Gabrijel: BiH je nama važan međunarodni partner (Foto: Savezna vlada Njemačke / Bergmann)

Gabrijel: BiH je nama važan međunarodni partner (Foto: Savezna vlada Njemačke / Bergmann)

EKSKLUZIV

Ministar vanjskih poslova Njemačke za "Avaz" | Gabrijel: Razočarani smo sporim tokom reformi

Razgovarao: Sead NUMANOVIĆ
10.11.2017 17:30
A
A
A

Prije 25 godina, Njemačka je priznala BiH kao nezavisnu državu. Tim povodom dobili smo priliku za ekskluzivni intervju s ministrom vanjskih poslova Njemačke Zigmarom Gabrijelom (Sigmar Gabriel).  

U razgovoru za "Avaz" on otvoreno iznosi svoja stajališta i stajališta zvaničnog Berlina o nizu otvorenih pitanja. Iako su odnosi između BiH i Njemačke više nego dobri, Gabrijel ne krije razočarenje aktuelnom situacijom kako u našoj zemlji tako i cijelom regionu.

Odlični odnosi

Molim Vas za svojevrsnu rekapitulaciju odnosa između BiH i Njemačke u proteklih 25 godina.

- U proteklih 25 godina BiH je nama postala važan međunarodni partner. Naši vojnici su zajedno stacionirani u Afganistanu, blisko sarađujemo u UN-u, u Vijeću Evrope i u OSCE-u. Postoje tijesni odnosi između ljudi naših zemalja, i to ne tek od devedesetih godina kada su stotine hiljada ljudi našle utočište u Njemačkoj. Lično me raduje da u vašoj zemlji ima toliko ljudi sa zaista dobrim poznavanjem njemačkog jezika.

Njemačka je jedan od najvažnijih trgovinskih partnera BiH, njemačka preduzeća su među najvećim investitorima. To zvuči dobro, ali istina je da ekonomski odnosi nisu toliko dobri kao što bi mogli biti da ima boljih investicionih uvjeta. Njemačko-britanskom inicijativom uspjeli smo dati poticaj potrebnim reformama, ali vlade ne smiju posustati u reformskom procesu.

Investitorima treba više pravne sigurnosti, manje administrativnih prepreka i manje korupcije. Veoma je žalosno da se infrastrukturni projekti koje finansira EU ne mogu provesti zbog nedostatka dogovora o Zakonu o akcizama.

Može li se očekivati neka promjena politike Njemačke prema BiH s novom koalicionom većinom ili će ona ostati ista? Ostaje li se pri inicijativi Berlin plus? Nakon Brexita, hoće li Berlin više koordinirati svoju politiku prema BiH i Balkanu s Parizom, a mnogo manje s Londonom?

- Želimo da partneri na zapadnom Balkanu ostanu na evropskom putu. Za to se zalažemo već desetljećima, i to se neće promijeniti ni ubuduće. Pritom tijesno sarađujemo sa svim EU partnerima i institucijama u Briselu. Mi ćemo, uostalom, i poslije izlaska iz EU blisko sarađivati s Britancima.

Međutim, sasvim neovisno o tome, u zemljama zapadnog Balkana još ima dosta toga da se radi – na ekonomskom, socijalnom i političkom planu.

Iskreno rečeno, razočaranje je vidjeti da reformski procesi napreduju toliko sporo. Ljudi moraju osjećati da se poboljšava njihova životna situacija, naprimjer, ekonomskom saradnjom sa EU i u regiji. Interes njemačkih i drugih evropskih investitora itekako postoji, ali moraju odgovarati i okvirni uvjeti. Za stvaranje tih uvjeta nije nadležna EU, već vlade na zapadnom Balkanu. U tome ćemo vlade država zapadnog Balkana i dalje podržavati. Upravo zbog toga je Njemačka 2014. godine pokrenula Berlinski proces.

Providan izgovor

Postoje sve glasnije najave da države Balkana koje imaju značajnu muslimansku većinu u svom stanovništvu (više od 20 posto) teško da će ikad ući u EU. Kako gledate na te tvrdnje?

- To je čista besmislica. Zgodan i prilično providan izgovor je pripisati nedostatak napretka u približavanju EU navodnim predrasudama u EU kada vlastita vlada propušta provesti potrebne reforme. Kriterij za prijem u EU nije religija, nego isključivo ispunjavanje uvjeta za pristupanje. Stoga su odlučujuće uspješne reforme. Jačanje pravne države i dobro obavljanje vlasti u tome imaju posebno veliki značaj.

U medijima u regionu već duže vrijeme provlači se tvrdnja da je zvanična politika Njemačke da BiH treba biti tretirana kao građanska država, a ne kompleksna višenacionalna država. Navodi se dalje da je posebno Hrvatska nezadovoljna takvom definicijom BiH. Je li, najprije, tačno da je BiH sada građanska, a ne multinacionalna država i kako Berlin gleda na politiku Hrvatske prema BiH?

- Njemačka stoji iza teritorijalnog integriteta BiH. Svako ko dovodi u pitanje teritorijalni integritet, krši Dejtonski mirovni sporazum i ugrožava euroatlantske integracije BiH. Osim toga vrijedi: BiH mora poštovati Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i sudsku praksu Evropskog suda za ljudska prava.

To se odnosi, naprimjer, na presudu „Sejdić - Finci“ i druge presude koje vrlo jasno kritiziraju da nije osigurano pasivno izborno pravo nekih građana BiH. Ova temeljna prava moraju pripadati svim osobama na isti način, neovisno o njihovoj etničkoj pripadnosti ili njihovom prebivalištu. Stoga je i važno da Izmjene izbornog zakona o kojima se trenutno raspravlja ne dovedu do novih diskriminacija.

Brine me velik odljev mladih ljudi u Njemačku

Brine li Vas toliki priljev ljudi s Balkana i BiH u Njemačku? Šta treba uraditi da se on, barem, uspori?

- Da, to me brine. Na duži rok će za BiH postati velik problem kada upravo mladi i kvalificirani napuštaju zemlju. Ne može se previdjeti da oni idu i zbog razočaranja i nestrpljenja zbog toga što u vlastitoj zemlji ne dolazi do poboljšanja i što se energično ne suzbijaju nepotizam i korupcija.

Protiv toga ima samo jedan lijek: provoditi potrebne reforme. Onda će se povećati i investicije i otvoriti nova radna mjesta. Nešto o čemu ljudi zaista ovise su, pored toga, pouzdana zdravstvena zaštita i bolji obrazovni sistem - takav koji ih neće razdvajati, nego graditi mostove i koji će ih učiti onome što im je u 21. stoljeću zaista potrebno.

Za to trebamo sve građane i sve političare - poručio je Gabrijel.