Foto: Bukinac: Nema otvorenih pitanja između BiH i Slovenije

Ambasadorica Slovenije u BiH Zorica Bukinac: Isplaćeno je već 8.350 štediša

Autor: S. NUMANOVIĆ
04.03.2018 16:57
A
A
A

Razgovarao: Sead NUMANOVIĆ


Nedavno ste bili u Potočarima. To je Vaša prva posjeta Memorijalnom centru?  

- Ovdje sam gost, predstavljam Republiku Sloveniju i moja je želja bila da, kao čovjek više nego ambasador, odem sama u miru u Potočare i u sabranosti prođem kroz Memorijalni centar. Naišla sam na izuzetnu ljubaznost osoba koje tamo rade i pružili su mi sve informacije. Sebe nisam vidjela da budem prvi put tamo u julu mjesecu, kada su tu svi.

Bila sam zamjenik ambasadora u Austriji i imala sam jednu od obaveza da u Mathauzenu obiđem spomenik žrtvama Slovenije u tom logoru. Onaj ko to istinski doživi, zna da se s time treba suočiti s nekom sabranošću. Nju ne bih mogla imati ako bih u Memorijalnom centru bila kada i svi, u julu mjesecu, već u miru i tišini.

Dobri odnosi

Koji su otvoreni problemi između BiH i Slovenije?

- Naše dvije države nemaju otvorenih pitanja.

A devizna štednja?

- To se pitanje rješava u skladu s presudom Evropskog suda za ljudska prava (ECHR) iz Strazbura. Na njenim temeljima Slovenija je usvojila zakon koji provodi redovno i bez odlaganja. Iz BiH smo dobili nekih 19.000 zahtjeva. Odlučeno je u 11.550 slučajeva, od čega je za 9.520 urađen informativni izračun u iznosu od 94,6 miliona eura. Isplaćeno je 8.350 osoba u iznosu od 83,8 miliona eura. Od ovih 9.520 izračuna bilo je 53, po podacima iz kraja decembra, pritužbi, što je 0,2 odsto zahtjeva.

Zakon se provodi, sredstva za ovu namjenu su i u budžetu za 2018. Iz evidencije Vijeća Evrope vidi se da taj proces ide bez problema i slučaj Ališić je, u očima ECHR i VE, riješen.

A šta je s 6.500 ljudi koji tvrde da su zakinuti jer im je štednja pretočena u dionice, a tu je odluku poništio Ustavni sud Federacije BiH.

- Naš je stav da tu nema odgovornosti Ljubljanske banke. Plus, ta grupa ljudi nije obuhvaćena presudom ECHR-a u slučaju Ališić. Ali i ti ljudi nisu ni na nebu ni na zemlji. Na raspolaganju su jim pravna sredstva, pa se u tom okviru razmatraju opcije kako to pitanje riješiti. Koliko mi je poznato, oni su se obratili sudu u Strazburu, a on ih je usmjerio na Sloveniju gdje moraju iscrpiti sva raspoloživa pravna sredstva. I sada se radi na tome.

Koliko je taj, kao i slučaj „Tuš“ kvari sliku Slovenije u BiH?

- Kakvu sliku Bosanci i Hercegovci imaju o Sloveniji, ne mogu suditi. Lično, smatram da je Slovenija, bez obzira na štednju, kao i „Tuš“, koje je privatno preduzeće i Slovenija za njega nije odgovorna ni na koji način, razumije da su u pitanju ljudske sudbine i lično sam zabrinuta kada se, i inače, države ne mogu dogovoriti, a ljudi imaju realne probleme. Kada se države nisu mogle dogovoriti, sud, poput ovog u Strazburu, donio je svoje rješenje u korist ljudi. Mi smo to prihvatili i uredno radimo po njoj.

Rast investicija

Koliko je Slovenija uložila u BiH? Radi li se na nekim velikim projektima?

- BiH je za Sloveniju važna investicijska destinacija. Po našim statistikama, BiH je na 3. mjestu po obimu slovenskih investicija i do sada ih je bilo, zaključno s 2016. godinom, 514 miliona eura. U prošloj godini smo imali rast slovenačkih investicija u BiH. Radi se o ulaganjima u energetike i čiste energije, zelene tehnologije... što je za nas inače najinteresantnije.

