Pamer: Blokada nije nikome u interesu

Pamer: Blokada nije nikome u interesu

INTERVJU

Martin Pamer, ambasador Austrije u BiH: Izbore ne treba odgađati

Razgovarao: Sead NUMANOVIĆ
19.01.2018 17:34
A
A
A

Uskoro će Sarajevo posjetiti ministrica vanjskih poslova Austrije Karin Knajsl (Kneissl).

Nasljednica Sebastijana Kurza bi u posjetu Bosni i Hercegovini mogla doći već prije proljeća. Potvrđeno je to „Dnevnom avazu“ u Ambasadi Austrije u Sarajevu, tokom intervjua s njenim prvim čovjekom Martinom Pamerom (Pammer).

On je od oktobra 2013. godine na poziciji ambasadora u našoj zemlji, a mandat mu je produžen. U BiH će biti svakako do kraja ove godine.  

Pamer je u nekim institucijama u BiH rado viđen gost. Među građanima BiH je omiljen.

Koridor 5c vrijednost je austrijskih investicija u BiH

Austrija je vodeći investitor u BiH. Od 1994. godine do danas uložili ste nešto više od 3,5 milijardi maraka...

- Da. I nastavlja se s ulaganjima. Naravno, okolnosti su se promijenile. Ipak, zadržali smo ulaganja u finansijski sektor, građevinski, u lohn-poslovima... ali u BiH se mijenja struktura investicija. Ako želimo da BiH dostigne evropske standarde i blagostanje, okolnosti vezano za investiranje bi se morale bitno popraviti, kako kvantitativno, tako i kvalitativno.  

Zašto toliko ulažete u BiH? Posebno obzirom na situaciju u ovoj zemlji.

- Kao i ranije, tako i sada BiH nam je interesantna za ulaganja. Privreda se razvija, lokalne i poreske okolnosti su primamljive za ulaganja, a radna snaga je dobra, kvalitetna i nije skupa. Ovo ima veću težinu nego izazovi sa pravosuđem i organima uprave, ili okolnost, da se još uvijek više obrazuje za prošlost nego za budućnost. Privreda treba stručno osbosobljen kadar. Ta populacija, međutim, sve više iseljava, jer je situacija u zemlji takva, kakva je.  

Balkan će biti prioritet austrijskog predsjedavanja EU

Od polovine ove godine Austrija predsjedava EU. Je li Balkan među prioritetima? 

- Ovaj region je među prioritetima aktuelnog bugarskog predsjedavanja, tako će biti i tokom austrijskog, u drugoj polovini ove godine,ovaj će region nastavit će da bude naš prioritet, a isto se može očekivati i kada Rumunija od nas preuzme tu poziciju, početkom naredne godine.

Cilj našeg predsjedavanja Evropskom unijom je da svih šest država zapadnog Balkana ostvare napredak, svaka na svom putu k EU.  

Početkom februara Evropska komisija predstavit će svoju strategiju za Balkan, a 17. maja u Sofiji je planiran samit „EU – Balkan“. Na ljeto ove godine nas očekuje samit u Londonu, u kontekstu Berlinskog procesa.

Važan cilj je, da partnere u EU ubijedimo, da svakoj od ovih šest zemalja regiona, pomognu i potaknu ih na ispunjavanje koraka koji su potrebni za napredak.  

Tu treba uzeti u obzir dva aspekta: jedan je to, da proces integracija podrazumijeva uvjete i propisane tehničke korake koji se moraju ispoštovati. Na primjer, želimo da BiH brzo dobije status kandidata, ali tome prethodi neophodno ispunjavanje odgovora na upitnik. To je sada završeno, ali mogu se očekivati dodatna pitanja na koja će se morati odgovoriti. Poslije toga, Evropska komisija, na temelju analize dostavljenih odgovora, daje svoje mišljenje i definira ključne prioritete koji se moraju realizirati. To je onda pretpostavka za dodjelu kandidatskog statusa.

Pamer: „četnici“, „ustaše“, „mudžahedini“, potiču s istog izvor
Pamer: „četnici“, „ustaše“, „mudžahedini“, potiču s istog izvor

Dosadašnje iskustvo je da je ovaj proces zahtijevao između 5 mjesci i 3 godine. U slučaju Crne Gore, na primjer, sve je trajalo godinu dana – od analize odgovora do dobijanja kandidatskog statusa. Na temelju iskustva, dakle, nemamo osnove za velika nadanja, da se može postići ono što je bila ambicija i nada BiH - kandidatski status u 2018. godini. 

