KOLUMNE

Bosanci na Mjesecu ili u Evropi

Otkako su Amstrong i Oldrin prohodali po Mjesečevoj prašini, a Kolins kružio u matici lunarnog modula, mnogi su od nas postali američki mjesečari za sva vremena

Piše: Erol AVDOVIĆ

16.12.2017

Velika je vjerovatnost da će Bosanci u ovom stoljeću sletjeti na Mjesec, a možda čak i na Mars. Ne, nije šala! Moguće je da će u NASA-i (Američka agencija za svemirska istraživanja) uskoro biti američkih astronauta porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Pa ako Amerikanci već 2025. godine, kao što se najavljuje, budu ponovo aterirali na Mjesec i tamo izgrade bazu iz koje će uputiti prvu lunarnu misiju za Mars, možda već 2030. tu bude i naših zemljaka. Uostalom, Bosancima je oduvijek bilo teže do nebeskih visina u svojoj Bosni nego na drugim krajevima planete. 

Nostalgija i obmane

Kada je predsjednik Tramp (Trump) onomad, skoro pola stoljeća nakon što je čovjek napravio prvi korak na Mjesecu, objavio da će ponovo poslati Amerikance gore, srce mi je zaigralo kao djetetu. Sjećam se dobro kad smo u Sarajevu tog toplog ljeta, 20. jula 1969. godine, u našoj porodičnoj kući na Soukbunaru, u ranim jutarnjim satima po lokalnom vremenu pratili direktan prijenos Jugoslavenske radio-televizije (JRT), koji je odnekud iz Amerike komentirao zrakoplovni inžinjer Milivoj Jugin.

Od tog dana, kada su komandir misije “Apollo 11” Nil Amstrong (Neil Armstrong) i pilot Buz Oldrin (Buzz Aldrin) prohodali po Mjesečevoj prašini, dok je treći, Majkl Kolins (Michael Collins) kružio u matici lunarnog modula, mnogi su od nas, zagledani u taj trenutak, postali američki mjesečari za sva vremena.


Otkako su Amstrong i Oldrin prohodali po Mjesečevoj prašini, a Kolins kružio u matici lunarnog modula, mnogi su od nas postali američki mjesečari za sva vremena

Amerika je tada doista bila velika, pa joj nisu trebale Trampove populističke parole kao danas: “Napravimo Ameriku ponovo velikom”?! Jer, Amerika je još velika! Ove sedmice Tramp je potpisao “Svemirsku političku direktivu broj 1” kao naredbu da NASA krene s “inovativnim programom istraživanja kojim bi se Amerikanci poslali nazad na Mjesec i, eventualno, na Mars”, kako je to predsjednik i formulirao na svečanosti u Bijeloj kući. Ali, problem je u tome što je ovom predsjedniku teško povjerovati.

Džaba što je pored Trampa stajao i 88-godišnji astronaut Oldrin! Znajući šta ga stvarno muči, Trampove riječi da će Amerikanci stići ne samo na Mars već “možda jednog dana i na mnoge svjetove iza toga” ne zvuče uvjerljivo. Predsjednik je to izgovorio i kao da je “direktor planete” (da parafraziram Miljenka Jergovića), a ne odgovorni državnik i šef najmoćnije zemlje na svijetu.

U neku ruku, političari se mjere po parolama, ali teško je dostići jednog Džona Kenedija (John Kennedy), koji je ostao poznat po onoj čuvenoj: “Ne pitajte šta vaša država može učiniti za vas, već šta vi možete učiniti za nju”.

Kada je Kenedi 25. maja 1961. objavio da će poslati prve Amerikance na Mjesec, od tog ozbiljnog obećanja prošlo je samo osam godina. Tada je Amstrong svijetu poslao onu univerzalnu ljudsku poruku, odozgo, kada je iskoračio na Mjesečevu površinu: “Ovo je možda mali korak za mene, ali je veliki za čovječanstvo”.

Legende i realnost

Nešto ranije (4. oktobra 1957.) sovjetski svemirski brod “Sputnik” šokirao je Amerikance, a onda su Rusi u kosmos poslali i prvog čovjeka ikad, svog kosmonauta Jurija Gagarina, 12. aprila 1961. No, i Amerikanci su bili gore već 5. maja iste godine i njihov je prvi astronaut Alan Šepard (Shepard) napravio nekoliko krugova oko Zemlje kao i Gagarin.

Bilo je to i doba najžešćeg Hladnog rata i fijaska Amerikanaca u “Zaljevu svinja” na Kubi, kada umalo nije izbio nuklearni rat. Ali, sve je ipak zaustavljeno u posljednji tren, kada je sovjetski lider Nikita Hruščov pristao na povlačenje, jer su i Amerikanci povukli svoje rakete iz Turske.

U neku ruku, historija nam se opet ponavlja, ovaj put preko Sjeverne Koreje. Pitanje je samo hoće li tamna ili svijetla strana Mjeseca utjecati na nove svjetske moćnike, Trampa, Putina, Erdoana (Erdogan) i, naravno, kineskog predsjednika Si Đipinga (Xi Jinping)? Jer, svijetom više ne vladaju klasne ideologije, već goli interesi!

Zato se i ne može tek tako povjerovati Trampu; čak ni Džordž Buš (George W. Bush) nije uspio to odraditi, iako je trijumfalno najavljivao povratak Amerikanaca na Mjesec već 2020. Da bi superrealni Barak Obama (Barack) taj program potpuno otkazao, znajući da bi on koštao više nego izgradnja Panamskog kanala.

Obradovao sam se, dakle, kad sam čuo za "novi" američki svemirski program, ali sam se kao prosječno zadužen Amerikanac odmah upitao ko će to platiti; američki deficit je u oktobru ove godine prešao 20 triliona dolara. To sam pomislio i kad su pustili balone da bi Amerikanci mogli otvoriti novu vojnu bazu u Brčkom?!

Ne znam ni na šta bih se kladio - da će Bosanci prije stići na Mjesec ili u Evropsku uniju. Sve mi izgleda predaleko, kao ona 54 miliona kilometara do Marsa.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.