KOLUMNE

Šta je nama Katalonija

Piše: Erol Avdović

2.10.2017

Nije Katalonija nikakva novotarija. Od 15. stoljeća, kada je osnovana Kraljevina Španija, Katalonija, koja je već bila jedna od vodećih evropskih pomorskih sila, ušla je u to kraljevstvo, dobrovoljno postajući, mnogi će reći, njegov najegzotičniji, ali i ekonomski najvažniji dio. 

U taj je državni brak, kako se to često kaže, Katalonija ušla iz ljubavi, kada su se vjenčali kralj Ferdinand (od Aragona) i kraljica Izabela (od Kastilje), ujedinivši svoje zemlje i iz nasušnih interesa. Katalonci, dakle, nisu od jučer niti je njihova zemlja nastala otimanjem tuđe. Katalonski identitet se bilježi još od doba starog Rima.

Danas je Katalonija bogatiji dio od ukupno 17 španskih autonomnih pokrajina i u njoj živi 16 posto stanovništva Španije. Katalonija je čak bogatija i od glavnog španskog rivala na Iberijskom poluotoku - Portugala. Godišnje Katalonija privlači više od 212 milijardi dolara stranih investicija, da ne govorimo o turizmu i značaju Barcelone kao milenijske evropske metropole.  

Iza ovog referenduma stoji i notorna ekonomska priča o bogatoj pokrajini, koja uplaćuje velike sume novca u državnu kasu, a tvrdi da ne dobiva odgovarajući povrat novca. Tu je i ta neizbježna politička dimenzija.

Spor s centralnom vladom u Madridu, koja je ovaj referendum, kakvi god bili njegovi rezultati, već proglasila neustavnim, vuče svoje korijene još od doba vojne diktature generala Franka, koji je kršio ljudska prava i slobode svih Španaca, i ne samo Katalonaca, sve do njegove smrti 1979. godine.

Zato ovo katalonsko plebiscitarno izjašnjavanje valja posmatrati prvenstveno kao potvrdu slobodne volje građana, uključujući odbranu demokratije kao neotuđivog prava, posebno u zemljama koje su proživjele vlastodržačku diktaturu. No, katalonski se primjer mora staviti u historijski kontekst, poštujući povijesne činjenice, a ne time jeftino ili lokalno politizirati. 

Mora se, dakako, voditi računa o pravima građana, što je obaveza španskih vlasti kao jedne od vlada perjanica EU, gdje su ta prava temelji državnog suvereniteta. Najracionalnije je ipak istaknuti princip nepovredivosti i nemijenjanja evropskih granica, jer to je i najbolja poruka onima koji sanjaju o ujedinjenoj, a ne atomiziranoj evropskoj budućnosti.

Vezane vijesti
Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.