Dakle, ne radi se toliko o stavu Evropske komisije niti pojedinih zemalja članica, nego je to uvijek više stvar zemlje koja je zainteresirana za kandidatski status i onoga što može ostvariti. Postoji jedan vrlo obiman katalog zadataka za BiH koji se trebaju ispuniti. Iako je, na neki način, BiH sada na dobrom putu, osim reforme izbornog zakona. Sve se mora ubrzati. Ako postoji „superperformance“, dakle super učinak i rezultati, uključujući rješavanje pitanja koje se tiče legitimnih i korektnih izbora, onda je ubrzanje u pravcu kandidatskog statusa moguće zamislivo.

Cijeli Balkan ima isti problem: vladavina prava i borba protiv korupcije na visokom nivou

Drugi se aspekt odnosi na činjenicu da je svaka od zemalja koje žele članstvo u različitoj fazi te „utrke“. U svakoj od šest zapadnobalkanskih država imamo različlite situacije. Drugačiji su problemi i izazovi, kako na unutarnjem, tako i na vanjskopolitičkom planu. Centralni problemi, međutim, ostaju svuda: funkcionalnost pravne države, odnosno vladavina prava i borba protiv korupcije na visokom nivou. Ne zavisi samo od zemlje koja predsjedava Evropskom unijom, kako ispuniti ciljeve, nego mnogo više od država kojih se to tiče.

Makedonija i Albanija bi ove godine, ako ispune poznate preduslove, trebale početi pregovore o članstvu. S Crnom Gorom i Srbijom ti pregovori teku i trebaju biti ubrzani što je moguće više. Što se BiH i Kosova tiče, slijedeći koraci tehničke prirode trebaju biti ohrabreni, da idu što je moguće brže.  

BiH nije nikakav „poseban slučaj“

Činjenica je da ovdje imamo ljude koji smatraju da BiH treba odmah primiti ili joj dati status kandidata, jer je „poseban slučaj“. A to nije tačno i radi se o iluziji. Time ne bismo ništa riješili. Čak i kada bismo htjeli, nemoguće je da država sa poznatim problemima bude potpuno funkcionalna članica EU.

Austrija, i cijela EU iskreno žele suverenu,jedinstvenu BiH u EU. I ovdje imamo jednu čudnu situaciju – predstavnicima međunarodne zajednice kao da je više stalo da BiH ispuni uslove za EU-integraciju, nego nekim akterima u BiH.

U BiH je previše kolektivnog, a premalo individualnog

Koga smatrate najvećim kočničarima na putu k EU? Molim da ih imenujete.

- Ne želim ulaziti u to previše konkretno. Faktori i izvori kočenja su različiti i višestruki, svi poznati. Imamo situaciju da imamo tri do pet bitnih figura koje manje više sve određuju i koje zastupaju određene interese. Oni u izvjesnoj mjeri jesu legitimni, izviru iz dejtonske strukture BiH. Ali po mom mišljenju tu je previše kolektivnog, a premalo individualnog. Ljudi su ponajprije neke nacionalnosti, a onda sve ostalo. Volio bih da je više svijesti o individui, pripadnosti državi BiH, regionu, Evropi, pa onda ove ostale kategorije. Veliki nedostatak je i nedovoljno razvijena kultura kompromisa. Osim toga, imamo, naravno, i dalje, probleme koji se javljaju u državama tranzicije – prevelik je udio države u oblasti administracije, a tu je i nezavršena privatizacija preduzeća.

BiH ove godine očekuju izbori. Kampanja je već uveliko počela. A EU od regiona ima velika očekivanja i nudi puno toga...

- Postavlja se pitanje, da li će izbori u oktobru biti provedeni u skladu sa pravnim okvirom. Mislim na promjene izbornog zakona, u skladu s odlukom Ustavnog suda BiH po apelaciji g. Ljubića. Postoji i odluka Suda u Strazburu koja se tiče izbora članova Predsjedništva BiH, te otvoreno pitanje Mostara. Ali, za mene je goruća provedba presude u slučaju Ljubić, u kontekstu predstojećih izbora.  

Kada su u pitanju odnosi bošnjačke i hrvatske strane odnosno pristalica SDA i HDZ, zahtjevi koje postavlja predsjednik Čović percipiraju se kao maksimalistički, jer obuhvataju sve aspekte. Međutim, stvar je takva da se očekuje kompromis svih aktera. U njihovom je interesu da se to desi, ne samo zarad unutarpolitičkih odnosa, već i puta k EU. Ne znači to da nema i drugih problema. Kao na primjer 9. januar, ili tendencije da se BiH centralizira, što bi želio dio bošnjačkog političkog korpusa.

