Foto: Pacoli: Spreman sam sa bh. zvaničnicima pričati svakog trena ( F. Fočo)

EKSKLUZIV Šef diplomatije Kosova prvu zvaničnu posjetu BiH iskoristio je da se sretne s brojnim prijateljima

Pacoli: Interes BiH je da prizna Kosovo

Razgovarao: Sead NUMANOVIĆ
17.03.2018 13:06
A
A
A

Prvi potpredsjednik Vlade Kosova i ministar vanjskih poslova Behdžet Pacoli jučer je u Sarajevu boravio na sastanku s kolegama iz ostalih pet balkanskih država, te zvaničnicima Evropske unije.  

Prvu zvaničnu posjetu Bosni i Hercegovini iskoristio je i da se sretne s brojnim prijateljima, podsjeti se na mladalačke dane boravka u glavnom gradu BiH, ali i brojnih građevina koje je kasnije napravio u našoj zemlji.  

Mučno iskustvo

U ekskluzivnom razgovoru za „Dnevni avaz“ on je govorio o odnosima između BiH i Kosova, ali i situaciji u regionu.

Odnosi BiH i Kosova praktično ne postoje. Došli ste prvi put službeno u Sarajevo, privatnim avionom i morate se odmah danas vratiti, jer ste dobili vizu na samo dva dana?

- Da. Tako je. Samo na dva dana. Malo me muči to iskustvo koje sam stekao u kontekstu problema koje ljudi imaju. Mi ovdje imamo dosta Albanaca koji su s Kosova i imaju svoju rodbinu. Imamo i veoma mnogo ljudi iz BiH koji imaju svoje rođake. Za sve njih je muka putovati. Moraju veoma dugo čekati za vizu. Jedno putovanje koje avionom traje pola sata, zahtijeva puno muke i vremena. Obje vlade odgovorne su za veliku muku koju priređujemo našim građanima. Nadam se da će moje kolege u Sarajevu to shvatiti i da ćemo se uskoro bilo gdje sresti i riješiti problem.  

Riješimo to pitanje kako smo ga riješili sa Srbijom. S tom državom imamo slobodno kretanje ljudi i roba, s ličnim kartama idemo iz jedne u drugu državu. Zašto ne bismo isto imali i sa BiH?

Ovdje su problem tvrdi stavovi bosanskih Srba. Imate li kontakte s njihovim političkim predstavnicima? Jeste li razgovarali s nekima od njih? Pa makar i preko beogradskih kontakata?

- Nisam i nemam kontakata. Spreman sam u svakom trenutku razgovarati, početi priču o tome. Treba nam normalizacija međusobnih odnosa. Bila je konferencija šest balkanskih država u Banjoj Luci. Kosovo je bilo isključeno iz tog događaja i ona nije ni održana jer drugi nisu došli, bojkotirali su je. Nije dobro da se blokiramo. Ne treba nam to. Treba nam saradnja. Sa dobrom saradnjom, sve postaje puno lakše. Granice sve više gube svoj smisao. Ljudi se kreću i vrlo brzo oni ni ne primjećuju gdje su granice bile.

U čijem je interesu više da se međusobni odnosi normaliziraju? BiH? Ili Kosova?

- Obje strane imaju interesa za to. Ako gledamo ekonomski, BiH ima sve interese da to učini što prije. Prošle godine vi ste na naše tržište plasirali više od 70 miliona eura. Mi smo kod vas izvezli manje od sedam miliona eura. BiH je, dakle, veliki izvoznik na Kosovo, vi mnogo proizvodite, a mogućnosti plasmana robe „Made in BiH“ mnogostruko su veće. Samo trebamo početi normalizirati odnose. Riješimo to pitanje viza, za početak.

Kosovo godišnje uveze hrane u vrijednosti od 1,2 milijarde eura. Vi možete plasirati toliko toga. Ne samo kada je hrana u pitanju nego i lijekovi, možete graditi na Kosovu...

Ovo jeste moja prva posjeta BiH, kao ministra. Prije osam godina bio sam na proputovanju. Zaista sam poželio doći i biti u Sarajevu. Kada sam sletio u vaš glavni grad i smjestio se u hotel, odmah sam izašao da prošetam. Uživao sam prolazeći kroz Baščaršiju, išao na ćevape...

Godine 1974. godine u Švrakinom Selu sam 11 mjeseci služio vojsku i izuzetno sam emocionalno vezan uz Sarajevo.

Želite investirati ovdje? 

- Imao sam veliku namjeru da investiram u Bosnu i Hercegovinu. Registrirao sam i firmu... Nekad osamdesetih godina sam puno radio po BiH. Sagradio sam puno fabrika ovdje – od Kreševa do Tuzle. Svuda. I svugdje u BiH mi je bilo jako prijatno. Ne mogu se tome okrenuti leđa.

Politika je užasna.  

Ali se ipak njome bavite?

- Nažalost! Ali to radim motiviran željom da pomognem nekom univerzalnom pravu. Naprimjer, građani imaju pravo živjeti slobodno, putovati, kretati se... Boljeg načina da se to ostvari od politike ne znam.  

