Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH, u intervjuu za „Dnevni avaz“ govori o deblokadi više stotina miliona maraka, koje će biti uložene u cestogradnju u BiH, a nakon što su usvojene izmjene seta zakona o akcizama, kojima nisu povećane akcize na gorivo, nego iznosi za putarinu.  

Bevanda kaže da bi podržao i formiranje parlamentarne komisije koja bi vršila nadzor nad utroškom sredstava od putarina, a što su duže od godinu tražili državni parlamentarci SBB-a. Ministar finansija i trezora govori i o problemima koji su pratili rad Vijeća ministara u godini na izmaku, te ističe da je naplata klirinškog duga jedan od najvećih ovogodišnjih uspjeha ministarstva na čijem je on čelu.

Angažiranje domaćih građevinskih firmi i radne snage

Usvajanjem izmjena seta zakona o cestarinama, umjesto povećanja akciza na gorivo, povećava se iznos za putarinu. Kada će početi primjena ovih zakona?

- Zakoni su usvojeni i to znači da će, čim prođe osam dana od objave u „Službenom glasniku BiH“, početi naplata 20 feninga po litru goriva od cestarine i uplaćivat će se na namjenski račun za izgradnju autocesta, a pet feninga će se izdvajati za obnovu cesta. To je suština izmjena i dopuna ovog zakona o kojem smo skoro dvije godine vodili razne vrste rasprava kako u parlamentu tako i van parlamentarnih klupa. Konačno je usvojen. Uz povišenu temperaturu i oštru retoriku, ali većinom glasova, Zakon o trošarinama je izmijenjen i sada slijedi njegova primjena.

Na posljednjoj sjednici Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje (UO UIO) u ponedjeljak usvojeni su i pravilnici o primjeni zakona o akcizama koji su provedbeni akti i nema smetnji da se zakon počne primjenjivati.

Kako tumačite izjave, naročito iz opozicionih stranaka, da će doći do lančanih poskupljenja?

- Tijekom rasprave u Parlamentu mogli smo čuti da će doći i do elementarnih nepogoda, a ne samo lavina poskupljenja. Svima je poznato da je na tržištu BiH slobodno formiranje cijena i da i bez novih nameta imamo situacije kada nas distributeri nafte obavijeste da zbog poskupljenja na svjetskom tržištu dižu maloprodajne cijene.

Iskreno govoreći, rijetke su situacije kada čujemo da zbog pada cijena na svjetskom tržištu idu smanjenja cijena. Mogu se očekivati poskupljenja, ali ne mislim da će biti drastičnih povećanja cijena. Poljoprivrednicima se odobrava regresirano gorivo, imamo programe poticaja na nižim razinama i treba raditi na tome da olakšamo domaćim proizvođačima i stvorimo ambijent da proizvode i budu konkurentni. Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje ovog tjedna donio je odluku o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih i izvoznih dažbina. Redovito se donose odluke o privremenoj suspenziji i smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba. I ovaj set zakona o trošarinama bio je način da se ubrzaju radovi na cestovnoj infrastrukturi i da angažiramo domaće građevinske firme i radnu snagu.

Godinu na izmaku stalno ste ukazivali na deblokadu stotina miliona maraka ukoliko ti zakoni budu usvojeni. Na koji način i kada će ta sredstva postati operativna?

- Tu imamo započetih projekata i onih u fazi pregovora u vrijednosti od 528,5 milijuna eura. Treba imati u vidu da su neki krediti EBRD-a već efektivni poput ovog od 80 milijuna eura na Koridoru 5C i 60 miliona eura za sanaciju cesta u FBiH, ali se upravo čekao zakon o akcizama. Dakle, tu nema nikakve prepreke da bi se moglo početi raditi odmah kada počne građevinska sezona. Naravno, tu je niz kredita koji su u fazi ratifikacije i onih gdje su već pokrenute inicijative za pregovore.

Kada se može očekivati snažniji zamah u izgradnji cestovne infrastrukture?

- Kao što sam već rekao, nema prepreka za kredite koji su efektivni da se krene u implementaciju i sada je na javnim preduzećima za ceste i autoceste da krenu u izgradnju i završe sve potrebne procedure propisane kreditnim sporazumima.

Podržavate li zahtjeve i za formiranje parlamentarne komisije za nadzor nad radom utroška sredstava namijenjenih cestogradnji?

- Nemam ništa protiv transparentnosti. I do sada su se dostavljali izvještaji o izvršenju proračuna i zastupnici su imali uvid u trošenje, uz to Ured za reviziju kontrolira tokove javnog novca kako kroz financijsku tako i kroz reviziju učinka. Parlamentarna povjerenstva imaju već svoj domen djelovanja i svi ovi dokumenti i izvješća prolaze kroz povjerenstva. Ukoliko će takvo jedno novo povjerenstvo doprinijeti boljem načinu izvještavanja, nemam ništa protiv. Važno je samo da ostanemo dalje od politike, a posebno od politikantstva, kada su u pitanju uskostručni poslovi jasno propisani zakonskim procedurama, od ubiranja prihoda do raspodjele.