Provedba presude u slučaju Ljubić nameće se kao prioritet

Dijelite li percepciju da je Čovićev prijedlog promjena Izbornog zakona maksimalistički? 

- Prvo, moramo razlikovati pitanje izbora članova Predsjedništva BiH, Mostar, Dom naroda Federacije, odnosno slučaj Ljubić, te Sejdić – Finci. Kad je riječ o izboru članova Predsjedništva, obzirom na konstitutivnost naroda, može se postaviti pitanje legitimnog predstavljanja i kako to postići. Provedba presude u slučaju Ljubić je, međutim, nešto što se može uraditi i nameće se kao prioritet. Predstoje nam izbori i oni su preduslov evropskih integracija, ako su provedeni u skladu s presudom Ustavnog suda. To je jedno s drugim direktno vezano i uslov je daljeg dobrog napretka BiH k EU.

Ako se, međutim, radi sa apsolutnim uslovljavanjem, i to da se sve riješi odjednom, onda to znači blokadu. A to nije nikome u interesu. Stoga se kao razuman pristup samo po sebi nameće da stvari treba rješavati korak po korak. Ako bi se, dakle postigla provedba presude Ustavnog suda u slučaju Ljubić, to bi osiguralo legitimitet predstojećih izbora. 

A onda se kasnije, korak po korak, trebaju rješavati i druga pitanja, uključivo Mostar.

   Pamer: U BiH smo uložili 3,5 milijardi maraka i nastavljamo
Pamer: U BiH smo uložili 3,5 milijardi maraka i nastavljamo

Kako gledate na najavu kandidature Željka Komšića?

- Svako ima pravo najaviti kandidaturu. I to je legitimno. Ali, ta kandidatura potvrđuje strahovanja koja iznosi predsjednik Čović. Radi se o dva principa, koji su suprotstavljeni. Jedan je, da postoji sistem jedan čovjek – jedan glas. A drugi je princip – kolektivno pravo i pripadnost narodu. U BiH imamo 51 posto Bošnjaka, 30 posto Srba i 15 posto Hrvata, i svi su, kao kolektiviteti, „isti“, konstituvni. Na teritoriji Federacije, Bošnjaka je bitno više nego Hrvata i time oni mogu utjecati na izbor člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda, ako se vodimo principom kolektivnog prava i pripadnosti konstitutivnom narodu. I sada hrvatski političari žele riješiti to pitanje kroz promjene Izbornog zakona, sto je u principu razumljivo.  

Da li izbore treba odgoditi?

- Mislim, ne. Akteri znaju šta trebaju raditi. Imaju otprilike šest sedmica da nađu rješenje, kako bi se izbori raspisali na vrijeme. Ako ne uspiju, moraju snositi odgovornost za ono što bi moglo uslijediti.  

Mi, kao međunarodna zajednica, već smo uključeni i pomožemo.

Kriza povodom izbora ili poslije izbora može se izbjeći

A da visoki predstavnik nametne rješenje?

- Pravno je to moguće. No,takva odluka odvela bi nas u pogrešnom smjeru. Bio bi to okvir koji smo prevazišli. Nametanje ne bi istinski riješilo probleme, a sama intervencija visokog predstavnika otvorila bi seriju pitanja, čak uključujući i ono koje se tiče legaliteta, a mnogo više legitimiteta takve odluke.  

Mi, Austrija i EU, želimo BiH koja je sve više u stanju sama rješavati svoje probleme, donositi odluke koje su plod unutarnjeg dogovora. Nametanja i intervencije sa strane nisu potrebne. Vi imate izabrane predstavnike i mi ih smatramo odgovornim. Ne želimo se odreći tog principa i on za nas predstavlja suštinu suvereniteta države. Kriza povodom izbora ili poslije izbora može se izbjeći. Do odgovornih lica u BiH je da se dogovore i nastave dalje.

BiH uopće nije „neuspjela država“

Ali sve glasnije čujemo primjedbe da je BiH „neuspjela država“. Stvari nisu bile takve kada su i visoki predstavnici „pomagali“...

A zašto da i dalje, toliko godina poslije, „pomažemo“? 

Ne znam na osnovu čega se može tvrditi da je BiH „neuspjela država“. Ipak, što se tiče većine svakondevnih obaveza, vlast funkcionira, njen aparat – iako jeste preglomazan, prevelik za 3,5 miliona ljudi – radi. Problematičnim se čini djelovanje pojedinaca.

Kojih?

- Već sam rekao da o tome ne bih...

