Dr. Hadžikadić: Stećak kao poklon Bosne i Hercegovine Sjedinjenim Državama u znak prijateljstva i zahvalnosti

Dr. Hadžikadić: Stećak kao poklon Bosne i Hercegovine Sjedinjenim Državama u znak prijateljstva i zahvalnosti

Prof. dr. Mirsad Hadžikadić za Avaz”: Bosanski stećak u Americi

Autor: Erol AVDOVIĆ
12.11.2017 15:07
A
A
A

Profesor dr. Mirsad Hadžikadić, direktor svih obrazovnih i istraživačkih programa za analizu podataka na Univerzitetu Sjeverne Karoline u Šarloti, osnivački dekan tamošnjeg koledža za računare i informatiku te direktor Instituta za kompleksne sisteme, na nedavno održanoj sjednici Godišnje skupštine Bosanskohercegovačko-američke Akademije nauka i umjetnosti (BHAAAS) u Njujorku iznio je interesantan prijedlog da ovo značajno, multietničko, bh. udruženje u Americi učestvuje u podizanju spomenika bosanskog stećka koji bi trajno bio izložen na vidnom mjestu u Vašingtonu ili u Njujorku.  



Saglasnost države

Bio bi to zvanični poklon Bosne i Hercegovine Sjedinjenim Državama u znak prijateljstva i zahvalnosti. O tome u ekskluzivnom razgovoru za “Avaz” Hadžikadić iznosi više detalja i upoznaje bh. javnost s ovim značajnim projektom.

 - Ideja je nastala kada sam saznao o poklonu Ambasade Bosne i Hercegovine Australiji koji krasi park ispred zgrade Parlamenta u Kanberi. Taj poklon je stilski urađen u obliku stećka, a uradio ga je naš skulptor Adis Fejzić. Putem zajedničkog prijatelja Edina Terzića uspostavio sam kontakt s Adisom i nakon toga smo obavili mnogo razgovora o mogućnosti sličnog poklona Sjedinjenim Američkim Državama od države Bosne i Hercegovine - pojašnjava Hadžikadić.

Kaže kako je važno da upravo skulptor Fejzić realizira ovo umjetničko djelo, zbog njegove snažno izražene umjetničke senzitivnosti prema Bosni. Ovaj umjetnik je inače jedini bh. skulptor s doktoratom; nedavno je doktorirao na Univerzitetu u Brizbejnu u Australiji.

- Adis je izuzetan umjetnik. Njegov opus je bogat i pun duha Bosne i Hercegovine i njene historijske tekovine. Morate pogledati njegove radove - dodaje Hadžikadić.

Koliko će koštati realizacija ideje, ako do toga dođe, s obzirom na to da umjetnik koji je odabran živi na drugom kraju svijeta, u Australiji?

- Što se tiče troškova, oni bi bili negdje između 100 i 150 hiljada dolara. Da bi se smanjili troškovi, Adis bi došao kod nas u Šarlotu da radi na stećku. Tu bi odsjeo kod svog prijatelja, radio u iznajmljenim ili doniranim prostorijama, a to bi nam dalo i priliku da budemo u stalnom kontaktu i razgovaramo o koncepciji vizije za poklon. Adis je predvidio da se za stećak koristi američki kamen, kako bi se još više produbila simbolika poklona.

Ko bi trebao osigurati te novce?

- To ovisi o tome ko će dati taj poklon vladi SAD. Ukoliko se radi o državnim institucijama BiH, onda bi one snosile troškove, uz mogući doprinos dijaspore. Ukoliko država ne želi da bude iza ovog poklona, onda bi se izrada i postavljanje stećka finansiralo dobrovoljnim prilozima Bosanaca i Hercegovaca koji žive i rade u SAD.

Je li BHAAAS složio da stane iza ovog projekta?

- BHAAAS se složio da je projekt dobar i da će Odbor staviti na dnevni red raspravu o slanju pisma Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice s prijedlogom da predstavnici tog ministarstva razgovaraju s uredom predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH o ovome.

Je li akademska zajednica bh. dijaspore u Americi i Kanadi ujedinjena oko bosanskih, građanskih i, najvažnije, progresivnih ideja, ili je možda podijeljena nacionalno ili interesno kao u BiH?

- Akademska zajednica SAD i Kanade nije podijeljena na nacionalnoj ili interesnoj osnovi kao što je podijeljena BiH. Akademska zajednica je izbjegla te podjele, s time što se odlučila fokusirati na pitanje nauke i umjetnosti umjesto na pitanja dnevne politike.

Je li uopće moguće realizirati ovaj projekt znajući kako je birokratski teško uskladiti cijeli taj državno operativni mozaik vlasti u Sarajevu?

- Potpuno smo svjesni da u današnjoj političkoj klimi Bosne i Hercegovine nije vjerovatno da možemo očekivati saglasnost državnog vrha o inicijativi kao što je ova, pogotovo što ona doprinosi boljitku i prestižu cijele države BiH. Međutim, to ne znači da mi moramo stati s ovom idejom. Ova ideja je krenula prije skoro tri godine. Do sada smo pokušali ići preko ambasadora BiH u SAD i UN-u, ali to nije išlo nikud. Sada pokušavamo ovo ostvariti putem Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice. Ukoliko ti putevi ne uspiju, otvorit ćemo druge. Mi nećemo stati. Bosna i Hercegovina nije talac nacionalističkih poriva, imamo snage i volje za bolje i naći ćemo put da to ostvarimo, i ovdje i u domovini.

Šta su Vam konkretno odgovorili bh. diplomati u Vašingtonu i Njujorku i čuvate li tu korespondenciju?