Naš najveći neprijatelj je neiskrenost i nedostatak povjerenja

Rad Vijeća ministara BiH ove godine pratili su brojni problemi, od neusvajanja Izvještaja o radu za prošlu godinu, stalne kritike zbog manjka dotoka zakona u Parlament BiH, različita tumačenja određenih odluka, naročito kada je u pitanju pristupanje Transportnoj zajednici, problemi u vezi s Upitnikom...

- Sve je to dio naše strukture i naših navika. Složena smo država i samim tim imamo kompliciranije procedure od zemalja u okruženju, osim toga, imamo matrice ponašanja koje i u mogućim stvarima vode u negaciju. Znate koliko smo vremena potrošili na Mehanizam koordinacije dok nismo došli do rješenja u kome se poštuju sve razine vlasti sukladno ustavnom ustrojstvu. I kada smo došli do takvog rješenja, ponovo nailazimo na situacije da se zaobilaze propisane procedure. Nema tog mehanizma niti te koordinacije koji mogu nadomjestiti nedostatak povjerenja među partnerima, poslovnim suradnicima i ljudima općenito.

Naš najveći neprijatelj je neiskrenost i nedostatak povjerenja i zato mislim da smo u situaciji kada nam od ustavnih procedura više štete nanose naše navike i način ponašanja. Bilo je malo zakona, trebalo je više, ali i oni koji su išli iz Vijeća ministara u Parlament često nisu imali podršku, jer nemamo definiranu parlamentarnu većinu. To je posebno došlo do izražaja u posljednjih šest mjeseci, a akcize su upravo bile najslikovitiji primjer političkih igrarija i dnevnopolitičkih interesa.

Ovo pitanje je bilo odluka za i protiv investicija. Što se tiče odgovora na Upitnik EU, prije nekoliko dana postigli smo visok stupanj suglasnosti i ostalo je neusuglašeno sedam pitanja, za koja očekujemo dogovor ovih dana.

Kako ocjenjujete godinu na izmaku s aspekta izvršavanja obaveza Ministarstva na čijem ste Vi čelu?

- Zadovoljan sam. Završili smo posao koji je stajao duže od deceniju, a to je isplata klirinškog duga koji je Ruska Federacija samo BiH isplatila u novcu, a ne u robama. Taj posao završili smo u skladu sa zakonskim propisima o raspodjeli i za budžet institucija BiH isplaćeno je 10 posto iako prvobitni prijedlog Rusije nije bio takav. Imali smo razumijevanje Ruske ambasade u BiH i odličnu suradnju i s njima i s ministarstvom financija Ruske Federacije. Novac koji je pripao BiH bit će uložen u kapitalne projekte kako je odlučeno u Vijeću ministara. Drago mi je da je novac operativan i da smo to ostavili iza sebe, tako da smo jedina zemlja bivše SFRJ koja je dobila novac, a ne robu.

Također, i pored kašnjenja s usvajanjem Globalnog fiskalnog okvira, stigli smo na vrijeme uraditi Dokument okvirnog proračuna, a potom i Nacrt proračuna za 2018. godinu. Usvojen je i program javnih investicija za trogodišnje razdoblje na prijedlog Ministarstva financija i trezora BiH i mislim da su to sve dobri rezultati.

Ž5 = I ovih dana pred parlamentarcima je jedna od brojnih izmjena Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, a već duže se od Vijeća ministara u Parlamentu traži, kako kažu, „sistemska i cjelovita“ izmjena ovog zakona.

- I to je dio ukupne atmosfere i čudnih dešavanja. Mi smo pripremili zakon i dostavili ga Vijeću ministara, nakon izjašnjavanja upućen je u parlamentarnu proceduru, pa su ga vraćali iz parlamentarnih službi iz proceduralnih razloga, tako da su ta sistemska rješenja ostala negdje na čekanju dok se Zakon o plaćama i drugim naknadama mijenjao najviše puta u ovom mandatu. Bilo je tu i logičnih i korisnih izmjena i dopuna, a bilo je i onih koje su napravile određene probleme zbog nedorečenosti. Taj teret najviše osjeti Ministarstvo financija i trezora, koje je samo servis, i treba redovito vršiti isplate poštujući zakon, ali nema funkciju kontrolora niti može utjecati na druge institucije. Obično se nama ispostave računi za sve što nije dobro, iako često nemamo nadležnost za ono što nam se primjedbuje.

Nisu baš svi raspoloženi za štednju, pa ni oni koji nas kritiziraju

Šta je, prema Vašem mišljenju, ključna, neophodna izmjena tog zakonskog rješenja?