Razumijem šta govorite u prethodnom pitanju. Imamo zapaljivu retoriku na sceni koja zabrinjava. Imamo pozive na homogeniziranje nacija. Jasni su interesi onih koji djeluju u tom pravcu. To, međutim, nije u interesu građana i napredka zemlje prema EU. Činjenica je da se ovim mehanizmom homogenizacije, određene osobe održavaju na vlasti. Naravno, ima to veze i s strukturom BiH.  

Svakako, kada bi postojalo više kulture komprimisa, koja se podrazumijeva u kontekstu EU, onda bi sve drugačije izgledalo.

No, vjerujem da će se rješenje naći. 

Nisam bio u Banjoj Luci 9. januara niti bih otišao

Koliko Vam je zadnji 9. januar „zagorčao“ život? Imali smo prisutsvo Johana Gudenusa u Banjoj Luci...

- Jesam imao više posla. Ali tamo nisam bio, niti ću ići. Imamo odluku Ustavnog suda, postoji jasan stav EU i većine aktera međunarodne zajednice i lično se tome u cjelosti pridružujem. Što se Gudenusa tiče, on je tamo bio privatno. On nema funckiju u vladi Austrije. Naglašavam opet, austijska Vlada nije imala predstavnika u Banjoj Luci 9. januara. Druga je stvar kako se to percepira.

Da. Ali Gudenus je preuzeo i orden u ime vicekancelara Austrije.

- To ne bih komentirao. Znam da ja ne bih.

Pa niste ni bili. Niti bi ste otišli na tu paradu.

- Tačno.

Je li se vicekancelar Austrije oglasio tim povodom? Distancirao? Prihvatio orden i zahvalio se...? Je li on uopće ovlastio Gudenusa da uzme orden?

- Koliko je meni poznato, on se nije oglašavao tim povodom. No, poznato mu je, da je to na neki način problem. Upravo prije par dana g. vicekancelar Strahe (Strache) je jasno potvrdio poznati stav austrijske Vlade.

I ta „parada“ koju smo vidjeli tamo, kontraproduktivna je za interese zemlje, građana

A problem je i pojava „Srbske časti“ na paradi 9. maja.

- Državni organi rade svoj posao, istraga se vodi, nekim je osobama zabranjen ulazak u BiH... svaka nacionalistička grupacija koja proizvodi strah u dijelu zemlje ili kod određene grupe, treba se osuditi.  

I ta „parada“ koju smo vidjeli tamo, kontraproduktivna je za interese zemlje, građana... i ne iznosim samo svoje, već i mišljenje cijele EU.

Mi smo vrlo jasno reagirali. Za mene svi ti „četnici“, „ustaše“, „mudžahedini“, ili njihovi simpatizeri, potiču s istog izvora. Ustvari isti im je mentalni sklop, struktura. I jedan nacionalizam hrani drugi.  

Priče o tome da postoji 10.000 potencijalnih boraca koji prijete... to je kodirana nacionalistička retorika...

U kojoj mjeri su radikalni islamistički elementi prisutni u BiH? 

- To nije nikakav poseban specifikom BiH. Imamo ga i u Austriji, u državama EU... To je činjenica koja na neki način karakterizira ovo vrijeme, u kojem je identitetski pokret važan dio islamskog svijeta - iako naravno Islam nije jedan blok, u kojem svi misle isto. Ali organi BiH se s tim izazovom dobro nose! Saradnja između BiH i Austrije, kao i drugih zemalja po ovom pitanju je odlična.

Priče o tome da postoji 10.000 potencijalnih boraca koji prijete... to je kodirana nacionalistička retorika...  

Ne bi nam škodio povećan broj vojnika EUFOR-a u BiH

U BiH imamo EUFOR, na čijem čelu je Austrijanac. Da li bi EUFOR trebao povećati pripravnost, zatražiti pojačanje... demonstrirati silu? 

- Ne samo Austrija i ja, već i brojni drugi akteri, odlučno smo se borili da EUFOR ne samo ostane u BiH i bude snažan, već da ima i neupitni izvršni mandat. Sjetit ćete se da je prije nekoliko godina on bio pod upitnikom. Uspjeli smo to osigurati i EUFOR je u BiH faktor bezbjedonsti i stabilnosti. On pomaže institucijama BiH. Da li ga treba ojačati većim brojem ljudi, to moraju odlučiti oni koji učestvuju u toj misiji. Lično, mislim da bi to bilo dobro sada. Ne bi nam škodio povećan broj vojnika EUFOR-a u BiH, do kada nam je to potrebno.

Više o:

Martin Pamer