- Oni su nam usmeno rekli da će uraditi sve da pomognu, ali je sve na tome stalo. Radi se o predstavnicima BiH u SAD i UN-u u prošlom mandatu. Čak je bio i prijedlog da ja napišem pismo tadašnjem članu Predsjedništva Željku Komšiću s prijedlogom da Predsjedništvo BiH o tome raspravi. Pismo je napisano i predato tadašnjem ambasadoru BiH u SAD. Ne znam je li pismo došlo do Komšića. Sve u svemu, ovi pokušaji traju skoro tri godine.

Jeste li razmišljali da stećak uradite u nekoj "privatnoj" varijanti i da BHAAAS ili drugo kredibilno američko nevladino udruženje taj spomenik pokloni adekvatnoj američkoj instituciji? Ili čak Ujedinjenim narodima, u čijem parku u Njujorku stoji onaj čuveni Meštrovićev konjanik, iako bi i to zahtijevalo da davalac poklona bude država BiH?

- Već smo razgovarali o tome. Jedna opcija je da se naprave tri stećka i da se stave u Vašington, Njujork i Sent Luis. Cijena ne bi bila mnogo skuplja da se urade tri umjesto jednoga. Druga opcija je da se stećak postavi samo u Njujorku, iz razloga koji ste već naveli (u UN-u su nacionalni pokloni uglavnom svih zemalja članica Svjetske organizacije, njih 193, op. a). Međutim, u svakoj opciji najbitnije je mjesto postavke stećka. Ono mora biti istaknuto, vidljivo, pristupačno i simbolički važno. To mjesto isto mora omogućiti da se mi povremeno skupimo u većem broju, kako bi manifestirali našu podršku BiH, SAD i njihovom prijateljstvu.

Univerzalna poruka

Kako doći do te prestižne lokacije za bosanski stećak u Americi?

- Takvo mjesto je najlakše dobiti ukoliko država Bosna i Hercegovina da taj poklon. Inače, obično takvi pokloni završe u nekoj sobi koja je zaključana i nije otvorena čak ni za posjetu. Međutim, mi ćemo se boriti. Mi imamo dovoljno snage u SAD da nađemo prihvatljivo rješenje. To može biti ili putem određenih organizacija ili naše cijele dijaspore. Uz vrijeme, volju i trud sve se može ostvariti.

Ipak, koji je to kontekst ili koncept koji se s tim u vezi valja dosegnuti, jer BiH je očito sada nemoćna da insistira na svojoj višestoljetnoj državnost?

- Moram naglasiti da je ovdje najvažnija poruka. Poruka je da ovaj poklon mora biti poklon cijele Bosne i Hercegovine, a ne njenog jednog dijela. Bosna i Hercegovina ima blagodat u svojoj raznovrsnosti u svakom pogledu, od nacija i vjera do kultura i geografske ljepote. Ona je divna jer ima i Bošnjake i Srbe i Hrvate i Jevreje, i katolike i pravoslavce i muslimane, i široku umjetničku lepezu i duboku historiju i divnu geografiju - rijeke i planine i more i kamen. Ova raznovrsnost je naš identitet. Ona nas čini kreativnim, više sposobnim da riješimo probleme nego neki drugi, pogotovo oni koji su se predali jednoumlju. Više ljudi više zna, pogotovo ako su imali različita iskustva.

Zašto baš stećak? Kako bi se bosanski stećak mogao uklopiti filozofski i kao paradigma svijeta koji se danas, uz svu tehnološku revoluciju i dostignuća, a Vi to dobro znate – više nego ikad sukobljava s naglim zaokretom od tradicije ka neizvjesnom pragmatizmu? Ima li tu neke univerzalne bosanske priče?

- Stećak je univerzalna poruka. Nastao je na širem području Balkana prije nego što je Balkan postao “bure baruta” i prije vjerskih i ekspanzionističkih ratova koji su donijeli podjele i mržnju, stećak stoji kao znak zajedničkog porijekla, historije, tradicije, kulture, sudbine, duhovnog senzibiliteta i budućnosti. Mi ne možemo jedni bez drugih. Gdje god idemo, stići ćemo zajedno, htjeli to neki ili ne. Zato će stećak koji mi planiramo postaviti na sebi imati sve simbole koji oslikavaju naš zajednički put. Taj put nije nikada bio prav. Krivudao je on često. Ali, mi nemamo drugi put. Na nama je da ga ispravimo. Zajedno.


Kako zaustaviti egzodus mladih iz BiH

Kako zaustaviti egzodus mladih iz BiH? Kako dijaspora, osim što šalje više novaca godišnje u BiH od svih stranih investitora, može pomoći da se taj proces od odlaska pretvori u povratak u (evropsku) Bosnu?

- Egzodus mladih može se zaustaviti jedino stvaranjem uvjeta za njihov ostanak u BiH. To znači da im se osigura mogućnost kvalitetnog obrazovanja, adekvatnog zaposlenja i otvorenog puta ka učešću u političkim i društvenim promjenama koje su neophodne. Mi moramo da ih oslobodimo okova nacionalizma i da im damo sve uvjete da ostvare realizaciju svog punog potencijala za dobrobit cijelog društva.

Nacionalizam je alatka za osvajanje vlasti

U Bosni, nažalost, i dalje vlada jednoumlje nacionalnih moćnika na vlasti, a manje konsenzus građanske pameti?

- To što je jednoumlje lakši put despotima da vladaju nad ljudima putem maksime “podijeli pa vladaj” ne opravdava glasače koji im daju tu vlast. Nacionalizam je alatka za osvajanje vlasti. On nikad nije u interesu nijednog naroda. Nacionalizam ne vodi ni ekonomskom ni društvenom ni političkom ni kulturnom blagostanju. On vodi samo ka propasti, pogotovo onog naroda koji ga prihvati kao ideju vodilju. Pogledajte historiju kao dokaz.