Direktor Direkcije za evropske integracije BiH

Dilberović: Jedan od šest stubova EU je vladavina prava, koju mi nemamo

Razgovarao: Kenan KEŠMER
11.02.2018 10:16
A
A
A

Nakon brojnih tvrdnji bh. zvaničnika kako se BiH „vratila na evropski put i da njime koračamo velikim koracima”, početkom sedmice stigao je novi hladan tuš direktno iz Strazbura, gdje je predstavljena Strategija EU za zapadni Balkan. U tom dokumentu naša zemlja je na začelju, zajedno s Kosovom, kada se radi o evropskim integracijama.

Realno je da su Srbija i Crna Gora ispred nas

Time je potvrđeno sve ono što svaki Bosanac i Hercegovac i sam vidi već odavno - da stojimo i da je čista laž da koračamo ka EU na način kako nas u to pokušava uvjeriti, naprimjer, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić.

U najoptimističnijem scenariju, pregovore s Briselom o ulasku u EU možemo očekivati tek 2023. godine. Problema je mnogo. Od neispunjenih evropskih standarda iz oblasti vladavine prava, preko neiskorijenjenog političkog utjecaja na pravosuđe i javne medije, do spore provedbe reformi, borbe protiv korupcije, koja je ukorijenjena u svim porama bh. društva, i Upitnika Evropske komisije na koji odgovaramo duže od godinu.

Sve ovo bio je povod za intervju s direktorom Direkcije za evropske integracije (DEI) BiH Edinom Dilberovićem kako bismo još jasnije dokučili gdje smo to kao država na EU putu, šta smo uradili, zašto ne idemo brže, ko ili šta koči...

Praktično, DEI je stručno tijelo sa zadatkom da „tjera“ vlasti da rade ono što je neophodno za ispunjavanje zahtjeva i kriterija EU, zaduženo je i za koordinaciju između mnogobrojnih institucija koje učestvuju u procesu eurointegracija te za prikupljanje svih relevantnih dokumenata i odgovora na Upitnik EK.

Kako ste Vi doživjeli predstavljenu Strategiju EU za zapadni Balkan?

- Evropska unija je suočena s nizom aktuelnih problema koji traju dugo i koji se trebaju rješavati, poput migrantske krize, Brexita, terorizma, ali ipak zapadni Balkan ostaje jedan od prioriteta djelovanja EU. Samim tim, Strategija je nešto pozitivno što se događa prema ovom regionu. Pogotovo jer je prošla mnoge institucije EU.

U njoj su zemlje regije grupirane. Mi smo u posljednjoj grupi, zajedno s Kosovom. Kako smo došli do toga? Nekad smo bili lider u regiji kada su u pitanju evropske integracije...

- Grupisani smo prema stadiju u kojem se nalazimo. Hajmo biti realni, to su činjenice. Činjenica je da su Srbija i Crna Gora otvorile poglavlja i pregovaraju, činjenica je da Makedonija i Albanija imaju kandidatski status i da će krenuti s pregovorima i činjenica je da BiH nije dobila taj status. Koristi se izraz regata, to jeste takmičenje, ali i saradnja.

Najbolje bi bilo da sve zemlje uđu u paketu, ali zemlje ne napreduju jednako. Realno je da su Srbija i Crna Gora ispred nas, ali BiH uz političku podršku može opet biti lider. Napredak ovisi o nama, a ne o EU. Vrata su nam otvorena. Mi ne trebamo pričati o rokovima, već o reformama, to moramo provesti. Imate šest stubova EU, jedan je vladavina prava, koju mi nemamo dovoljno.

Do nas je sve vrijeme. Brisel od početka insistira na reformama i to nije ništa novo. Svake godine nam drže ista predavanja. Vidimo i sami šta nam je problem, ali ipak ništa ne radimo da to popravimo. Zašto? Gdje je zapelo?