- Mislim da smo kroz naš prijedlog izmjena i dopuna Zakona o plaćama trebali riješiti jedan ključni problem na koji se često referiraju i revizori u svojim preporukama i parlamentarci, a tiče se nadzora nad primjenom zakona o plaćama. Sada u zakonu nije precizirano koje to mjere može poduzeti Ministarstvo financija u odnosu na druge institucije u okviru nadzora nad primjenom zakona. Osim toga, našim prijedlogom bilo je riješeno i pitanje policijskih dodataka i trebalo je uvesti jedno pravednije rješenje za sve policijske agencije.

Mogu li institucije BiH, naročito s obzirom na revizorske izvještaje i brojne primjedbe revizora, racionalnije trošiti budžetski novac i šta je ministarstvo na čijem ste Vi čelu poduzelo u tom pravcu?

- Upravo sam govorio o tome da Ministarstvo financija i trezora BiH nema ulogu financijske inspekcije. Naša je obaveza da poslujemo u skladu sa Zakonom o financiranju institucija BiH, Zakonom o proračunu i drugim relevantnim zakonskim propisima. Naša mišljenja su obvezujuća da bi se neki materijal uopće razmatrao na sjednici Vijeća ministara, ali nije isključeno da se naše mišljenje ne ispoštuje i da zakonski prijedlog prođe proceduru usvajanja i pored negativnog mišljenja Ministarstva.

Dakle, nismo moćni koliko nam se pripisuje. Revizori ocjenjuju institucije pojedinačno i objavljuju konsolidirano izvješće. Ministarstvo na čijem sam čelu ima pozitivna revizorska izvješća uz određene primjedbe. Sve što je do nas i gdje god se navodi preporuka koju možemo sami provesti mi to i činimo, ali naprosto ne možemo biti odgovorni za sve financijske procese u institucijama BiH. Uradili smo još u vrijeme dok sam bio predsjedatelj Vijeća ministara niz podzakonskih akata koji trebaju urediti i smanjiti troškove iz budžeta i dalje radimo da te procedure unaprijedimo, ali nisu baš svi raspoloženi za štednju, pa ni oni koji nas kritiziraju.

Neki „sabiraju babe i žabe“ bez posljedica

Često čujemo kako BiH, kada bi naplatila porezni dug, koji je veći od četiri milijarde, ne bi trebao kreditni aranžman s MMF-om? Kako Vi gledate na ovaj problem i šta ste učinili da se on pokuša riješiti?

- To čujemo od onih koji mogu sabrati „babe i žabe“ bez ikakvih posljedica. Porezni dug. To je toliko široka oblast da bih sad morao da se vratim na neke osnovne lekcije studenata ekonomije i da podsjetimo ponovo na zakonska rješenja. Imate poreze koji se naplaćuju od općine do države i različite institucije koje kontroliraju naplatu i dugovanja. Zaista to smatram populističkim primjerima.

Nesporno je da postoje porezna dugovanja i, evo, reći ću za indirektne poreze za koje je nadležna država, odnosno UIOBiH, gdje je naplata dugovanja povećana. Također, ostvarili su dobru suradnju s Tužiteljstvom BiH i to već daje određene rezultate. Bilo bi odlično kada bi se naplatila sva dugovanja, ali mislim da je to nemoguće, ali moguće je pojačati aktivnosti na tome i efikasnije raditi kada su u pitanju nadležne inspekcije. Kritike za kreditni aranžman s MMF-om uvijek odbijam jer nema jeftinijih kredita, a nema ni načina da se prođe kroz neke reforme bez programa koji prate aranžmane s MMF-om, poput Svjetske banke, ali i institucija EU. Ne znam šta je alternativa MMF-u u ovom trenutku. Trezorski zapisi ili priča o momentalnoj naplati poreznog duga? Moramo biti realni i raditi sukladno trenutku i ambijentu u kome živimo.

Traženo 300 miliona KM više od dozvoljenog limita

Koje su to glavne izmjene u Zakonu o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za narednu godinu u odnosu na ovu? Je li teško u ovoj situaciji odgovoriti zahtjevima svih institucija i koliko ste Vi kao ministar finansija i trezora pod pritiskom takvih zahtjeva?

- Uvijek ima više zahtjeva nego što je moguće udovoljiti. Ove godine zahtijevano je više od 300 miliona KM iz institucija preko dozvoljenog limita od 950 miliona KM. Znate da smo ograničeni globalnim fiskalnim okvirom i da i ove godine imamo zahvatanja od 750 miliona KM i 200 miliona KM vlastitih prihoda. Zbog izmjena Zakona o plaćama koji se odnosi na policiju treba dodatnih devet milijuna KM, a toliko će trebati i za organizaciju općih izbora iduće godine.

Ove godine otplaćujemo milijardu i četiri miliona KM vanjskog duga. Nadam se da nećemo ići na privremeno financiranje i da nećemo imati sjednica poput onih kada se raspravljalo o akcizama. Očekujem da, bez obzira na političke ciljeve, prevaziđemo sujete i usvojimo budžet kako bismo obavljali bar redovite aktivnosti i svoje obveze prema EU, jer nas jedino to može izvući iz letargije u koju sve više upadamo.