BIH

Denis Hern, glavni zamjenik visokog predstavnika: Lideri trebaju biti pažljivi kada se bave tragičnom prošlošću

Hern: Entiteti se ne mogu otcijepiti

Razgovarao: Sead NUMANOVIĆ

17.11.2017

Dejton je vrlo jasan: BiH se sastoji od dva entiteta i nijedan od njih nema pravo na otcjepljenje. To je precizno navedeno u tom međunarodnom ugovoru. Secesija nije dopuštena po Dejtonu i, slijedom toga, u Ustavu BiH navedeno je da je to država u kojoj su dva entiteta, poručio je Denis Hern (Dennis Hearne), glavni zamjenik visokog predstavnika. Ovaj iskusni američki diplomata prije mjesec je stupio na dužnost.

U prvom intervjuu datom nekom mediju nakon preuzimanja funkcije, Hern iznosi svoja stajališta o situaciji u Bosni i Hercegovini, regionu, te ulozi i budućnosti OHR-a.

Vladavina zakona

Šta su Vaši prioriteti na ovoj funkciji? 

- Ovdje sam da podržim visokog predstavnika u njegovom mandatu poštivanja i provođenja Dejtonskog sporazuma. Nakon 20 godina, vraćam se u BiH i želim imati što više interakcije sa strukturama u vlasti. Osim supervizije Brčkog, koje mi je u mandatu, posebno me zanimaju pitanja provođenja izbora i vladavine zakona. U segmentu vladavine zakona, zanima me borba protiv korupcije.

Kada govorite o izborima, šta su konkretno stvari koje Vas zanimaju?

- Ima dosta stvari - od odluke Ustavnog suda BiH u slučaju apelacije Bože Ljubića do poštivanja presude „Sejdić-Finci“. Postoji dosta pitanja koja se moraju riješiti kako bi izbori u oktobru naredne godine bili održani. Imamo vremena i mislim da se sva otvorena pitanja mogu riješiti, ako postoji volja lidera stranaka.

Mnogo se ljudi boji da će do problema doći nakon izbora. Dijelite li takav stav?

- Čuo sam za to, kako od nekih domaćih tako i određenih aktera međunarodne zajednice. Bitno je da se vodi otvoren i konstruktivan dijalog kako unutar BiH tako i s međunarodnom zajednicom. U njemu će se izroditi neka od rješenja.

Narednog mjeseca je sjednica PIC-a. Je li Vas iznenadilo odbijanje sada već pet lidera političkih stranaka da dođu na sjednicu?

- Meni je to prva sjednica PIC-a i radujem se da ću biti na njoj. Sastanak s liderima nekih od stranaka bio je jedna od ideja i mi smo neformalno pitali da li bi prisustvovali. Smatram da je to dobra prilika za razmjenu mišljenja između domaćih aktera i međunarodne zajednice, posebno kada su izbori u pitanju. No, radilo se samo o jednom od niza aktivnosti koje bi članice PIC-a imale. Ako tog sastanka i ne bude, ili se format malo i promijeni, mi imamo svakako dosta toga da razmotrimo. Na dnevnom redu PIC-a još se radi. Ovo tijelo imat će dvodnevno zasjedanje, 5. i 6. decembra.

Sastanak PIC-a

Odbijenice govore dosta i o poziciji OHR-a u BiH. Ovakvo nešto nikad se ranije nije desilo.

- Neki su mi ljudi rekli to. Ali, ja sam novi ovdje i ovo je moj prvi PIC. Tokom dva dana imat ćemo dosta razgovora o brojnim pitanjima. Neke teme raspravljat će se unutar ovog tijela, a neke s domaćim akterima. No, moram reći da je donekle i razočaravajuće ako ne možemo organizirati i jednu sjednicu, za koju smatramo da bi bila korisna, na kojoj bismo s ljudima iz BiH razgovarali o određenim temama. No, ne znači da u eventualnom nedolasku ima neke simbolike.

Brine li Vas ponovni rast tenzija na relaciji Sarajevo - Beograd?

- Tokom ratnih godina bio sam u Sarajevu. Kada sam se vratio, bilo mi je drago da mogu vidjeti da je postignut određeni napredak. Nije mi bilo drago kada sam čuo izjave koje vraćaju u prošlost. OHR je tim povodom izdao i saopćenje za javnost, u kojem smo izrazili zabrinutost. Pozvao bih sve lidere u regionu da budu pažljivi kada se bave tragičnom prošlošću. Nama, a prvenstveno građanima, trebaju izjave i aktivnosti koje vode boljoj budućnosti, a ne vraćanju tragedijama.

OHR treba biti u BiH

- Postoje precizni uvjeti da OHR bude zatvoren i postavljeni su prije skoro deset godina. Oni nisu ispunjeni i ne smatram da ga treba zatvarati. Štaviše! Imamo ogromno iskustvo koje može doprinijeti boljitku BiH. Također, OHR ne treba biti ni izmješten. Njemu je mjesto u BiH i zadatak mu je da na terenu radi i informira međunarodnu zajednicu o situaciji u ovoj zemlji. Istovremeno, domaće vlasti trebaju preuzimati odgovornost za sudbinu zemlje koju predstavljaju.

Bombastične izjave ne pomažu

- Politički lideri trebaju se fokusirati na praktičan i realističan način na poboljšanje socioekonomske situacije u BiH. Trebaju tu biti praktični i međunarodna zajednica će im pomoći. To je bolje nego se vraćati nekad senzacionalističkoj retorici koja dijeli i ne pomaže. Nekad mi nije jasno šta je smisao toga i kakvo dobro građanima donose takve izjave.

Bilo bi žalosno da su izjave motivirane očuvanjem statusa quo u kojem nekim ljudima jeste dobro. BiH treba ići prema EU, stvaranju boljih i novih prilika, saradnji sa svijetom i prema budućnosti. Ljudi ove zemlje trebaju zajedno raditi.

Susret s Dodikom

- Iako službujem kao stariji diplomata iz Vašingtona, moja primarna uloga je da sam zamjenik visokog predstavnika. U mom Stejt departmentu to se jasno zna, kao i da mi je posao da osiguram poštivanje i provođenje Dejtona. Sve što mi može pomoći da to ispunim, uradit ću, uključujući i susrete s Miloradom Dodikom, predsjednikom entiteta RS. Nadam se da ću početkom narednog mjeseca posjetiti Banju Luku.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.