Vozeći se iz Njujorka prema Vašingtonu, da tamo saslušam panel Džoa Bajdena (Joe Biden) o “ruskoj opasnosti”, pogledom sam opet dotakao strašna predgrađa Baltimora i Filadelfije. Siromaštvo je već dugo siva fasada ova dva grada. To su najtužniji američki predjeli. Nasuprot je neonsko i neživopisno, monotono blještavilo da podsjeti na moć monumentalnih korporacija koje nam kapu kroje.

Nepresušni rezervoar

Iako se droga odavno uselila i u bolje kuće, najveći danak uzima među nedovoljno ekonomski održivom populacijom. Tu je prava epidemija pa je predsjednik Tramp (Trump) proglasio vanredno stanje. Samo 2016. godine u Americi je od predoziranosti ili drugačije upotrebe droga i opijata umrlo više od 63.000 ljudi. To je više nego što je u Vijetnamu od 1961. do 1968. godine poginulo američkih vojnika (58.220).

Kao da ste sigurniji u američkoj vojsci nego na ulicama ekonomski opustošene urbane periferije; valjda je mladim ljudima biti bolje u armiji nego besposličariti. Ovdje, izgleda, zadugo neće faliti dobrovoljaca za mnogobrojne čizme vojne. Bit će ratnog goriva dok je siromašnih i, naravno, ostrašćenih koje “na zlo može navesti prigovor lažne savjesti”, što bi rekao Balašević.

Mislio sam o toj nepravdi kad je Bajden, kao i svaki veliki svjetski političar, počeo govoriti o ratu i miru: Šta bi, Amerika trebala s Rusijom, šta s Korejom ili Iranom i šta u vezi s turskom ofanzivom na Kurdistan. Političari se nastavljaju razmetati tuđim životima; malo pregovaraju, a onda na kraju ipak povuku obarač. Jadno je da je topovsko meso pojeftinilo do te mjere.

Kad je nama ovako, jer Amerikanci još osjećaju posljedice ekonomske krize iz 2008. godine, kako li je tek Rusima. Slično je, nekako, rekao i Bajden, navodeći da to što Putinov politički aparat pokušava razvaliti svjetski liberalni poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata, uključujući NATO i EU, radi samo iz vlastitog interesa, a ne za dobrobit Rusa.

A kamoli Balkanaca, pomislio sam u sebi.

Putin i njegova situirana oligarhija imaju problema do grla vladati tako velikom zemljom u kojoj je nezaposlenost i siromaštvo već endemsko dok se Rusija demografski topi u milionskim brojkama. Ruski ministar ekonomije Maksim Oreškin priznao je da je njihova demografska situacija možda i najteža na svijetu. Od 2017. Rusija svake godine gubi oko 800.000 ljudi (od ukupno 111 miliona prema popisu iz 2010. godine).

Po uzoru na RS

Bajdenovo obraćanje poklopilo se i s dva važna institucionalna izvještaja iz američke prijestonice. Prvi je nova strategija Pentagona koja priznaje da je Amerika pogrešno koristila “post 9/11 eru”: dok su ovdašnji dobrovoljci “gorljivo” mlatili talibane i Iračane, Moskva i Peking su gradili nove satelite i raketne sisteme, pa to sad treba popravljati po svaku cijenu.

Bez obzira na nominalnu ispravnost, nedavna vijest koja je osvanula u Sarajevu, i to na važnoj regionalnoj televiziji, kako Amerikanci upozoravaju na novu terorističku opasnost u Bosni, kao da je riječ o nekakvom prioritetu, nije suštinski tačna, jer BiH u tome nije mnogo opasnija od drugih dijelova Evrope. Začudo, objavili su je ambiciozni kritičari Kolinde Grabar-Kitarović, koja se, također, nije proslavila s “tisućama radikala” što putuju prema ili već obitavaju u Bosni. Vergla se još po čistoj inerciji, iako se Amerikanci okreću aktuelnijim pitanjima. O nasilnom ekstremizmu će biti riječi tek onoliko koliko treba.

Jedan od američkih prioriteta je, dakako, obnova njene azijske flote na morskim granicama s Kinom. I “baza u Brčkom” je totalna limunada za uvijek žedne i naivne provincijalce. Iako Bosnu, očekivano, na ovom panelu niko nije ni spomenuo, Amerikanci rekoše kako od Dombasa u istočnoj Ukrajini, gdje haraju (ne)uniformirani ruski vojnici i razni plaćenici, Putin želi stvoriti novu “republiku srpsku”.

Dok je Bajden govorio, američko ministarstvo finansija, kao dio američke vlade, već je imalo novi spisak Putinove elite, moćnika koji će, sigurno, završiti na novoj američkoj crnoj listi.

- Ovo s Rusima nije novi Hladni rat - zaključio je Bajden, podsjetivši da to više nije ideološki sukob: “Suštinski, ovdje se radi o kleptomanima (u Kremlju) koji štite sami sebe”.

Prije je ruski predsjednik rekao da bi taj dio Evrope mogao postati nova Srebrenica. Nakon svega, Amerikanci Putina shvataju vrlo ozbiljno.

“Nema dovoljno velike zastave da pokrije sramotu ubijanja nevinih ljudi”, napisao je moderni američki historičar Hauard Zin (Howard Zinn). To, evo, opet važi za apsolutno sve bajraktare.