Naša kotlina oduvijek je bila ispresijecana brojnim rijekama i njihovim pritokama. Zbog toga su stanovnici bili primorani da grade drvene ćuprije kako bi prelazili sa jedne na drugu stranu obale. No, valovite i brze rijeke, posebno Miljacka i Željeznica, često su im zadavale glavobolje uništavajući im drvene konstrukcije, pogotovo u vrijeme velikih kiša.

Povezane obale

Problema s rijekom imali su i stanovnici Ilidže, gdje se nalazi najduži kameni most, koji je sagradio veliki vezir Rustem-paša. Nalazio se u neposrednoj blizini današnje Policijske stanice na Ilidži, na istom mjestu gdje se danas nalazi istoimeni betonski most.

- Rustem-paša je, birvaktile, izgradio tu svoj han i karavan-saraj te dvije obale povezao kamenim mostom sa čak petnaest lukova. Njegov vakuf bijaše prelijepa kompozicija u srcu Ilidže. Austrougarske vlasti po svom dolasku preurediše Rustem-pašin han na svoj način i napraviše prekrasni hotel “Igman” – pojašnjava Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac historije grada.

Rustem-paša je podigao most dok je u Osmanskom carstvu stolovao Sulejman Veličanstveni u davnom 16. stoljeću. Nije se džaba Rustem-paša odlučio da diže vakufe u Bosni, među kojima je i čuveni Brusa bezistan. Kako i ne bi kada je naše gore list, neosporno rođen u Sarajevu.

Kao veoma talentiran i sposoban dječak ,uz podršku svojih roditelja, otišao je u Stambol na školovanje. Po njegovom porijeklu svojatali su ga svi, a postoji predaja da se rodio u mahali Čekaluša pored Mejtaša.

- Sudbina je htjela da se oženi kćerkom Sultana Sulejmana i sultanije Hurem te da u dva navrata postane veliki vezir, odnosno najutjecajniji državnik u carstvu poslije sultana. Velike projekte koje je nizao, radio mu je carski neimar Sinan. Tačnije, ovaj najveći osmanski arhitekta potpisao se na čak 19 objekata koje je Rustem-paša dao sagraditi širom carstva. Zasigurno, ako ne Sinan lično, onda neko iz Sinanove škole, projektirao je i ovaj veliki lijepi most na rijeci Željeznici – ističe Garibija.

Lijepo zdanje

Sa svojih petnaest lukova, most rađen od tesanog kamena i sa svojom lijepom kamenom ogradom, odnosno kurkilukom, bio je ukras Ilidže i cijelog Sarajeva. Stajao je sve do 1876. godine, kada ga je nabujala Željeznica znatno oštetila i porušila nekoliko lukova. Oštećenja su bila toliko velika da ga je Osmanska carevina, koja je već bila na zalasku, morala sanirati i premostiti drvenom konstrukcijom.

- Kurkiluk, koji je voda, također, odnijela, tada je zamijenjen drvenom ogradom. Uzrok nastalih oštećenja nije bila slaba izrada mosta nego je to bila posljedica lošeg održavanja, uprkos činjenici da je Rustem-paša za održavanje mosta uvakufio i svoj han i karavan-saraj - ističe Garibija.

Pronađeni ostaci lukova  

Dolaskom Austro-Ugara ambijent se promijenio rušenjem hana i gradnjom hotela “Igman”. Most nikada nije obnovljen na mjestima oštećenja. Poslije je tu niklo današnje betonsko zdanje. U arheološkim iskopinama 1962. godine pronađeni su i dijelovi nekih lukova koje je s vremenom nanos zatrpao.