INTERVJU

Indira Kučuk-Sorguč za "Avaz“: Kultura bi nas trebala zbližavati

Uvijek je bilo teško za čovjeka koji vidi umjetnost u sebi, a ne sebe u umjetnosti

Kučuk - Sorguč: Sloboda je u duhu. Facebook

9.1.2024

Arhiv Federacije BiH dodijelio je zahvalnicu Indiri Kučuk-Sorguč za doprinos očuvanju kulture pamćenja i afirmaciju naučno-istraživačkih projekata iz kulture. 

Njena izložba “Građanska kultura Sarajeva” prepoznata je kao primjer modernog i multimedijalnog pristupa naučnom istraživanju. Samo za naš list podijelila je prve utiske, govorila o umjetnosti, slobodi, te otuđenju savremenog čovjeka.

Dugogodišnji rad

Za početak, koliko Vam znači jedno ovakvo priznanje?

- Bila bih lažno skromna kada bih rekla da mi ne znači ili da ne smatram da sam ga zaslužila. Pogotovo mi je važno što je ovo priznanje ustvari zahvalnica za moj dugogodišnji istraživački rad na polju očuvanja kulture pamćenja i kulturno-historijskog naslijeđa građanskih porodica u Sarajevu, što je u ovom vremenu dekultivizacije i relativizacije urbane kulture i tradicije itekako bitno bilježiti na vjerodostojan način, i to koristeći znanstveni aparat.

Koliko je danas teško egzistirati u umjetnosti?

- Uvijek je bilo teško za čovjeka koji vidi umjetnost u sebi, a ne sebe u umjetnosti. To nije etički, umjetnik onda banalizira tu uzvišenu civilizacijsku korifejnost artizma na onaj prozaičan, tašt i egocentričan način, ili, s druge strane, na povodljiv način, radeći u kolektivu, držeći se za ruke, plješćući po taktu “tašun, tašun, tanana”, udružen u grupe, jer je tako lakše, brže, komfornije. Danas imate i ovih prvih i ovih drugih, koji traže sebe na tom putu, a najmanje je onih trećih, koji žive umjetnost u svakodnevnom životu.

Indira Kučuk - Sorguč. Facebook

Šta je za Vas sloboda, da li je aproksimativno u svom umjetničkom radu i pronalazite?

- Sloboda je u duhu. Ako je duh slobodan, slobodni ste i u zatvoru. Ako je duh neslobodan, um zarobljen, a duša nije našla mir, ne možete biti slobodni da imate milione i prodajete slike, knjige, filmove za milijarde. Za mene je slobodan čovjek onaj koji ne robuje društvenim konvencijama i normama koje ograničavaju njegovu prirodnost, ali to je i onaj čovjek koji nikada neće ni pomisliti ograničiti tuđu slobodu.

Mladi umjetnici

Eklatantno je da živimo u vremenu otuđenja savremenog čovjeka, koliko nas umjetnost, prema Vašem mišljenju, zbližava?

- Kultura je ona koja bi nas trebala zbližavati, povezivati i naučiti razumijevati različitosti u tradiciji, običajima, vizijama, šta je to civilizirano i napredno, a šta nazadno. Umjetnost je jedan od stvaralačkih proizvoda ljudskog uma, znanja, dara i umijeća, koja na individualnom planu čini mnogo više nego svi bilateralni i multilateralni diplomatski susreti vlada država. Ona je kulturna i civilizacijska tekovina, koja čini čuda odvajkada u pozitivnoj recepciji naroda i država.

Koliko je teško mladim umjetnicima u vremenu kada se kultura ne glorificira, već se destruktivno i subverzivno kontaminira?

- Mladi umjetnici imaju mnoštvo prilika koje ih ne vežu nužno za njihov geografski prostor, nego se mogu uključiti u druge prostore i tako se pravi taj networking, ali i otvoreno tržište. Autor s dobrom idejom, koju prati pametan i vrijedan umjetnički credo, može daleko dogurati. Ali, također, mladi umjetnici ne mogu ovdje očekivati sistemsku podršku, institucionalno pokroviteljstvo ili neko radno mjesto, status slobodnog umjetnika koji će im biti neki garant da iza njih stoji društvena zajednica koja će im pružati stalnu potporu ako ispunjavaju svoju kreativnu zadaću.

Konkretne kulturne strategije

- Kulturu, moram to podvući, najviše kontaminiraju oni koji se njome bave na jedan sitno- krupnosopstvenički, vlastodržački i “ja pa ja” način. Ti su nas doveli u ovu kaljužu, jer se nisu borili za osmišljavanje i provođenje konkretnih kulturnih strategija, nego samo za sebe - zaključila je Kučuk-Sorguč. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.