- Postojali su periodi kada smo bili prvaci u integracijama, onda period stagnacije, pa onda opet period kada EU integracije postaju politički prioritet... Dakle, čim sam rekao politički prioritet, jasno je da je problem u politici. Ružno je reći da BiH nema alternativu. Ima, možemo u EU ili ne. Niko nas ne tjera. Evropske integracije imaju jasne proceduru, uvjete i ciljeve. Mi ne možemo biti specifičan slučaj. Jesmo kada je u pitanju ustavno uređenje, pa nam treba malo više vremena.

U Upitniku postoji banalno pitanje koliko djeca imaju časova tjelesnog. Kod nas na to pitanje odgovora 14 institucija plus pedagoški zavodi i iz toga treba dati jedinstven odgovor.

Sami kažete, bili smo prvaci, a sad smo posljednji na tabeli. Bilo je raznih obećanja vlasti, datuma predaje odgovora na Upitnik, dobivanja kandidatskog statusa... Svi rokovi su probijeni.

- Rokovi su mač s dvije oštrice. S jedne strane, tjeraju institucije da nešto završe prije, s druge, što je kod nas karakteristično, je to što se ti rokovi najčešće ne ispune i postanu problem sami sebi. Dobro je imati optimizam, ali onda postaje svoja suprotnost kada do tog roka ne uradite ono što ste obećali. Nisam siguran je li dobro davati rokove ili ne. Rokovi su frustrirajući kada se uporedimo s regionom. BiH može, sigurno, ubrzati svoj put. Sve su to političke odluke.

„Kandžijamo“ institucije da rade svoj posao, a mi provodimo politike vlasti

Nerviraju Vas rokovi?

- Pa ne. Mi smo stručno tijelo. Mi „kandžijamo“ institucije da rade svoj posao. Posao mi je da provodim politike koje su na vlasti.

Kažete da se može ubrzati integracijski proces. Kako, ko i šta konkretno usporava taj proces?

- Ustavno uređenje i, hajmo otvoreno, politička nezainteresiranost za ovaj proces. Ali, još u ovoj zemlji najveća je podrška građana evropskim integracijama u cijelom regionu. Politika je ta koja može ubrzati, ali i usporiti procese.

Da se vratimo na famozni Upitnik. Zašto se sve pretvorilo u takvu trakavicu s odgovaranjem?

- Nije opravdanje, ali da poredamo stvari. Izostavit ćemo kompliciranu ustavnu strukturu. U decembru 2016. dobili smo pitanja, 31. januar je bio rok da sve institucije dostave odgovore u informacioni sistem Mehanizma koordinacije. To su uradile sve institucije osim institucija RS. A bez toga nema ni jedinstvenog odgovora BiH. Ono što EU zanima jeste pravno naslijeđe koje se spušta i do mjesne zajednice. Odgovori RS su stigli tek u julu.

Sporna pitanja su riješena na komisijama i kolegiju Mehanizma koordinacije. Bez pravdanja, sve je trajalo šest mjeseci. Jesmo li mogli brže, jesmo. I ne brže, već mnogo brže.

Iskreno, ni državna služba nije imuna od raznih kolega s raznim stavovima koji mogu biti stručni, politički ili problematični. Nekad ljudi iz čistog hira prave problem gdje ga nema. Hoće li odgovori biti kvalitetni, to zavisi od institucija i oni će, nažalost, pokazati sliku ove zemlje. Jer ti odgovori će biti i malo na ćirilici i malo na latinici, dio rečenice počne na ćirilici, a završi na latinici. Nekima odgovori neće biti prihvatljivi, ali to je rezultat kompromisa. Iz odgovora se vidi da imamo probleme koje moramo riješiti. Ali da ponovim i kratko i jasno odgovorim. Je li moglo brže? Jeste. Ali ovo su valjda bile porođajne muke.

Nakon popisa, hoćemo li pristati i na nepostojeći „bošnjački jezik“

Puno pažnje privuklo je pitanje vezano uz statističke podatke o popisu stanovništva te su iskorišteni i oni neustavni iz RS. Zašto se nije insistiralo na legalnosti, zakonitim i validnim podacima u odgovoru na Upitnik?

