Slavimir Stojanović jedan je od najpoznatijih evropskih grafičkih dizajnera. Dobio je više od 200 međunarodnih nagrada i priznanja, a njegovi radovi dio su kolekcija u Muzeju “Pompidou” u Parizu, Muzeju umjetnosti i reklame u Hamburgu i u Muzeju plakata u Varšavi. Dobio je nagradu za životno djelo, i to prije nego što je diplomirao.  

Izložba Slavimira Stojanovića Futra “Komplikuj jednostavno” otvorena je prošle sedmice u Kamenoj kući na banjalučkoj tvrđavi Kastel. Futro je tom prilikom govori za “Dnevni avaz” o svom radu, životu i fakultetu.

Crni humor

Kritika je istaknula da se Vaš rad odlikuje švedskim minimalizmom i balkanskim senzibilizmom. Šta tačno znači ovo drugo?

- Ono što donosimo mi, s Balkana, nijansirana je slojevitost naših ličnosti. Ponekad je to drugi naziv za divljaštvo. Svi mi u sebi nosimo i divljaka i gospodina. Samo je pitanje odluke hoćemo li da živimo kao divljaci ili kao gospoda. Shvatio sam da može da se živi kao gospodin i u tom procesu mi mnogo pomaže dizajn. Ta balkanska iznijansiranost predstavljena je u ironiji, satiri, cinizmu i crnom humoru, odnosno u svemu onome u čemu se dobro ponašamo. To je distanca koja nam je bila neophodna da preživimo.

Koliko je ta distanca Vama važna?

- Ne mogu da stvaram ako se ne odmaknem od vlastitog ogledala. Bez toga ne mogu da izoštrim svoj pogled, a onda i pogled koji nastaje u razgovoru s klijentima. Uvijek moramo da vidimo kontekst i u čemu mi, zapravo, postojimo.

Je li i u kolikoj mjeri grafički dizajn angažiran?

- On je suštinski veoma angažiran. Danas se grafički dizajn kreće u dvije sfere – jedna je komercijalna, kojom uvjeravamo narod da mu treba nešto što mu možda i ne treba i da to kupi, a drugi je autorski pravac, na kojem pokušavaš da osvijestiš i da pokažeš da postoje i neke druge istine i ideje. Grafički dizajn mora da bude angažiran, jer je on sredstvo masovne komunikacije.

Znanje i obrazovanje

Do kojeg ste rješenja najbrže došli, a za koje Vam je trebalo više vremena?

- Veoma brzo radim. Često se dešava da dobijem ideju dok sjedim s klijentom, na prvom sastanku. Dugo radim i brzo mislim. Najteže sam došao do stvari koje su mi najznačajnije. To je dolazilo iz dubina, a ne sa profesionalne površine. Nedavno sam uradio knjigu za djecu, koja je inspirirana mojom kćerkom, i mislim da mi je to najteži posao do sada. Zaboravio sam da crtam pa sam pola godine pokušavao da vratim u ruku spontani pokret.

Završili ste fakultet 30 godina nakon što ste ga upisali. Prije diplomiranja, dobili ste nagradu za životno djelo. Koliko Vam je fakultet zaista važan?

- Mnogo je važniije znanje nego obrazovanje. San o upisivanju Akademije primijenjenih umjetnosti seže dosta daleko. U mojoj porodici nikada niko nije bio profesionalni umjetnik. Upisivanje Akademije bilo je nenormalno dostignuće. To je bilo ostvarenje velikog sna i ne dosanjati taj san i ne završiti fakultet, za mene je bio veliki poraz. Nakon 30 godina, konačno sam ga završio. Htio sam da pokažem djetetu da snovi trebaju da se odsanjaju. Naravno da me niko nikada u životu nije pitao da pokažem diplomu. Dobio sam mnogo nagrada. Prije nego što sam diplomirao, dobio sam nagradu za životno djelo. Mislim da sam prvi kome je to pošlo za rukom.

Ni jučer ni sutra nego sad

Kako ste dobili nadimak Futro?

- Sam sam smislio nadimak prije petnaestak godina dok sam živio u Sloveniji. Želio sam da nadimak ne upućuje na moj profesionalni angažman nego da radim nešto što bih potpisivao kao neku vrstu umjetničkog pseudonima. Sazrijevajući, shvatao sam da treba živjeti u sadašnjem trenutku, a ne u maglovitim projekcijama prošlosti i musavim saznanjima budućnosti. Futro je kombinacija riječi “future” i “retro”. Označava da ne treba ni jučer ni sutra nego sad.

Mnogo toga je u praštanju

Je li naslov izložbe “Komplikuj jednostavno” ujedno i Vaš životni moto?

- Jeste. Svako od nas ima komplicirane životne priče ili životne okolnosti. Na okolnosti ne možeš da utječeš i od njih možeš da se skloniš ili da se s njima pomiriš. Mnogo toga ima i u praštanju. Razmjena energije, ljubavi, iskrenosti i plemenitosti je suština, ali čini se da to vrijeme pripada vremenu hobita i vilenjaka.