Na Kosovu sam učinio mnogo, investirao sam veoma mnogo, zapošljavam 6.000 ljudi. Kada bih na tome stao, to bi bilo vrlo malo. Kroz politiku sada pokušavam pomoći prvenstveno mladima.

U BiH više nemate svoju firmu? 

- Davno sam je registrirao i potom prepustio mom drugu iz Sarajeva. Ne znam je li on nastavio i da li firma i danas radi.

U nedavnom intervjuu za „Avaz“ komesar Johanes Han (Johannes Hahn) zatražio je da BiH pojednostavi protok ljudi s Kosova prema BiH i obratno. Koordinirate li s Briselom te aktivnosti?

- Razgovarao sam i s njima. No, vjerujem da nam Brisel ne treba. Hajmo mi sjesti, bilo gdje, i riješiti taj problem. Ne znam zašto bi Srbi u BiH bili veći katolici od pape. Pa sa Srbijom imamo slobodno kretanje ljudi, robe, kapitala, ideja... to bismo trebali imati i s BiH.

A priznanje Kosova?

- To jeste otvoreno pitanje za BiH. Što prije napravite taj korak, to ćemo prije zaboraviti prošlost koja je bila vrlo gorka.  

Dogovor sa Srbijom

Najavili ste da bi ove godine moglo doći do sveobuhvatnog dogovora sa Srbijom. Šta to znači?

- Ova će godina biti jako važna. Sa Srbijom pregovaramo 20 godina i nikako da dođemo do zaključka. Očekujem da ćemo okončati dijalog i napraviti dogovor. Bilo bi fantastično, pa i trebalo bi biti, da Srbija prizna Kosovo i obratno, kao države. Kosovo je već nezavisna država i to se neće promijeniti. Imamo 117 priznanja, članice smo više od 60 organizacija i bila bi velika iluzija misliti da će sve to nestati.  

Dakle, Kosovo je nezavisna država i svoju budućnost vidimo unutar Evropske unije, bit ćemo članica Ujedinjenih naroda. Srbija je nama veoma važan susjed i želimo imati dobre odnose i s njima. Cilj nam je da jednog dana otvorimo i te granice, da one nestanu, da živimo bez problema i pritisaka.  

Špekulira se da se između Beograda, Prištine i Tirane vode pregovori o podjeli Kosova, razmjeni teritorija... Je li to tačno? 

- Vidio sam te špekulacije. Neki su mediji u Srbiji objavili i neki plan. Ljudi vole špekulirati, praviti teorije zavjere...  

Dobro je da se u Srbiji vodi unutrašnji dijalog o Kosovu, to je dobra stvar koju je Vučić uradio. Volio bih da je ranije to pokrenuto. Neko treba objasniti ljudima da je realnost drugačija. Dobro je da se o Kosovu stalno priča, da se pokušavaju napraviti iskoraci. Vjerovatno će to dovesti i do konačnog dogovora sa Srbijom.  

Neće doći do razmjene teritorija. To nije ni dobro. Ne treba nam da trgujemo teritorijama, ne treba nam da se Kosovo ujedinjuje s nekim drugim. Mi smo nezavisna država, unutar svojih granica, i tako će i ostati.

Na Kosovu niko ne misli o tome da bismo trebali mijenjati teritorije, trgovati njima, precrtavati granice. To bi bilo veoma opasno. A nas to ni ne zanima.

Nema ni „velike Albanije“?

- Budućnost svih nas je da živimo u zajedništvu u Evropi. Tome svi težimo. Uopće ne treba pričati o nekakvim otcjepljenjima, prisajedinjenjima, razmjeni teritorija. Svi smo mi dio Evrope i naša budućnost je EU. A u njoj nema granica.

Nametnuti problem

Dokle je proces razgraničenja sa Crnom Gorom? Taj vam je uvjet ključni za bezvizni režim s EU? 

- Mi smo pri kraju s nekim aktivnostima i mislim da ćemo ovih dana imati određeni iskorak.  

Taj uvjet o kojem govorite nama je nametnut. Bezvizni režim s EU nema Ukrajina, a pogledajte stanje u toj zemlji. Nema ga Gruzija. Nema ga Moldavija. A sve one imaju dio teritorije koji je u rukama nekog drugog.

Najvjerovatnije ćemo već sljedeće nedjelje to riješiti.

Nedavno ste imali susret s ključnim Trampovim čovjekom za Balkan, Vesom Mičelom (Wess Mitchell).  Pripremaju li to Amerikanci neki svoj plan ili jači angažman na Balkanu?

- Nema plana Amerikanaca za Balkan. Oni su uvijek bili angažirani ovdje i to je dokazano  dolaskom Mičela u region.

Amerikanci su uvijek bili uz legitimna prava. U našem slučaju, to je pravo na samoopredjeljenje i nezavisnost.

Nismo mi Jugoslaviji ništa ukrali i negdje pobjegli. Samo smo, kao i ostali, učinili legitimnim svoje pravo na nezavisnost i proglasili ga kao i svi ostali s prostora bivše Jugoslavije.