- Odgovori na Upitnik ne legaliziraju ništa, ne stvaraju obavezu. To je samo slika onoga što jeste. Nema pitanja koliko vas ima u BiH. Realno je stanje da postoji zakonski popis, ali isto tako je realno da te podatke ne koristi RS. Da RS koristi druge podatke. I to realno stanje smo naveli u Upitniku. Svaki drugi odgovor je, nažalost, lažan odgovor. Ne pišemo odgovore da se nekom sviđaju, već da lociramo probleme. I neko će tražiti da riješimo te probleme. RS je čak tražila da se izbaci iz državnog dijela, kao da nisu dio države.

Kažete svaki drugi odgovor je lažan?

- Ne mislim bukvalno lažan. Neko će reći da odgovori nisu u skladu sa zakonom. Ne bukvalno lažni, oni oslikavaju realno stanje u BiH, a kada pogledate po zakonima, to se ne podudara.

Znači, popustilo se manjem entitetu kada je u pitanju popis, ali sada jedno otvara drugo. RS insistira i na nezakonitoj odrednici „bošnjački jezik“. Priznajemo li sve što traže?

- Bila su sporna pitanja 25. i 26. Ona su riješena na Kolegiju. Tu je kompromisom riješeno. Odgovori su dostavljeni svim nadležnim vladama i Vlada RS je jedna od tih koja ih je potvrdila. Zahtjevi koji dolaze su nepoznavanje Mehanizma koordinacije i odlučivanja unutar njega. Riješeno je na način da se kod jezika referiralo na Ustav i tako je i ostalo.

A zašto se po pitanju popisa nismo referirali na Ustav?

- Pa tu se zna šta je na stanju, zna se koji je zakonski.

Ali, ipak smo ubacili nelegalne podatke?

- Ti se podaci koriste u pola države.

Neko će reći onda da se i nezakoniti „bošnjački jezik“ koristi u tom dijelu države.

- Nigdje se u Ustavu RS ne koristi taj termin. Oni izvode neke izvedenice u jeziku, izigravaju profesore, što je OK. Ali u Ustavu RS piše jezik srpskog, jezik hrvatskog i jezik bošnjačkog naroda. A kako oni prave tvorbe, to je drugi par rukava.

Dobro, tvrdite sve vrijeme da su odgovori slika realnog stanja. Međutim, sumnjam da smo prikazali realno stanje kada je u pitanju vladavina prava, prisustvo korupcije...

- Odgovor na ta pitanja ne može biti baziran na rekla-kazala. Te podatke su dostavili VSTV i pravosudne institucije. Od toga koliko je slučajeva korupcije prijavljeno, koliko je ljudi osuđeno...

Šta kad predamo odgovore?

- Imamo druga tijela koja rade svoj posao. Potrebno je uskladiti naš pravni sistem sa sistemom EU. Dalje ćemo praviti planove, pripremati se za buduće procese, otvaranje poglavlja...

Moguće je da će EU tražiti pojašnjenja

Koliko dodatnih pitanja očekujete?

- Teško je to reći. Moguće da će tražiti pojašnjenja određenih odgovora, mogu poslati delegaciju koja će s nama zajedno riješiti neka sporna pitanja, i treća opcija je da ćemo dobiti tematsko-analitičke misije koje će rješavati pitanje po pitanje i oni će moći na licu mjesta dobiti određena pojašnjenja. Dakle, možemo dobiti dodatna pitanja, ali ne moramo.

Odgovori će nakon 28. februara biti dostupni javnosti

Hoće li odgovori biti dostupni javnosti?

- Hoće, domaćinska praksa je da prvo damo onome kome je namijenjeno. Prema planu, 28. februara predajemo ih Evropskoj komisiji i nakon toga će biti dostupni našoj javnosti.