Što se tiče nekih planiranih velikih investicija zaubuduće, rekla bih da su najbolji promotori oni koji su već tu i njihova iskustva rada u BiH.

Nedavno sam se susrela s ministrom vanjske trgovine BiH, g. Mirkom Šarovićem i on je najavio neka poboljšanja na tom polju. Nadam se da će slovenski investitori to prepoznati i iskoristiti priliku.

Imate li podatke za Sloveniju o odlascima ljudi iz BiH?

- Slovenija je već dugo atraktivna destinacija za BiH. No, kao ambasada ne vodimo evidencije na takav način i nemamo podatke o tome koliko ih je otišlo. To je u rukama MUP-a Slovenije, ali i institucija BiH. One moraju izdati neke dozvole kada ljudi traže posao u Sloveniji.

Jasno je da je taj broj u porastu, ali se ne radi o visokom ili neobičnom skoku. Mada su brojke i više nego li bi BiH želila. Moram reći da se i Slovenija suočava s istim problemom, mada nismo tako ranjivi na tu pojavu kao vi.

Evropska komisija nedavnao je objavila strategiju za zapadni Balkan. Navodno, Slovenija nije naklonjena prebrzom ulasku Balkana u EU. Je li to tačno?

- Nije. Slovenija je među onim državama Unije koja je na dnevnom redu držala pitanje zapadnog Balkana i kada neki drugi nisu. Mi smo zagovarali i alternativni pristup, koji je bio potreban BiH s reformskom agendom, na primjer. Mi smo tražili da se s BiH radi i na najtežim pitanjima, ne čekajući kandidatski status. Zahtijevali smo da se odmah počne raditi na poglavljima 23 i 24, što je najneophodnije vašoj zemlji. Radi se o vladavini zakona. I na tim smo stvarima insistirali toliko da su one postale sastavni dio politike Unije.

Ista su iskustva i po pitanju brige o mladima i integriranom postupku u oblasti sigurnosti.

Za nas, ključni akter integracije u EU je sama država koja želi članstvo. Ona je ta koja donosi odluke koje je približavaju tom cilju. Evropska komisija dala je model, pravac u kome treba ići i šta se treba uraditi da bi se to desilo što prije.

Dokument Evropske komisije je vrlo ozbiljan i on će se na važnim sastancima koji će se u naredno vrijeme održavati, dodatno precizirati. Neki od tih sastanaka bit će i ovdje, u Sarajevu.

Problemi pravosuđa

Istakli ste da je rad na poglavljima 23 i 24 posebno bitan za BiH. Zašto?

- Instucije pravne države trebaju ne samo postojati nego i djelovati odlučno i producirati rezultate u skladu s zakonima. BiH mora napraviti značajan napredak u toj oblasti jer je sadašnje stanje loše. Od dostupnosti pravnih instrumenata do poštivanja donošenih presuda. Od osnovnog do Ustavnog suda. Zabrinjavajuće je da se odluke ove zadnje instance ne provode.

Jedna od tih presuda je i „slučaj Ljubić“ i promjena Izbornog zakona.

- Političari ove zemlje, vladajuća politika, moraju donijeti odluku koja će biti funkcionalna za sve. Uslov da država bude uspješna je da funkcionira. Mi smo već 2014. ukazivali na to s željom da se BiH izvuče iz blokade i krene s provedbom reformske agende. Izborni zakon je jedan od ključnih u tome i vjerujem da BiH može naći rješenje. Ima još vremena.

Brine li Vas politička situacija u zemlji?

- Nema razloga za opuštenost i mi jesmo zabrinuti zbog političke situacije. Lično me brine kako se olako potežu velike, teške riječi. Liderstvo znači i odgovornost. Kada političke vođe govore, ljudi ih čuju i slijede. Stoga oni moraju imati visoki stepen odgovornosti za ono što kažu, a toga je premalo.

Na takvo ponašanje ljudi reagiraju tako što napuštaju ovu državu. Svakodnevne negativne vijesti, neodgovornost i nerad, tjera ih odavde. To nije dobro ni za političare.