejtonu i Beogradu.

Hoćete reći da su Rusi više konstruktivni nego destruktivni u vezi s Bosnom?

- Apsolutno. Rusi i danas podržavaju teritorijalni integritet i suverenitet BiH. Koliko sam informiran, Rusi nisu previše sretni zato što Milorad Dodik koristi takvu retoriku u kojoj napada državnike i diplomate. Recimo, iz Moskve je napadao Kolindu Grabar-Kitarović. Napao je gospođu Kormak (Maureen Kormack), američku ambasadoricu, a i mene, što je manje važno. Ali, Rusima to nije drago. Moskva bi voljela kada bi Dodik imao (dobre) odnose sa svim Srbima, a ne samo sa svojom partijom.

S druge strane, Amerikanci su Vas opet izravno podržali i javno Vam zahvalili na Vašoj objektivnosti - sve kontra Rusima. Pretjeruju li Amerikanci pomalo?

- Amerikanci, doista, u odnosu na sve druge, rekao bih 150 posto stoje iza BiH. Oni su završili odličan posao na Kosovu i u BiH, uložili su svoje živote, a u BiH su investirali i mnogo novca, u demokratiju i obnovu zemlje. Njima je stalo do toga da BiH bude uspješan projekt, to je nekako njihov amanet, ako već pričamo o tome.

Uspješan projekt

Znači, ne turski, već zapadni amanet? I koliko će on još potrajati? Pitanje koje se ponavlja je koliko će još OHR biti u BiH.

- Pa, znate, ja gledam na taj amanet istovjetno kao na onaj kada su savezničke snage dovodile u red moju državu, Austriju, gdje je bilo dosta nacista i njihovih pokreta. Saveznici su oslobodili Austriju, ostali tamo deset godina, da bi se povukli tek kada se demokratija tamo usidrila. Prije Drugog svjetskog rata u Austriji nije bilo čak ni parlamenta i, evo, nakon svega, mi imamo jedan fini (austrijski) recept za međunarodnu zajednicu u BiH. Kad bh. projekt postane uspješan, treba se povući.

Povratak bonskih ovlasti

Drugo pitanje koje se uvijek nametne nakon Vaših izvještaja u UN-u jesu bonske ovlasti. Britanci su u Vijeću sigurnosti rekli da povratak bonskih ovlasti nije isključen.

- Englezi su bili eksplicitni, uz poimeničnu podršku meni kao visokom predstavniku. Želim vam reći da su neke zemlje toliko razočarane situacijom u BiH, da sazrijeva mišljenje da bi bonska ovlaštenja u budućnosti opet trebalo koristiti.

Čak i u izbornoj godini?

- Da, čak i u izbornoj godini, ako sve druge mogućnosti budu neuspješne. To još nije neka odluka, ali u razmjeni mišljenja o tome se opet govori.

Što više građana treba glasati

Hoće li građani ikad pobijediti nacionaliste u BiH?

- Nadam se da će pobijediti omladina. Da će pobijediti budućnost. I da će, na kraju krajeva, pobijediti pravna država u BiH. Zato na narednim izborima što više građana treba glasati. Stvar je i u izlaznosti, bilo bi dobro kada bi u BiH glasalo 80 posto ljudi, tada bi se dogodile istinske promjene.